Posljednja poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u zemlji. Zahtjeva je svakim danom više, a s obzirom na najavljena poskupljenja u 2022. godini, u organizacijama koje brinu o osobama u stanju potrebe pribojavaju se da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti svima.

Neprestana poskupljenja u Bosni i Hercegovini uteg su oko vrata i onima sa prosječnim primanjima, a pravo pitanje je kako građani bez prihoda ili oni sa minimalnim platama i penzijama uspijevaju preživjeti. Broj korisnika javnih kuhinja u Mostaru posljednjih mjeseci rapidno raste.

– To je povećanje sigurno od 20 posto. Tu je 50, 60 do 70 ljudi koji zovu ne na mjesečnoj bazi. Svakih deset dana imamo po 70 zahtjeva za uključenje u kuhinju – kazao je Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa Grada Mostara.

Najavljena poskupljenja električne energije privrednim subjektima, koja bi uzrokovala i ostala poskupljenja, sasvim sigurno bi se reflektovala i na život običnog čovjeka.

– Sve brojke i statistički pokazatelji govore da će rast korisnika biti proporcionalan rastu cijena. Ljudi ostaju bez posla. Dosta ljudi se ne snalazi u ovom periodu. Nažalost, takva je situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini – upozorava Kajtaz.

Aktivisti Udruženja “Zajedno za naš grad” iz Mostara svakog dana dostavljaju obroke na kućne adrese korisnicima u stanju potrebe. Divljanje cijena otežalo je i njihov rad.

– Ne vratimo nikoga. Obiđemo potencijalne korisnike toplog obroka i vidimo kakvo je stanje, te ako su stvarno za topli obrok – nastojimo ih uvrstiti da dobijaju dnevno makar jedan obrok. Sigurno je 20 posto porasla potražnja za toplim obrocima, a sigurno 50 posto je povećan broj korisnika paketa hrane u odnosu na prošlu godinu – ističe Sabina Merdan iz Udruge “Zajedno za naš grad”.

Nova poskupljenja i dodatno otežavanje uslova u kojim se živi, bosanskohercegovačko društvo vodi ka katastrofi, smatraju sociolozi.

– Nažalost, mi tonemo sve dublje i dublje. Dogurali smo dotle da nam otvaranje javnih kuhinja postane društevni događaj koji zauzima važno mjesto u našim informativnim emisijama. Nedavno sam pročitao informaciju da je otvorena javna kuhinja za bebe. Molim vas lijepo. Mislim da je to nevjerovatna tragedija i katastrofa – smatra sociolog Marko Romić.

Mostarski Crveni križ dijelom se finansira iz gradskog budžeta, dok ostale kuhinje opstaju zahvaljujući projektima, doniranim novcem i donacijama u naturi koje dobiju od sugrađana. Značajne su dosad bile i donacije iz inostranstva, kojih je u vremnu pandemije, nažalost, sve manje.

Manje donacija iz inostranstva znači i otežan rad za javne kuhinje u Mostaru, ali bez obzira na tešku situaciju, nijedna od njih ne oskudijeva uz zajedničku poruku da niko neće ostati gladan.

Posljednja poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u zemlji. Zahtjeva je svakim danom više, a s obzirom na najavljena poskupljenja u 2022. godini, u organizacijama koje brinu o osobama u stanju potrebe pribojavaju se da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti svima.

Neprestana poskupljenja u Bosni i Hercegovini uteg su oko vrata i onima sa prosječnim primanjima, a pravo pitanje je kako građani bez prihoda ili oni sa minimalnim platama i penzijama uspijevaju preživjeti. Broj korisnika javnih kuhinja u Mostaru posljednjih mjeseci rapidno raste.

– To je povećanje sigurno od 20 posto. Tu je 50, 60 do 70 ljudi koji zovu ne na mjesečnoj bazi. Svakih deset dana imamo po 70 zahtjeva za uključenje u kuhinju – kazao je Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa Grada Mostara.

Najavljena poskupljenja električne energije privrednim subjektima, koja bi uzrokovala i ostala poskupljenja, sasvim sigurno bi se reflektovala i na život običnog čovjeka.

– Sve brojke i statistički pokazatelji govore da će rast korisnika biti proporcionalan rastu cijena. Ljudi ostaju bez posla. Dosta ljudi se ne snalazi u ovom periodu. Nažalost, takva je situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini – upozorava Kajtaz.

Aktivisti Udruženja “Zajedno za naš grad” iz Mostara svakog dana dostavljaju obroke na kućne adrese korisnicima u stanju potrebe. Divljanje cijena otežalo je i njihov rad.

– Ne vratimo nikoga. Obiđemo potencijalne korisnike toplog obroka i vidimo kakvo je stanje, te ako su stvarno za topli obrok – nastojimo ih uvrstiti da dobijaju dnevno makar jedan obrok. Sigurno je 20 posto porasla potražnja za toplim obrocima, a sigurno 50 posto je povećan broj korisnika paketa hrane u odnosu na prošlu godinu – ističe Sabina Merdan iz Udruge “Zajedno za naš grad”.

Nova poskupljenja i dodatno otežavanje uslova u kojim se živi, bosanskohercegovačko društvo vodi ka katastrofi, smatraju sociolozi.

– Nažalost, mi tonemo sve dublje i dublje. Dogurali smo dotle da nam otvaranje javnih kuhinja postane društevni događaj koji zauzima važno mjesto u našim informativnim emisijama. Nedavno sam pročitao informaciju da je otvorena javna kuhinja za bebe. Molim vas lijepo. Mislim da je to nevjerovatna tragedija i katastrofa – smatra sociolog Marko Romić.

Mostarski Crveni križ dijelom se finansira iz gradskog budžeta, dok ostale kuhinje opstaju zahvaljujući projektima, doniranim novcem i donacijama u naturi koje dobiju od sugrađana. Značajne su dosad bile i donacije iz inostranstva, kojih je u vremnu pandemije, nažalost, sve manje.

Manje donacija iz inostranstva znači i otežan rad za javne kuhinje u Mostaru, ali bez obzira na tešku situaciju, nijedna od njih ne oskudijeva uz zajedničku poruku da niko neće ostati gladan.