Javnost je potresao slučaj seksualnog zlostavljanja štićenica banjalučkog Doma za djecu bez roditeljskog staranja Rada Vranješević. Uz optužbe, slučaj su pratile ostavke, ali i tišina o odgovornosti, kao i saznanje o poraznom stanju i manjkavostima u radu institucije čija je dužnost da brinu o najslabijima.

Sudbina dvije štićenice Doma Rada Vranješević ogolila je sve slabosti sistema. Dvojica portira uhapšena su nakon prijava za seksualno nasilje, a dok se čeka epilog procesa najglasnija je tišina o odgovornosti, ali i muk na pitanje kako je moguće da je jedna djevojčica, višestruka žrtva seksualnog nasilja, potražila zaštitu od sistema koji ju je ponovo gurnuo u ruke predatoru?

Traju prepiske i prebacivanje odgovornosti. U domu su, nakon ostavke direktora, tvrdili kako jedna od žrtava nije ni trebala da bude zbrinuta u ustanovu i kako su na to upozoravali nadležni centar za socijalni rad iz kojeg su onda pitali, gdje, ako ne u Dom, tvrdeći da o prijavama nasilja nisu ni obavješteni. Slučaj će ispitati i Ombudsmen za djecu.

– Nema obrazloženja iz kojeg se vidi zašto dom, je li dom za dijete najbolja alternativna briga. Ne utvrđuje se da je smještaj u dom privremen, i ko će u tom periodu i koje mjere preuzeti da se otklone uzroci zbog kojih je djete smješteno privremeno u dom, ne uređuje se kontakt sa porodicom – rekla je Nada Grahovec, zamjenica Ombudsmana za djecu RS.

Prije ovog slučaja, rad Doma je pod lupom ministarstva zdravlja bio 2019. Profesorka Ivanka Marković smatra da je uspostavom takozvanog Registra pedofila problem djelimično riješen.

Sistem ipak nije dao odgovor na pitanje šta sa onima koji do danas nisu otkriveni ili procesuirani? Prijave nasilja bilježi i Plavi telefon. U protekloj godini čak 32, pet puta više u odnosu na 2020 i najviše u devet godina rada. Od tog broja šest ih se odnosi na prijave seksualnog nasilja nad djecom.

– Od toga tri slučaja su direktni kontakt sa djetetom u kojem je jedan od članova porodice seksualno zlostavljao djete, dok se u ovih preostala tri radi o seksualnom zlostavljanju ili uznemiravanju putem interneta – saopštila je Maja Kovačević, koordinatorka rada Plavog telefona.

Slučaj Dom otvorio je pitanje potrebe hraniteljskih porodica, kažu Ombudsmeni, kao i potrebu edukacije djece od najranijeg doba.

Ovo nisu prvi slučajevi iz kojih je sistem mogao da uči. Prošle godine presuđen je banjalučanin zbog obljube dvije štićenice Doma. Bilo je slučajeva zloupotrebe štićenika u pojedinim centarima za socijalni rad, školama. Sistem je, da je htio, mogao učiti. S obzriom na to da nije ostaje samo nada da je crveni alarm upaljen slučajem dom, nadležnima zaista dovoljno crven da se pokrenu.

Detaljnije u prilogu Mladena Vujinovića.

Javnost je potresao slučaj seksualnog zlostavljanja štićenica banjalučkog Doma za djecu bez roditeljskog staranja Rada Vranješević. Uz optužbe, slučaj su pratile ostavke, ali i tišina o odgovornosti, kao i saznanje o poraznom stanju i manjkavostima u radu institucije čija je dužnost da brinu o najslabijima.

Sudbina dvije štićenice Doma Rada Vranješević ogolila je sve slabosti sistema. Dvojica portira uhapšena su nakon prijava za seksualno nasilje, a dok se čeka epilog procesa najglasnija je tišina o odgovornosti, ali i muk na pitanje kako je moguće da je jedna djevojčica, višestruka žrtva seksualnog nasilja, potražila zaštitu od sistema koji ju je ponovo gurnuo u ruke predatoru?

Traju prepiske i prebacivanje odgovornosti. U domu su, nakon ostavke direktora, tvrdili kako jedna od žrtava nije ni trebala da bude zbrinuta u ustanovu i kako su na to upozoravali nadležni centar za socijalni rad iz kojeg su onda pitali, gdje, ako ne u Dom, tvrdeći da o prijavama nasilja nisu ni obavješteni. Slučaj će ispitati i Ombudsmen za djecu.

– Nema obrazloženja iz kojeg se vidi zašto dom, je li dom za dijete najbolja alternativna briga. Ne utvrđuje se da je smještaj u dom privremen, i ko će u tom periodu i koje mjere preuzeti da se otklone uzroci zbog kojih je djete smješteno privremeno u dom, ne uređuje se kontakt sa porodicom – rekla je Nada Grahovec, zamjenica Ombudsmana za djecu RS.

Prije ovog slučaja, rad Doma je pod lupom ministarstva zdravlja bio 2019. Profesorka Ivanka Marković smatra da je uspostavom takozvanog Registra pedofila problem djelimično riješen.

Sistem ipak nije dao odgovor na pitanje šta sa onima koji do danas nisu otkriveni ili procesuirani? Prijave nasilja bilježi i Plavi telefon. U protekloj godini čak 32, pet puta više u odnosu na 2020 i najviše u devet godina rada. Od tog broja šest ih se odnosi na prijave seksualnog nasilja nad djecom.

– Od toga tri slučaja su direktni kontakt sa djetetom u kojem je jedan od članova porodice seksualno zlostavljao djete, dok se u ovih preostala tri radi o seksualnom zlostavljanju ili uznemiravanju putem interneta – saopštila je Maja Kovačević, koordinatorka rada Plavog telefona.

Slučaj Dom otvorio je pitanje potrebe hraniteljskih porodica, kažu Ombudsmeni, kao i potrebu edukacije djece od najranijeg doba.

Ovo nisu prvi slučajevi iz kojih je sistem mogao da uči. Prošle godine presuđen je banjalučanin zbog obljube dvije štićenice Doma. Bilo je slučajeva zloupotrebe štićenika u pojedinim centarima za socijalni rad, školama. Sistem je, da je htio, mogao učiti. S obzriom na to da nije ostaje samo nada da je crveni alarm upaljen slučajem dom, nadležnima zaista dovoljno crven da se pokrenu.

Detaljnije u prilogu Mladena Vujinovića.