Uprkos nepovoljnoj pandemijskoj situaciji i ekonomskoj krizi, cijene osnovnih životnih potrepština u našoj zemlji i dalje rastu. Hoćemo li novu godinu dočekati s novim poskupljenjima i kako to utječe na građane?

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u novembru su potrošačke cijene u prosjeku porasle za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na novembar 2020. u istom mjesecu ove godine uočen rast za čak 5,4%. Prosječnom platom od 999 maraka, koja je u oktobru isplaćena u Federaciji BiH, ne može se pokriti ni pola sindikalne potrošačke korpe, koja je u novembru iznosila skoro 2.200 maraka.

– To je nešto što je poražavajuće za ovo društvo, pogotovo ako imamo činjenicu da plate ne rastu. Imajući u vidu ova poskupljenja, možemo reći da one čak i stagniraju – smatra Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH.

Suša i pandemijska kriza glavni su uzročnici rasta cijena. Međutim, poskupljenje nije nova pojava. Već desetak godina u našoj zemlji prisutan je fenomen puzećeg rasta cijena koji u prošlosti nije bio toliko primijetan s obzirom na to da je potrošačka korpa bila manja, naglašava struka.

– Kad smo bez novca jedino na čemu se može zaraditi na nama je na hrani i lijekovima i tu dolazi do velikih poskupljenja. U nas iznos jedne prosječne plate ide na hranu, to nema nigdje. Nije problem loše politike nego nepostajanja politike – ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja za unaprjeđenje života Futura.

– Mogli bismo nešto učiniti da smanjimo troškove transporta, pa bi to onda smanjilo i cijenu prehrambenih proizvoda. Moguće je ili se može očekivati da će eventualno biti nešto bolje iduće godine ako vremenski uslovi i klimatske promjene ne pokvare stvar – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Nastavak poskupljenja nije isključen. Zbog toga iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da je vrijeme za reagovanje. Izlaz iz ove nepovoljne situacije vide, između ostalog, i u povećanju minimalne plate u iznosu od hiljadu maraka, a tu inicijativu uputili su krajem desetog mjeseca u Parlament Federacije. Međutim, građani, čekajući reakcije, preživljavaju od prvog do prvog, nadajući se da će iduće godine postati prioritet nadležnima i živjeti u boljim uslovima.

Uprkos nepovoljnoj pandemijskoj situaciji i ekonomskoj krizi, cijene osnovnih životnih potrepština u našoj zemlji i dalje rastu. Hoćemo li novu godinu dočekati s novim poskupljenjima i kako to utječe na građane?

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u novembru su potrošačke cijene u prosjeku porasle za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na novembar 2020. u istom mjesecu ove godine uočen rast za čak 5,4%. Prosječnom platom od 999 maraka, koja je u oktobru isplaćena u Federaciji BiH, ne može se pokriti ni pola sindikalne potrošačke korpe, koja je u novembru iznosila skoro 2.200 maraka.

– To je nešto što je poražavajuće za ovo društvo, pogotovo ako imamo činjenicu da plate ne rastu. Imajući u vidu ova poskupljenja, možemo reći da one čak i stagniraju – smatra Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH.

Suša i pandemijska kriza glavni su uzročnici rasta cijena. Međutim, poskupljenje nije nova pojava. Već desetak godina u našoj zemlji prisutan je fenomen puzećeg rasta cijena koji u prošlosti nije bio toliko primijetan s obzirom na to da je potrošačka korpa bila manja, naglašava struka.

– Kad smo bez novca jedino na čemu se može zaraditi na nama je na hrani i lijekovima i tu dolazi do velikih poskupljenja. U nas iznos jedne prosječne plate ide na hranu, to nema nigdje. Nije problem loše politike nego nepostajanja politike – ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja za unaprjeđenje života Futura.

– Mogli bismo nešto učiniti da smanjimo troškove transporta, pa bi to onda smanjilo i cijenu prehrambenih proizvoda. Moguće je ili se može očekivati da će eventualno biti nešto bolje iduće godine ako vremenski uslovi i klimatske promjene ne pokvare stvar – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Nastavak poskupljenja nije isključen. Zbog toga iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da je vrijeme za reagovanje. Izlaz iz ove nepovoljne situacije vide, između ostalog, i u povećanju minimalne plate u iznosu od hiljadu maraka, a tu inicijativu uputili su krajem desetog mjeseca u Parlament Federacije. Međutim, građani, čekajući reakcije, preživljavaju od prvog do prvog, nadajući se da će iduće godine postati prioritet nadležnima i živjeti u boljim uslovima.