Potpredsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine Marko Šantić izjavio je kako je protekla, 2021. godina bila godina laganog oporavka, dok će pravi privredni uspon Bosna i Hercegovina doživjeti iduće, 2023. godine.
– Nakon onog šoka u 2020. godini može se kazati da idemo uzlaznom putanjom i da je 2021. godina laganog oporavka u privrednom smislu u Bosni i Hercegovini, a kako će se ono odvijati u 2022. to ćemo tek vidjeti jer ima dosta elemenata koji će na to utjecati. Mi smo, ipak, jedna mala ekonomija koja je osjetljiva i ovisi o svim globalnim kretanjima u okruženju, pa i šire. Mislim da će 2023. biti prava godina privrednog oporavka i godina uspona za sve grane privrede u BiH – kazao je Šantić.
Istaknuo je kako izvještaj Porezne uprave FBiH za 2021. pokazuje da je značajno veći prihod od uplata u odnosu na 2020. godinu, i to u iznosu od oko 9,5 posto, dodavši kako se pažnja treba obratiti na tržište sive ekonomije gdje bi se s većim kontrolama napravio pozitivan efekt.
Šantić je podsjetio kako su, u cilju smanjenja sive ekonomije i njenog minimiziranja, Federalna vlada i Federalno ministarstvo finansija našli model uvođenja fiskalnih kasa, odnosno fiskalnih uređaja, međutim “pojavio se problem u realnom sektoru koji smatra da je uvođenje tog modela i na takav način, novi namet na privredu”.
– Svako onaj kome je stalo do Bosne i Hercegovine nastoji nekim svojim angažmanima, pozitivno utjecati na sve procese koji se događaju u BiH. Tako i Federalno ministarstvo, odnosno Vlada sigurno nastoje dati svima istu šansu na tržištu i unaprijediti tehničke i tehnološke metode kontrole crnog tržišta – kazao je Šantić.
Istakao je pritom kako je Upravni odbor Komore na zadnjoj sjednici imao temu fiskalizacije te kako je, u komunikaciji s Federalnom vladom i Federalnim ministarstvom finansija, predložio “miks softverskog i hardverskog rješenja”.
– Smatram da se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neindirektno oporezivanje jer i oni imaju korist od kontrole naplate, a i naši prijatelji međunarodni faktor, odnosno naši finansijski prijatelji u međunarodnom smislu koji kroz raznorazne projekte mogu iznaći sredstva za finansiranje ovog projekta, odnosno kvalitetnog projekta za ili pitanje softvera ili hardvera, uređaja i softverskih rješenja za što jednostavnije i efikasnije praćenje tržišta, prihoda, naplate i smanjenja sive, odnosno crne zone – istakao je potpredsjednik Privredne komore FBiH.
Kada je u pitanju stanje u privredi, Šantić je upozorio na tendenciju rasta inflacije koja, kako kaže, ne ide na ruku privredi, a koja nije karakteristična samo za BiH, nego i za Evropu i cijeli svijet. Tu je i nedostatak radne snage – problem koji BiH već ima i s kojim će se susretati i u narednim godinama, a čije će se rješenje, po Šantićevim riječima, morati tražiti na novim tržištima.
Mostar dobija centar za maslinarstvo
Šantić je govoreći o projektima istakao projekat COOPeR koji ima za cilj uspostaviti prekogranični centar za masline, posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.
– Riječ je o projektu vrijednom 880.000 eura, a govori o povećanju konkurentnosti proizvodnje maslinarstva, gdje bi u konačnici trebao zaživjeti centar za maslinarstvo u Mostaru i gdje bi naši maslinari imali sasvim zadovoljavajuće uvjete za rad – pojasnio je Šantić.
Podsjetio je kako se u Hercegovini već pojavilo nekoliko proizvođača maslinovog ulja, odnosno maslinara koji imaju jako kvalitetan proizvod.
– Mi smo to prepoznali i aplicirali smo na projekt o prekograničnoj saradnji i dobili smo ga zajedno s Hrvatskom i Crnom Gorom. Trenutno radimo na mapiranju, odnosno označavanju maslinika po Hercegovini – istakao je jedan od čelnih ljudi Privredne komore FBiH.
Izrada strategije turizma za BiH
Pojavu pandemije koronavirusa uslužne djelatnosti su na neki način najviše osjetile, a posebno turizam kao značajna privredna rana u svijetu. U cilju oporavka turizma i njegovog još većeg razvoja u BiH, Komora trenutno zajedno s USAID-om radi na projektu održivog turizma koji obuhvata i izradu strategije turizma za BiH.
– Turizam u Bosni i Hercegovini, ruku na srce, nije bio toliko razvijen u organizacijskom smislu, on se na neki način više razvijao ad hoc, odnosno inicijativama privatnog sektora bez neke velike podrške kantonalnih, federalnih pa i državnih nivoa – kazao je Šantić, dodavši kako se može kazati da je ta podrška ipak značajnija u zadnje vrijeme.
Pojasnio je kako će navedena strategija predstavljati lanac vrijednosti u turizmu, podijeljen na četvero: turistički proizvod, destinacijski marketing, kadrovi odnosno radna snaga u turizmu i pravno, odnosno poslovno okruženje.
Za obavljanje prometa nekretnina uvodi se licenca
U cilju smanjenja crnog tržišta nekretninama, krajem prošle godine usvojen je i Zakon u posredovanju u prometu nekretninama kojim je Privredna komora FBiH dobila javnu ovlast za certificiranje, odnosno izdavanje licenci za one koji se žele baviti tim poslom.
Tako će Komora provoditi nastavu, odnosno učenje i ispite za sve one koji žele prometovati nekretninama, a u prvom valu očekuje se oko 300 prijavljenih pravnih i fizičkih osoba.
Istakao je kako su nastojali zajedno s Federalnim ministarstvom trgovine donijeti ovaj zakon u cilju smanjenja crne zone u prometovanju nekretninama i pritom najavio registar svih licenciranih subjekata koji bi trebao biti dostupan već u četvrtom mjesecu na web stranicama Komore i Ministarstva trgovine FBiH.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
