Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić pozdravio je danas zaključke Vijeća ministara vanjskih poslova Evropske unije, kao i činjenicu da je to tijelo, kako navodi, “odbacilo amandmane o takozvanoj konstitutivnosti, koji su traženi da se uvrste u zaključke, a u kontekstu izborne reforme u BiH”.

“Time je još jednom potvrđeno da ne govorimo u prazno da je princip takozvane konstitutivnosti naroda suprotan evropskim vrijednostima i evropskim pravnim standardima, što je također istaknuto u presudama Evropskog suda za ljudska prava, a naročito u presudi Zornić, koja se možda baš upravo iz tog razloga od pojedinih političkih aktera nastoji gurnuti u stranu”, naveo je Komšić.

Presudom u slučaju Zornić, ističe Komšić, Evropski sud jasno kaže da u BiH nema potpune demokratije nego je ona ograničena postojanjem konstitutivnosti, te se nalaže Bosni i Hercegovini da kroz reformu Ustava osigura potpunu demokratiju.

“Ma koliko se neki bunili zbog toga što ističemo da je konstitutivnost etnički koncept koji je prevaziđen, zvanična politika EU kao i njen pravosudni sistem u potpunosti nam daju za pravo, i mi sigurno nećemo odustati od tih normi, jer su one demokratske i građanske”, stava je Komšić.

Kada je riječ o ostalim zaključcima, smatra da je dobro to što je Vijeće EU primijetilo akcije koje dovode do podjela i ugrožavanja suvereniteta države iako bi bilo bolje, ističe, da su jasno naznačili ko to ugrožava suverenitet države BiH kada se zna da to radi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uz podšku lidera HDZ-a Dragana Čovića, tvrdi Komšić.

“Međutim, jasan mi je i taj diplomatski jezik u kojem se izbjegava pominjanje imena, što opet ne mijenja činjenicu da je cijela Evropa upoznata s tim ko su stvarni proizvođači krize u Bosni i Hercegovini”, kazao je Komšić.

Važno je, dodaje, da je Vijeće EU još jednom naglasilo da ne bi trebalo poduzimati nikakve političke ili zakonodavne korake koji bi BiH još više udaljili od provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i produbili etničke podjele u izbornom sistemu.

“Ipak, kako sada stvari stoje, šanse za usvajanje anticivilizacijskih i antievropskih prijedloga izmjena Ustava i izbornog zakona su znatno manje”, mišljenja je Komšić.

Komšić se osvrnuo i na posljednje zaključke koji su usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, ponovivši da je najviši zakonodavni organ u BiH Parlamentarna skupština BiH koja je donijela zakone po kojima se formiranju državne institucije i definiraju njihove nadležnosti.

“Niži organi vlasti nemaju nikakvu ustavnu mogućnost da derogiraju državne zakone, pa prema tome jasno je da se radi o napadu na državu”, podvukao je Komšić.

Kaže da je već pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da procesuira osobe koje su odgovorne za otvoreni napad na ustavni poredak, uključujući i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, jer je on inicijator “kriminalne grupe koja se udružila u činjenju protivzakonitih radnji”.

Nije mu jasno zašto Tužilaštvo BiH još nije postupilo po službenoj dužnosti u smislu otvaranja istrage, ali je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu onog trenutka kada se ti zaključci objave u Službenom listu Republike Srpske.

Najavio je da će se posebno razmotriti krivična prijava protiv zvaničnika koji stoje na čelu entitetskih institucija jer su, kaže Komšić, dobili zadatak da pišu entitetske zakone kojima se derogiraju državni zakoni, a osobe iz izvršnih organa nisu obuhvaćene imunitetom.

Vrlo važnim je nazvao potrebu da se u odgovoru na napade na ustavni poredak i državu, ispoštuje redoslijed institucionalnih koraka, jer odgovor na ovakve postupke mora biti institucionalan.

“To često ponavljam jer su ljudi pod emocijama i dojmovima, a u takvim okolnostima možete iz najbolje namjere napraviti najveće greške. Govorim to i pred međunarodnim zvaničnicima koje pozivamo da reagiraju, jer je bolje da ga oni zaustavljaju nego da ga mi zaustavljamo, što će biti neminovno ukoliko se inertnost međunarodne zajednice nastavi”, podvukao je Komšić.

Dodaje da su građani Bosne i Hercegovine siti fraza pojedinih međunarodnih zvaničnika o prekidu zapaljive retorike na svim stranama, jer je to nedopustiva politička relativizacija krize, ali kaže da je on naoružan strpljenjem, iako i ono ima svoje granice.

“Nećemo dopustiti da Dodik u sljedećih nekoliko mjeseci u miru priprema konačan obračun s državom, pa kada situacija eskalira da ponovo slušamo pozive o prekidu retorike. Ne koristimo mi nikakvu zapaljivu retoriku niti poduzimamo pravno i političko nasilje, nego Dodik koji genocidom retorikom vrijeđa građane i poduzima pravno i političko nasilje nad državom”, kazao je Komšić.

Kaže da niko ne treba misliti da će se u državi BiH sjediti skrštenih ruku jer im to ne dozvoljava “niti elementarno dostojanstvo niti sjećanje na sve one koji su živote dali za Bosnu i Hercegovinu”.

