Visoki predstavnik Christian Schmidt podsjetio je da je suština sada već 12 godina stare presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci jasna: svi građani u BiH treba da imaju jednaka prava. Presuda Sejdić- Finci nije jedina presuda Evropskog suda za ljudska prava koju vlasti u BiH i dalje zanemaruju – vlasti moraju poduzeti i korake koje je taj sud naložio u presudima u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, kao i najrecentnijem predmetu Pudarić, čime bi se okončala diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti ili prebivališta.

U Aneksu IV Dejtonskog sporazuma, koji sadrži Ustav ove zemlje, stoji da je Bosna i Hercegovina demokratska država, koja djeluje u skladu s vladavinom prava i da se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni Protokoli u Bosni i Hercegovini primjenjuju direktno te imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

Imajući to u vidu, vrijeme je da se svakom građaninu BiH ponudi jednak tretman, kao što je navedeno u presudi u predmetu Sejdić-Finci. „Vijeće Evrope je pokazalo veliko strpljenje dugih 12 godina. I duh dejtonskog ustava i Evropska konvencija o ljudskim pravima predstavljaju dobru osnovu za njihovo prosuđivanje. Istovremeno, namjera ove presude nije da dovede u pitanje državotvornost tri konstitutivna naroda. Sve dok nadležni organi BiH ne odluče drugačije, to ostaje na snazi.

Ono što jeste hitno potrebno je da se otkloni diskriminacija u izbornom procesu u vezi sa Predsjedništvom i Domom naroda BiH, kako bi svi građani imali jednako pravo da učestvuju na općim izborima 2022. godine u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava.

U tom smislu, pozivam na ograničenu reformu Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona u cilju jačanja temeljnih principa i transparentnosti izbora u BiH“, izjavio je danas visoki predstavnik Christian Schmidt.

Visoki predstavnik Christian Schmidt podsjetio je da je suština sada već 12 godina stare presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci jasna: svi građani u BiH treba da imaju jednaka prava. Presuda Sejdić- Finci nije jedina presuda Evropskog suda za ljudska prava koju vlasti u BiH i dalje zanemaruju – vlasti moraju poduzeti i korake koje je taj sud naložio u presudima u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, kao i najrecentnijem predmetu Pudarić, čime bi se okončala diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti ili prebivališta.

U Aneksu IV Dejtonskog sporazuma, koji sadrži Ustav ove zemlje, stoji da je Bosna i Hercegovina demokratska država, koja djeluje u skladu s vladavinom prava i da se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni Protokoli u Bosni i Hercegovini primjenjuju direktno te imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

Imajući to u vidu, vrijeme je da se svakom građaninu BiH ponudi jednak tretman, kao što je navedeno u presudi u predmetu Sejdić-Finci. „Vijeće Evrope je pokazalo veliko strpljenje dugih 12 godina. I duh dejtonskog ustava i Evropska konvencija o ljudskim pravima predstavljaju dobru osnovu za njihovo prosuđivanje. Istovremeno, namjera ove presude nije da dovede u pitanje državotvornost tri konstitutivna naroda. Sve dok nadležni organi BiH ne odluče drugačije, to ostaje na snazi.

Ono što jeste hitno potrebno je da se otkloni diskriminacija u izbornom procesu u vezi sa Predsjedništvom i Domom naroda BiH, kako bi svi građani imali jednako pravo da učestvuju na općim izborima 2022. godine u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava.

U tom smislu, pozivam na ograničenu reformu Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona u cilju jačanja temeljnih principa i transparentnosti izbora u BiH“, izjavio je danas visoki predstavnik Christian Schmidt.