Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli kaže kako je onemogućavanje rada i dokidanje institucija Bosne i Hercegovine, te najveći broj aktivnosti na razvlašćivanju države koji poduzima NSRS, napad na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine.

U Krivičnom zakonu BiH ne postoji opis tih krivičnih djela. Kada govorimo o prijenosu nadležnosti sa institucija BiH na entitetski nivo, to je proces koji je započeo mnogo ranije. Počeo je donošenjem entitetskog Zakona o visokom obrazovanju, čime je došlo do kolizije sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH i državnom Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete. Tada se trebalo početi boriti protiv ovih stvari – podsjeća u razgovoru za Faktor Dževad Mahmutović, dodajući da je jasno propisano da niži nivoi vlasti mogu regulisati materiju visokog obrazovanja, ali samo u skladu sa državnim, okvirnim zakonom.

Smatra da ne postoji pravni osnov za pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Tužilaštva BiH formiralo je predmet nakon što je NSRS 10. decembra prošle godine usvojio zaključke o zakonima kojima bi se trebale vratiti nadležnosti entitetu RS.

Već drugi mjesec saslušavaju se svjedoci, a prema naredbi Suda BiH pripadnici SIPA-e izuzimali su dokumentaciju iz Narodne skupštine i Vlade RS-a, te iz prostorija stranaka koje učestvuju u vlasti u RS-u, Narodne partije Srpske (NPS) Darka Banjca i Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragana Čavića.

Ono što moram prvo naglasti, jeste termin formiranje predmeta, koji nije poznat u krivičnom pravu, a često se spominje u posljednje vrijeme. Nadalje, kao profesor krivičnog prava nisam uvjeren da su ostvareni elementi krivičnog djela napad na ustavni poredak. Po mojoj procjeni pravi se farsa, priča, predstava za javnost kojom se kupuje vrijeme. V.d. glavnog tužioca Miljenko Kajganić je vispreniji u komuniciranju sa javnošću, slikaju se svjedoci kada dolaze u Tužilaštvo, i pravi se privid da se nešto radi.

Možda će Tužilaštvo BiH ići dotle da podigne optužnicu, evo mi smo uradili, ali Sud nije potvrdio. Možda će Sud i potvrditi optužnicu, ali u konačnici niko ne može biti osuđen za napad na ustavni poredak. Napad na ustavni poredak može biti počinjen samo fizičkom silom ili prijetnjom fizičkom silom. Oni u RS-u zloupotrebljavaju kolektivne organe jer ne može odgovarati NSRS. Osnovni princip u krivičnom pravu je individualizacija. Recimo, u jednoj firmi odgovoran je direktor. Tako i u NSRS-u se zna ko je odgovoran – ocjenjuje Mahmutović.

Prema njegovom mišljenju, izuzetno opasno jeste namjera oživljavanja ratnog ustava entiteta RS i proglašavanje ovog entiteta ekskluzivno srpskim.
Narodna skupština RS-a, podsjetimo, na posebnoj sjednici 10. decembra prošle godine usvojila je Deklaraciju o ustavnim principima. Deklaracijom se zadužuje Vlada da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava RS-a “kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH .Deklaracija o ustavnim principima se vraća na ratni ustav entiteta RS, što je vrlo opasno i može dovesti do neželjenog razvoja događaja. Zbog toga je važno proglasiti ništavost svih odluka NSRS-a protivnih Ustavu BiH. Imam informaciju da je formirana grupa pravnih stručnjaka koja će donijeti novi ustav entiteta RS identičan onom iz 1992. godine bez učešća Vijeća naroda RS-a kao kontrolnog organa. Vjerovatno će uključiti i referendum u to sve, pa reći, evo vidite da mi provodimo volju naroda. Ovim ustavom se manji bh. entitet definiše entitetom srpskog naroda, a to je entitet i mene i Begije Smajić, odnosno svih drugih naroda i građana, ne samo Srba – navodi Mahmutović.

Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli kaže kako je onemogućavanje rada i dokidanje institucija Bosne i Hercegovine, te najveći broj aktivnosti na razvlašćivanju države koji poduzima NSRS, napad na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine.

U Krivičnom zakonu BiH ne postoji opis tih krivičnih djela. Kada govorimo o prijenosu nadležnosti sa institucija BiH na entitetski nivo, to je proces koji je započeo mnogo ranije. Počeo je donošenjem entitetskog Zakona o visokom obrazovanju, čime je došlo do kolizije sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH i državnom Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete. Tada se trebalo početi boriti protiv ovih stvari – podsjeća u razgovoru za Faktor Dževad Mahmutović, dodajući da je jasno propisano da niži nivoi vlasti mogu regulisati materiju visokog obrazovanja, ali samo u skladu sa državnim, okvirnim zakonom.

Smatra da ne postoji pravni osnov za pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Tužilaštva BiH formiralo je predmet nakon što je NSRS 10. decembra prošle godine usvojio zaključke o zakonima kojima bi se trebale vratiti nadležnosti entitetu RS.

Već drugi mjesec saslušavaju se svjedoci, a prema naredbi Suda BiH pripadnici SIPA-e izuzimali su dokumentaciju iz Narodne skupštine i Vlade RS-a, te iz prostorija stranaka koje učestvuju u vlasti u RS-u, Narodne partije Srpske (NPS) Darka Banjca i Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragana Čavića.

Ono što moram prvo naglasti, jeste termin formiranje predmeta, koji nije poznat u krivičnom pravu, a često se spominje u posljednje vrijeme. Nadalje, kao profesor krivičnog prava nisam uvjeren da su ostvareni elementi krivičnog djela napad na ustavni poredak. Po mojoj procjeni pravi se farsa, priča, predstava za javnost kojom se kupuje vrijeme. V.d. glavnog tužioca Miljenko Kajganić je vispreniji u komuniciranju sa javnošću, slikaju se svjedoci kada dolaze u Tužilaštvo, i pravi se privid da se nešto radi.

Možda će Tužilaštvo BiH ići dotle da podigne optužnicu, evo mi smo uradili, ali Sud nije potvrdio. Možda će Sud i potvrditi optužnicu, ali u konačnici niko ne može biti osuđen za napad na ustavni poredak. Napad na ustavni poredak može biti počinjen samo fizičkom silom ili prijetnjom fizičkom silom. Oni u RS-u zloupotrebljavaju kolektivne organe jer ne može odgovarati NSRS. Osnovni princip u krivičnom pravu je individualizacija. Recimo, u jednoj firmi odgovoran je direktor. Tako i u NSRS-u se zna ko je odgovoran – ocjenjuje Mahmutović.

Prema njegovom mišljenju, izuzetno opasno jeste namjera oživljavanja ratnog ustava entiteta RS i proglašavanje ovog entiteta ekskluzivno srpskim.
Narodna skupština RS-a, podsjetimo, na posebnoj sjednici 10. decembra prošle godine usvojila je Deklaraciju o ustavnim principima. Deklaracijom se zadužuje Vlada da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava RS-a “kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH .Deklaracija o ustavnim principima se vraća na ratni ustav entiteta RS, što je vrlo opasno i može dovesti do neželjenog razvoja događaja. Zbog toga je važno proglasiti ništavost svih odluka NSRS-a protivnih Ustavu BiH. Imam informaciju da je formirana grupa pravnih stručnjaka koja će donijeti novi ustav entiteta RS identičan onom iz 1992. godine bez učešća Vijeća naroda RS-a kao kontrolnog organa. Vjerovatno će uključiti i referendum u to sve, pa reći, evo vidite da mi provodimo volju naroda. Ovim ustavom se manji bh. entitet definiše entitetom srpskog naroda, a to je entitet i mene i Begije Smajić, odnosno svih drugih naroda i građana, ne samo Srba – navodi Mahmutović.