“Pitajte bilo kojeg međunarodnog zvaničnika da li bi on stvari prepustio slučaju kada bi neko napao njegovu državu. Naravno da ne bi, i prema tome neka to ne očekuju ni od nas. Dijaloga može biti o svemu, osim o opstanku države”, zaključio je Komšić.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić pozdravio je danas zaključke Vijeća ministara vanjskih poslova Evropske unije, kao i činjenicu da je to tijelo, kako navodi, “odbacilo amandmane o takozvanoj konstitutivnosti, koji su traženi da se uvrste u zaključke, a u kontekstu izborne reforme u BiH”.

“Time je još jednom potvrđeno da ne govorimo u prazno da je princip takozvane konstitutivnosti naroda suprotan evropskim vrijednostima i evropskim pravnim standardima, što je također istaknuto u presudama Evropskog suda za ljudska prava, a naročito u presudi Zornić, koja se možda baš upravo iz tog razloga od pojedinih političkih aktera nastoji gurnuti u stranu”, naveo je Komšić.

Presudom u slučaju Zornić, ističe Komšić, Evropski sud jasno kaže da u BiH nema potpune demokratije nego je ona ograničena postojanjem konstitutivnosti, te se nalaže Bosni i Hercegovini da kroz reformu Ustava osigura potpunu demokratiju.

“Ma koliko se neki bunili zbog toga što ističemo da je konstitutivnost etnički koncept koji je prevaziđen, zvanična politika EU kao i njen pravosudni sistem u potpunosti nam daju za pravo, i mi sigurno nećemo odustati od tih normi, jer su one demokratske i građanske”, stava je Komšić.

Kada je riječ o ostalim zaključcima, smatra da je dobro to što je Vijeće EU primijetilo akcije koje dovode do podjela i ugrožavanja suvereniteta države iako bi bilo bolje, ističe, da su jasno naznačili ko to ugrožava suverenitet države BiH kada se zna da to radi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uz podšku lidera HDZ-a Dragana Čovića, tvrdi Komšić.

“Međutim, jasan mi je i taj diplomatski jezik u kojem se izbjegava pominjanje imena, što opet ne mijenja činjenicu da je cijela Evropa upoznata s tim ko su stvarni proizvođači krize u Bosni i Hercegovini”, kazao je Komšić.

Važno je, dodaje, da je Vijeće EU još jednom naglasilo da ne bi trebalo poduzimati nikakve političke ili zakonodavne korake koji bi BiH još više udaljili od provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i produbili etničke podjele u izbornom sistemu.

“Ipak, kako sada stvari stoje, šanse za usvajanje anticivilizacijskih i antievropskih prijedloga izmjena Ustava i izbornog zakona su znatno manje”, mišljenja je Komšić.

Komšić se osvrnuo i na posljednje zaključke koji su usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, ponovivši da je najviši zakonodavni organ u BiH Parlamentarna skupština BiH koja je donijela zakone po kojima se formiranju državne institucije i definiraju njihove nadležnosti.

“Niži organi vlasti nemaju nikakvu ustavnu mogućnost da derogiraju državne zakone, pa prema tome jasno je da se radi o napadu na državu”, podvukao je Komšić.

Kaže da je već pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da procesuira osobe koje su odgovorne za otvoreni napad na ustavni poredak, uključujući i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, jer je on inicijator “kriminalne grupe koja se udružila u činjenju protivzakonitih radnji”.

Nije mu jasno zašto Tužilaštvo BiH još nije postupilo po službenoj dužnosti u smislu otvaranja istrage, ali je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu onog trenutka kada se ti zaključci objave u Službenom listu Republike Srpske.

Najavio je da će se posebno razmotriti krivična prijava protiv zvaničnika koji stoje na čelu entitetskih institucija jer su, kaže Komšić, dobili zadatak da pišu entitetske zakone kojima se derogiraju državni zakoni, a osobe iz izvršnih organa nisu obuhvaćene imunitetom.

Vrlo važnim je nazvao potrebu da se u odgovoru na napade na ustavni poredak i državu, ispoštuje redoslijed institucionalnih koraka, jer odgovor na ovakve postupke mora biti institucionalan.

“To često ponavljam jer su ljudi pod emocijama i dojmovima, a u takvim okolnostima možete iz najbolje namjere napraviti najveće greške. Govorim to i pred međunarodnim zvaničnicima koje pozivamo da reagiraju, jer je bolje da ga oni zaustavljaju nego da ga mi zaustavljamo, što će biti neminovno ukoliko se inertnost međunarodne zajednice nastavi”, podvukao je Komšić.

Dodaje da su građani Bosne i Hercegovine siti fraza pojedinih međunarodnih zvaničnika o prekidu zapaljive retorike na svim stranama, jer je to nedopustiva politička relativizacija krize, ali kaže da je on naoružan strpljenjem, iako i ono ima svoje granice.

“Nećemo dopustiti da Dodik u sljedećih nekoliko mjeseci u miru priprema konačan obračun s državom, pa kada situacija eskalira da ponovo slušamo pozive o prekidu retorike. Ne koristimo mi nikakvu zapaljivu retoriku niti poduzimamo pravno i političko nasilje, nego Dodik koji genocidom retorikom vrijeđa građane i poduzima pravno i političko nasilje nad državom”, kazao je Komšić.

Kaže da niko ne treba misliti da će se u državi BiH sjediti skrštenih ruku jer im to ne dozvoljava “niti elementarno dostojanstvo niti sjećanje na sve one koji su živote dali za Bosnu i Hercegovinu”.

“Pitajte bilo kojeg međunarodnog zvaničnika da li bi on stvari prepustio slučaju kada bi neko napao njegovu državu. Naravno da ne bi, i prema tome neka to ne očekuju ni od nas. Dijaloga može biti o svemu, osim o opstanku države”, zaključio je Komšić.