“Ciljane provokacije” NATO-a u blizini ruskih granica vjerovatno će eskalirati u oružani sukob, izjavio je u ponedjeljak zamjenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin, prenosi Anadolu Agency (AA).

Fomin je na brifingu za vojne atašee i predstavnike stranih ambasada akreditovanih u Rusiji rekao da širenje NATO-a na istok datira iz vremena kada je Rusija imala dobre odnose s alijansom.

– Alijansa je u posljednje vrijeme prešla na praksu direktnih provokacija, koje su povezane s visokim rizikom od eskalacije u oružani sukob – rekao je Fomin.

Podsjetio je da su se 1999. godine Češka Republika, Mađarska i Poljska, bivši sovjetski saveznici u okviru Organizacije Varšavskog ugovora, pridružile NATO-u.

Bugarska, Letonija, Litvanija, Estonija, Rumunija, Slovačka i Slovenija slijedile su njihov primjer 2004. godine, “ozbiljno povećavajući” vojne prednosti NATO-a, smatra Fomin.

– Konkretno, granice bloka su se pomjerile više od 1.000 kilometara prema istoku, što je omogućilo korištenje nestrateškog oružja za gađanje ciljeva na ruskoj teritoriji. Takođe, NATO je povećao svoje borbene sposobnosti nabavkom velikog broja oružja, vojne opreme i vojnog osoblja za nove države članice, kao i pristupom njihovoj infrastrukturi i lukama na Crnom i Baltičkom moru, čime su proširene mogućnosti za raspoređivanje i prebacivanje trupa – dodao je Fomin.

Istakao je da su kontroverze počele da proizlaze iz događaja u SFR Jugoslaviji, podijelivši Rusiju i NATO, a završile su time što je NATO definisao Rusiju kao “izvor prijetnje” svojoj bezbjednosti u vojnoj strategiji alijanse za 2019. godinu.

Dodao je da je uprkos tome, Rusija poduzimala korake u cilju deeskalacije situacije, ali su oni ignorisani.

– Moskva je predala prijedloge NATO-u za održavanje kontakata na visokom nivou, razmjenu informacija o terorističkim prijetnjama, uzdržavanje od održavanja vojnih vježbi u blizini međusobnih granica i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju zračnih nesreća – naglasio je Fomin.

Naveo je da je NATO ignorisao inicijative Rusije, pojačavajući vojne aktivnosti u blizini ruske granice, pri čemu su zemlje članice alijanse samo 2021. godine izvele više od 1.200 vazdušnih i 50 pomorskih izviđačkih misija u blizini ruskih granica i održale više od 20 vojnih vežbi.

– Nastavak konfrontacionog kursa alijanse prema našoj zemlji tjera nas da rigidno stavimo pred NATO pitanje pravno obavezujućih sigurnosnih garancija za Rusiju, što bi isključilo svako dalje napredovanje bloka na istok i raspoređivanje prijetećih sistema naoružanja u neposrednoj blizini naših granica – rekao je Fomin.

Podsjetio je da je relevantni nacrt sporazuma predat Washingtonu i Briselu i da se Moskva “raduje ozbiljnom, konstruktivnom razgovoru”.

“Ciljane provokacije” NATO-a u blizini ruskih granica vjerovatno će eskalirati u oružani sukob, izjavio je u ponedjeljak zamjenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin, prenosi Anadolu Agency (AA).

Fomin je na brifingu za vojne atašee i predstavnike stranih ambasada akreditovanih u Rusiji rekao da širenje NATO-a na istok datira iz vremena kada je Rusija imala dobre odnose s alijansom.

– Alijansa je u posljednje vrijeme prešla na praksu direktnih provokacija, koje su povezane s visokim rizikom od eskalacije u oružani sukob – rekao je Fomin.

Podsjetio je da su se 1999. godine Češka Republika, Mađarska i Poljska, bivši sovjetski saveznici u okviru Organizacije Varšavskog ugovora, pridružile NATO-u.

Bugarska, Letonija, Litvanija, Estonija, Rumunija, Slovačka i Slovenija slijedile su njihov primjer 2004. godine, “ozbiljno povećavajući” vojne prednosti NATO-a, smatra Fomin.

– Konkretno, granice bloka su se pomjerile više od 1.000 kilometara prema istoku, što je omogućilo korištenje nestrateškog oružja za gađanje ciljeva na ruskoj teritoriji. Takođe, NATO je povećao svoje borbene sposobnosti nabavkom velikog broja oružja, vojne opreme i vojnog osoblja za nove države članice, kao i pristupom njihovoj infrastrukturi i lukama na Crnom i Baltičkom moru, čime su proširene mogućnosti za raspoređivanje i prebacivanje trupa – dodao je Fomin.

Istakao je da su kontroverze počele da proizlaze iz događaja u SFR Jugoslaviji, podijelivši Rusiju i NATO, a završile su time što je NATO definisao Rusiju kao “izvor prijetnje” svojoj bezbjednosti u vojnoj strategiji alijanse za 2019. godinu.

Dodao je da je uprkos tome, Rusija poduzimala korake u cilju deeskalacije situacije, ali su oni ignorisani.

– Moskva je predala prijedloge NATO-u za održavanje kontakata na visokom nivou, razmjenu informacija o terorističkim prijetnjama, uzdržavanje od održavanja vojnih vježbi u blizini međusobnih granica i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju zračnih nesreća – naglasio je Fomin.

Naveo je da je NATO ignorisao inicijative Rusije, pojačavajući vojne aktivnosti u blizini ruske granice, pri čemu su zemlje članice alijanse samo 2021. godine izvele više od 1.200 vazdušnih i 50 pomorskih izviđačkih misija u blizini ruskih granica i održale više od 20 vojnih vežbi.

– Nastavak konfrontacionog kursa alijanse prema našoj zemlji tjera nas da rigidno stavimo pred NATO pitanje pravno obavezujućih sigurnosnih garancija za Rusiju, što bi isključilo svako dalje napredovanje bloka na istok i raspoređivanje prijetećih sistema naoružanja u neposrednoj blizini naših granica – rekao je Fomin.

Podsjetio je da je relevantni nacrt sporazuma predat Washingtonu i Briselu i da se Moskva “raduje ozbiljnom, konstruktivnom razgovoru”.