Magnus Jacobsson, poslanik u Parlamentu Švedske (Riksdag), skrenuo pažnju švedskoj ministrici vanjskih poslova, Ann Linde, na situaciju u Bosni i Hercegovini. On je ministrici uputio formalno pismeno pitanje u kojem opisuje situaciju i poziva na prekid nacionalističkog separatizma (od bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska) koji uz podršku Rusije rizikuje da sruši Bosnu i Hercegovinu.

Na ovo pitanje odgovrio je minsitar finansija Mikael Damberg.

– Ovo je izuzetno važno pitanje. Vjerovatno smo mnogi koji upravo sada čitamo vijesti sa Balkana i vidimo kako postoje znakovi koji ukazuju na sve ozbiljniju situaciju. I ne želimo da završimo u sličnoj situaciji kao u 90-te i tamo znam da je i Evropa posvećena, ali i naša švedska ministrica vanjskih poslova je govorila o tom pitanju i shvata ovo pitanje veoma ozbiljno. Zaista se nadam da sve dobre snage sada mogu i na međunarodnom planu da doprinesu deeskalaciji situacije i iznad svega da sve strane na terenu preuzmu punu odgovornost da ne doprinose sukobima, ali ni razvoju nasilja u budućnosti. Nadam se i vjerujem da imamo širok politički konsenzus u ovom domu da Švedska – sa također velikim dijelom naše populacije koja zapravo ima svoje porijeklo i svoje rođake, svoje prijatelje u regionu – da smo također tu za njih kada se vremena pogoršaju i sada su se pogoršala. I znam i mogu vjerovati da će švedska ministrica vanjskih poslova, Ann Linde, nastaviti da bude veoma uključena u ovo pitanje i radujem se dobroj saradnji sa strankama Riksdaga.

Ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde u svom je odgovoru kazala da  Vlada ozbiljno shvata političku krizu u Bosni i Hercegovini.

– Kriza je složenija, s nekoliko strana i temeljnih uzroka, nego što je opisano u pitanju Magnusa Jacobssona. Posljednji put sam posjetila Bosnu i Hercegovinu u oktobru, kao predsjednik OSCE-a. Tada sam Vijeću predsjednika i ministru vanjskih poslova prenijela, između ostalog, važnost rješavanja političke krize dijalogom i saradnjom kako bi se razbila politička blokada i vratila neophodnom reformskom radu.
Švedska je također radila na tome da EU bude aktivna i djeluje na koordiniran način kako bi prenijela jasne poruke političkom rukovodstvu zemlje i doprinijela rješavanju krize. Na dijelu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a na koji su 1. decembra pozvane zemlje partneri, naglasila sam potrebu nastavka međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini.
Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo je o situaciji u Bosni i Hercegovini 2. novembra 2021. godine u vezi sa važnim produženjem operacije Eufor Althea. U razgovorima sa istomišljenicima u Vijeću sigurnosti, Švedska je istakla važnost poštivanja Dejtonskog sporazuma. Vojno prisustvo EU i dalje igra važnu ulogu, što je potvrđeno u strateškom pregledu koji je obavljen ranije ove godine. Također smo u kontaktu sa UN-om na državnom nivou kako bismo razgovarali o tome kako Švedska može biti od pomoći u Bosni i Hercegovini.
U navedenom i drugim kontekstima, Švedska je bila jasna sa svojom podrškom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države. Takođe smo bili jasni da svi politički lideri u zemlji treba da se uzdrže od retorike i akcija koje doprinose intenziviranju polarizacije i krize, kao i akcija koje podrivaju približavanje zemlje EU.
Švedska je nedavno usvojila novu strategiju reformske saradnje sa Zapadnim Balkanom za period 2021–2027. Podrška reformi ima za cilj stvaranje jačih uslova za demokratski i inkluzivni razvoj, kao i doprinos približavanju zemalja EU i dopuna aktivnosti EU sa fokusom na temeljne reforme – kazala je u svom odgovoru.

