Pojedini dokumenti, do kojih je došao Klix, demantuju tvrdnje Srbije da nije umiješana u rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Riječ je o dokumentima koji se odnose na vojno kadroviranje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i korespondenciju državne zajednice Srbije i Crne Gore i bivše glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte.

SRJ je 16. juna 1994, u jeku rata u Bosni i Hercegovini, donijela ukaz 1/2-01-001/94-22 kojim se Ratko Mladić, kasnije osuđeni ratni zločinac, vanredno unapređuje u čin general-pukovnika.

SRJ je 16. juna 2001. ukazom 1/2-01-0003/2001-30/01 donijela odluku da da se s evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije skine Mladić i još 25 generala. Ukaz je potpisao tadašnji predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, piše Klix.

U korespondenciji nadležnih u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore i Suda u Hagu iz augusta 2005. je jasno istaknuto da je ova država tražila da se spomenuti ukazi – zaštite.

“Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore ima čast da u skladu sa sporazumom postignutim razmjenom pisama glavnog tužioca Tribunala Carle Del Ponte od 8. i 27. aprila 2005. i predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju ministra Rasima Ljajića od 18. aprila 2005., zatraži primjenu zaštitnih mjera za dokumente pod tačkama 6. i 7. ove note”, istaknuto je.

Također je traženo da sama korespondencija bude povjerljiva.

Sadržaj spomenutih dokumenata je u prilog tvrdnji da se desila agresija u Bosni i Hercegovini te da je Srbija bila umiješana u nju. Osim toga, potvrđuje da su između ove susjedne države i Suda u Hagu postojali tajni dogovori tokom procesuiranja ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

Podsjećamo, presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu 2007. je odlučeno da Srbija nije izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Revizija tužbe je bila moguća, na što se Bosna i Hercegovina odlučila 2017. Međutim, revizija je bila neuspješna zbog toga što Sakib Softić nije imao legitimitet agenta Bosne i Hercegovine.

Pojedini dokumenti, do kojih je došao Klix, demantuju tvrdnje Srbije da nije umiješana u rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Riječ je o dokumentima koji se odnose na vojno kadroviranje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i korespondenciju državne zajednice Srbije i Crne Gore i bivše glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte.

SRJ je 16. juna 1994, u jeku rata u Bosni i Hercegovini, donijela ukaz 1/2-01-001/94-22 kojim se Ratko Mladić, kasnije osuđeni ratni zločinac, vanredno unapređuje u čin general-pukovnika.

SRJ je 16. juna 2001. ukazom 1/2-01-0003/2001-30/01 donijela odluku da da se s evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije skine Mladić i još 25 generala. Ukaz je potpisao tadašnji predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, piše Klix.

U korespondenciji nadležnih u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore i Suda u Hagu iz augusta 2005. je jasno istaknuto da je ova država tražila da se spomenuti ukazi – zaštite.

“Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore ima čast da u skladu sa sporazumom postignutim razmjenom pisama glavnog tužioca Tribunala Carle Del Ponte od 8. i 27. aprila 2005. i predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju ministra Rasima Ljajića od 18. aprila 2005., zatraži primjenu zaštitnih mjera za dokumente pod tačkama 6. i 7. ove note”, istaknuto je.

Također je traženo da sama korespondencija bude povjerljiva.

Sadržaj spomenutih dokumenata je u prilog tvrdnji da se desila agresija u Bosni i Hercegovini te da je Srbija bila umiješana u nju. Osim toga, potvrđuje da su između ove susjedne države i Suda u Hagu postojali tajni dogovori tokom procesuiranja ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

Podsjećamo, presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu 2007. je odlučeno da Srbija nije izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Revizija tužbe je bila moguća, na što se Bosna i Hercegovina odlučila 2017. Međutim, revizija je bila neuspješna zbog toga što Sakib Softić nije imao legitimitet agenta Bosne i Hercegovine.