Vakcine protiv COVID-19 obećavane su već nekoliko mjeseci nakon što se korona virus proširio svijetom.
Zašto su onda desetljeća istraživanja HIV-a i AIDS-a nisu polučila napredak u razvoju vakcine protiv bolesti koja je samo prošle godine odnijela oko 680.000 života?
Svijet 1. decembra obilježava Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a, ali, kao i u prethodne tri i po decenije, čini to bez vakcine koja bi zaštitila ljude od virusa humane imunodeficijencije.
Jedan odgovor leži u izostanku političke volje i golemih ulaganja kakva su potaknula razvoj vakcine protiv korona virusa.
HIV brzo mutira
Drugi je u složenosti HIV-a, otkrivenog 1983. godine.
– Naučnike koji razvijaju vakcine za COVID-19 brine hoće li se ono moći odbraniti od nekoliko varijanti – navodi se u junskom izvještaju Međunarodne inicijative za vakcinu protiv AIDS-a (IAVI).
– No kad je riječ o HIV-u, postoje milioni i milioni različitih virusa što je rezultat njegove sposobnosti da brzo mutira… To je ta zapanjujuća razina raznolikosti s kojom se mora boriti svaka vakcina protiv HIV-a – dodaje se.
Iako se većina ljudi može prirodno oporaviti od prvobitne zaraze korona virusom i tako steći imunitet, to nije slučaj s HIV-om, rekao je Olivier Schwartz, voditelj odjela za viruse i imunost na pariskom Institutu Pasteur.
– HIV mutira puno brže nego COVID i zato je teže proizvesti takozvana široko neutralizirajuća tijela koja će spriječiti zarazu – rekao je Shwartz, prenijela je Hina.
Tek šačica ljudi prirodno proizvodi ta antitijela kad su izloženi HIV-u.
Istraživanje vakcine protiv HIV-a podrazumijeva proučavanje takvih rijetkih reakcija, razumijevanja načina na koji djeluju i pokušaja njihova repliciranja u imunosne sisteme zdravih ljudi.
Proučava se nekoliko desetaka vakcina, a među njima je ono američke kompanije Moderne koje nastoji koristiti mRNA metodu poput one za vakcinu protiv COVID-19.
To znači “usmjeravanje imunološkog sistema, korak po korak, da potakne proizvodnju antitijela koja se mogu suprotstaviti HIV-u”, pojašnjava se u izvješaju, ali i dodaje da se tehnika u ovom slučaju dosad pokazala kompliciranom jer uključuje prvu dozu vakcine za aktiviranje važnih B-stanica prije nego što se s nekoliko doza pokuša potaknuti proizvodnja niza antitijela.
Mogućnost vizualizacije napretka dala je istraživačima nadu, a neki kažu da je u velikoj mjeri za to zaslužna pandemija.
– Proteklih nekoliko godina došlo je do neviđenog porasta razumijevanja imunosnog sistema – rekao je za AFP Serawit Bruck-Landais iz francuske organizacije Sidaction.
Čak i uz prividna otkrića, Bruck-Landais misli da napredak u razvoju “nije dovoljan da bismo mogli reći da ćemo uskoro imati cjepivo protiv AIDS-a”.
Premalo ulaganja
Naučnici koji razvijaju cjepiva kažu da im nedostaje novca.
– Premalo je to tržište za farmaceutske grupe i nedostatak ulaganja razočarava – rekao je Nicolas Manel, direktor istraživanja na francuskom Nacionalnom institutu za zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM).
– Mnogi istraživači su vrlo motivirani, ali moraju se zadovoljiti sredstvima koja imaju.
Oko 38 milijuna ljudi širom svijeta živi s virusom.
Monsef Benkirane, voditelj istraživanja pri Institutu za ljudsku genetiku u Francuskoj, ukazao je na medicinska postignuća koja su brojnim ljudima s HIV-om omogućila duži i zdraviji život.
Terapija za liječenje HIV-a kojom se smanjuje količina virusa u tijelu zaražene osobe danas može značajno smanjiti ili ukloniti mogućnost njegova prijenosa na drugu osobu.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.