Magnus Jacobsson, poslanik u Parlamentu Švedske (Riksdag), skrenuo pažnju švedskoj ministrici vanjskih poslova, Ann Linde, na situaciju u Bosni i Hercegovini. On je ministrici uputio formalno pismeno pitanje u kojem opisuje situaciju i poziva na prekid nacionalističkog separatizma (od bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska) koji uz podršku Rusije rizikuje da sruši Bosnu i Hercegovinu.

Na ovo pitanje odgovrio je minsitar finansija Mikael Damberg.

– Ovo je izuzetno važno pitanje. Vjerovatno smo mnogi koji upravo sada čitamo vijesti sa Balkana i vidimo kako postoje znakovi koji ukazuju na sve ozbiljniju situaciju. I ne želimo da završimo u sličnoj situaciji kao u 90-te i tamo znam da je i Evropa posvećena, ali i naša švedska ministrica vanjskih poslova je govorila o tom pitanju i shvata ovo pitanje veoma ozbiljno. Zaista se nadam da sve dobre snage sada mogu i na međunarodnom planu da doprinesu deeskalaciji situacije i iznad svega da sve strane na terenu preuzmu punu odgovornost da ne doprinose sukobima, ali ni razvoju nasilja u budućnosti. Nadam se i vjerujem da imamo širok politički konsenzus u ovom domu da Švedska – sa također velikim dijelom naše populacije koja zapravo ima svoje porijeklo i svoje rođake, svoje prijatelje u regionu – da smo također tu za njih kada se vremena pogoršaju i sada su se pogoršala. I znam i mogu vjerovati da će švedska ministrica vanjskih poslova, Ann Linde, nastaviti da bude veoma uključena u ovo pitanje i radujem se dobroj saradnji sa strankama Riksdaga.

Ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde u svom je odgovoru kazala da  Vlada ozbiljno shvata političku krizu u Bosni i Hercegovini.

– Kriza je složenija, s nekoliko strana i temeljnih uzroka, nego što je opisano u pitanju Magnusa Jacobssona. Posljednji put sam posjetila Bosnu i Hercegovinu u oktobru, kao predsjednik OSCE-a. Tada sam Vijeću predsjednika i ministru vanjskih poslova prenijela, između ostalog, važnost rješavanja političke krize dijalogom i saradnjom kako bi se razbila politička blokada i vratila neophodnom reformskom radu.
Švedska je također radila na tome da EU bude aktivna i djeluje na koordiniran način kako bi prenijela jasne poruke političkom rukovodstvu zemlje i doprinijela rješavanju krize. Na dijelu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a na koji su 1. decembra pozvane zemlje partneri, naglasila sam potrebu nastavka međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini.
Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo je o situaciji u Bosni i Hercegovini 2. novembra 2021. godine u vezi sa važnim produženjem operacije Eufor Althea. U razgovorima sa istomišljenicima u Vijeću sigurnosti, Švedska je istakla važnost poštivanja Dejtonskog sporazuma. Vojno prisustvo EU i dalje igra važnu ulogu, što je potvrđeno u strateškom pregledu koji je obavljen ranije ove godine. Također smo u kontaktu sa UN-om na državnom nivou kako bismo razgovarali o tome kako Švedska može biti od pomoći u Bosni i Hercegovini.
U navedenom i drugim kontekstima, Švedska je bila jasna sa svojom podrškom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države. Takođe smo bili jasni da svi politički lideri u zemlji treba da se uzdrže od retorike i akcija koje doprinose intenziviranju polarizacije i krize, kao i akcija koje podrivaju približavanje zemlje EU.
Švedska je nedavno usvojila novu strategiju reformske saradnje sa Zapadnim Balkanom za period 2021–2027. Podrška reformi ima za cilj stvaranje jačih uslova za demokratski i inkluzivni razvoj, kao i doprinos približavanju zemalja EU i dopuna aktivnosti EU sa fokusom na temeljne reforme – kazala je u svom odgovoru.