Zvanični podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Penzioneri u zemljama Zapadnog Balkana dio su populacije koja živi u teškoj i neizvjesnoj socioekonomskoj situaciji. Ekipa portala BHRT-a je provjeravala kako penzioneri u našoj zemlji uspijevaju sastaviti kraj s krajem?

Sa prosječnom penzijom od 420 KM, Bosna i Hercegovina se nalazi na samom začelju Zapadnog Balkana, dok najviše prosječne penzije imaju Hrvatska i Crna Gora. Realnost je još teža, jer najveći broj penzionera prima čak i manje od prosječne penzije.

– Platim komunalije, dok kupim nešto hrane, stavim u zamrzivač povrća dosta i to koristim tako -priča za BHRT penzioner Borislav Savić.

– Svoju penziju rasporedim tačno. Tako da mi bude tačno od desetog do desetog jer ako fali, nemaš gdje ni uzajmiti, nema narod para, nema marke – navodi Edhem Omerašević.

– Ne može ni opepeliti. Povećanje je aman tri i po posto, a 20 % poskupilo sve, pa sad, ne može matematičar biti danas niko – ističe Vaso Božić.

Dok plate sve potrepštine i kupe lijekove, za normalan život ostaje veoma malo.

– Komunalne usluge, električna energija, ovdje pijemo najskuplju vodu na Balkanu, struja, voda, smeće, TV pretplata, sin mi plaća internet da ne živim k’o u džungli. Žena mi je prilično bolesna, ima i šećer, tako da njoj treba 80 KM mjesečno lijekova, i ja nešto trošim minimalno – navodi penzioner Dušan Stevanović.

– Uskratili smo sebi sve kako bismo mogli da preživimo. Ovo se ne može nazvati životom – kaže Stevanović dok pokazuje obaveze koje mora da izmiri svaki mjesec.

Briga o penzionerima u našoj zemlji je ravna nuli, a isplata jednokratne pomoći i mjere koje donose entiteti samo su kap u moru ogromnog problema, smatraju ekonomisti.

– Treba voditi računa o broju zaposlenih i penzionera. Naše vlade ne vode računa i dovele su situaciju da mali broj zaposlenih treba da isplati penzije za veliki broj penzionera koji se iz dana u dan povećava. Situacija je takva da su penzije preniske u odnosu na troškove, a da vlade ne rade ništa da otvore prodavnice za takvu kategoriju ili da naprave bonuse za penzionere – ističe ekonomista Zoran Pavlović.

Dok se nadaju promjeni koja ne dolazi, penzionerima u Bosni i Hercegovini jedini bijeg od surove realnosti predstavljaju odlasci u klubove penzionera, gdje uz šah i domine bar nakratko uspijevaju zaboraviti svakodnevne probleme i nemaštinu.

Zvanični podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Penzioneri u zemljama Zapadnog Balkana dio su populacije koja živi u teškoj i neizvjesnoj socioekonomskoj situaciji. Ekipa portala BHRT-a je provjeravala kako penzioneri u našoj zemlji uspijevaju sastaviti kraj s krajem?

Sa prosječnom penzijom od 420 KM, Bosna i Hercegovina se nalazi na samom začelju Zapadnog Balkana, dok najviše prosječne penzije imaju Hrvatska i Crna Gora. Realnost je još teža, jer najveći broj penzionera prima čak i manje od prosječne penzije.

– Platim komunalije, dok kupim nešto hrane, stavim u zamrzivač povrća dosta i to koristim tako -priča za BHRT penzioner Borislav Savić.

– Svoju penziju rasporedim tačno. Tako da mi bude tačno od desetog do desetog jer ako fali, nemaš gdje ni uzajmiti, nema narod para, nema marke – navodi Edhem Omerašević.

– Ne može ni opepeliti. Povećanje je aman tri i po posto, a 20 % poskupilo sve, pa sad, ne može matematičar biti danas niko – ističe Vaso Božić.

Dok plate sve potrepštine i kupe lijekove, za normalan život ostaje veoma malo.

– Komunalne usluge, električna energija, ovdje pijemo najskuplju vodu na Balkanu, struja, voda, smeće, TV pretplata, sin mi plaća internet da ne živim k’o u džungli. Žena mi je prilično bolesna, ima i šećer, tako da njoj treba 80 KM mjesečno lijekova, i ja nešto trošim minimalno – navodi penzioner Dušan Stevanović.

– Uskratili smo sebi sve kako bismo mogli da preživimo. Ovo se ne može nazvati životom – kaže Stevanović dok pokazuje obaveze koje mora da izmiri svaki mjesec.

Briga o penzionerima u našoj zemlji je ravna nuli, a isplata jednokratne pomoći i mjere koje donose entiteti samo su kap u moru ogromnog problema, smatraju ekonomisti.

– Treba voditi računa o broju zaposlenih i penzionera. Naše vlade ne vode računa i dovele su situaciju da mali broj zaposlenih treba da isplati penzije za veliki broj penzionera koji se iz dana u dan povećava. Situacija je takva da su penzije preniske u odnosu na troškove, a da vlade ne rade ništa da otvore prodavnice za takvu kategoriju ili da naprave bonuse za penzionere – ističe ekonomista Zoran Pavlović.

Dok se nadaju promjeni koja ne dolazi, penzionerima u Bosni i Hercegovini jedini bijeg od surove realnosti predstavljaju odlasci u klubove penzionera, gdje uz šah i domine bar nakratko uspijevaju zaboraviti svakodnevne probleme i nemaštinu.