Prednacrt zakona o ograničavanju lične proizvodnje rakije na 20 litara radi pristupa Evropskoj uniji nije naišao na razumijevanje ljubitelja ovog pića koji, kako kažu, za ličnu upotrebu proizvedu i do 200 litara.

Iako se radi tek o prednacrtu regulacije proizvodnje alkoholnih pića, rakije i likera u FBiH, tako da će ga u većim količinama moći proizvoditi i prodavati samo pravne i fizičke osobe upisane u registar, oni koji već godinama spravljaju ova pića smatraju da su potrebni amandmani kako bi se do kraja definisao prijedlog nacrta te da slični zakoni, koji su prihvatljivi, već postoje u zemljama regije.

Boško Jefić, jedan od organizatora međunarodnog festivala rakije “Zlatni čokanj”, koji svake godine u Zenici organizuje međunarodni sajam rakije i likera, kazao je da se dosta panike diglo zbog nacrta, što je jasno da nije dobro definisan.

– Taj zakon mi se i sviđa i ne sviđa. Ne sviđa mi se jer su uzeli zakon iz Hrvatske, a nisu iz Srbije, koji je prilagođen. Srbija, iako nije EU, prepisala je zakon od Mađarske i definisala ga sebi kako im odgovara. Još jedna primjedba jeste i ta da predzakon predviđa registraciju. Nije sporno da se registrujemo i da državi treba novca, ali se trebaju olakšati druge stvari da bi se mogao tako opteretiti seljak koji proizvodi rakiju – kazao je Jefić za Klix.ba.

Pojasnio je da se mora pronaći način da ljudi mogu izvršiti registraciju i regularno prodavati rakiju.

– Imamo apsurd da je proizvodnja vina odvojena od proizvodnje rakije. Vino može biti domaća radinost, što znači da je olakšana proizvodnja, da se može praviti i na selu bez poslovnog prostora, a rakija ne može da bude domaća radinost i moramo imati poslovne prostore i druge tehnološke uslove koje su definisali. U proizvodnji rakije morate imati zaposlenog tehnologa, e sada zamislite koliko bismo ih trebali imati svi mi koji proizvodimo rakiju – pojašnjava sagovornik.

Na pitanje koliko rakije se proizvede za jednu godinu, Jefić je kazao da sve zavisi od toga da li je godina rodna. Prema njegovoj računici, od 500 kilograma jabuke dobije se oko 50 litara rakije, ali veoma lako s dobrom godinom bude i više od dvije tone jabuka, što je dovoljno za 200 litara rakije.

– Apsurd je govoriti o količini. Niko nije dao ove godine da propadne jabuka, ljudi su se maksimalno trudili da iskoriste rod. Apsurdno je ograničiti proizvodnju na 20, 30 ili 50 litara… – pojašnjava Jefić te dodaje da se nikome ne može zabraniti proizvodnja, ali da se to mora definisati kao što je nekad bilo, kad se porez plaćao na bačve.

A koliko rakije se popije za jednu godinu, koliko potroši na obloge, podijeli i proda, objašnjava Jeftić, zavisi od članova porodice, slava, rođendana, blagdana, utakmica na televiziji….

– Kod nas je specifična situacija, jer u godini imate 4-5 svetaca, Božić, rođendane članova porodice, Vaskrs, slave i brojne druge manifestacije. Imate po 30-ak gostiju i ode deset litara sad pa sad. Zaključak je da niko ne bježi od zakona, daleko od toga, ali razvijenije zemlje su to fino definisale. Međutim, moramo obratiti pažnju na seljaka. Ja u ovom uživam, nije bitna zarada, stvar je tradicije koja se već 70 godina prenosi s koljena na koljeno samo u mojoj porodici – izjavio je Jefić.

Rješenje vidi u tome da treba olakšati registraciju, da oni koji imaju svoj obrt, radinost ili tradicionalni zanat to tako i registruju. Svoje proizvode potom moraju slati na analizu u institut te mu po završetku analize treba biti omogućena kupovina akciznih markica, čime bi i država profitirala.

– Ja sam za zakon, neka postoje i kontrole i država neka ima dobit, ali sve se mora olakšati. Trebamo zauzeti jedinstven stav, a nadam se da će uskoro proizvođači rakije u FBiH napraviti i udruženje te zajednički djelovati na usaglašavanju ovakih nacrta – zaključio je Jefić.

Prednacrt zakona o ograničavanju lične proizvodnje rakije na 20 litara radi pristupa Evropskoj uniji nije naišao na razumijevanje ljubitelja ovog pića koji, kako kažu, za ličnu upotrebu proizvedu i do 200 litara.

Iako se radi tek o prednacrtu regulacije proizvodnje alkoholnih pića, rakije i likera u FBiH, tako da će ga u većim količinama moći proizvoditi i prodavati samo pravne i fizičke osobe upisane u registar, oni koji već godinama spravljaju ova pića smatraju da su potrebni amandmani kako bi se do kraja definisao prijedlog nacrta te da slični zakoni, koji su prihvatljivi, već postoje u zemljama regije.

Boško Jefić, jedan od organizatora međunarodnog festivala rakije “Zlatni čokanj”, koji svake godine u Zenici organizuje međunarodni sajam rakije i likera, kazao je da se dosta panike diglo zbog nacrta, što je jasno da nije dobro definisan.

– Taj zakon mi se i sviđa i ne sviđa. Ne sviđa mi se jer su uzeli zakon iz Hrvatske, a nisu iz Srbije, koji je prilagođen. Srbija, iako nije EU, prepisala je zakon od Mađarske i definisala ga sebi kako im odgovara. Još jedna primjedba jeste i ta da predzakon predviđa registraciju. Nije sporno da se registrujemo i da državi treba novca, ali se trebaju olakšati druge stvari da bi se mogao tako opteretiti seljak koji proizvodi rakiju – kazao je Jefić za Klix.ba.

Pojasnio je da se mora pronaći način da ljudi mogu izvršiti registraciju i regularno prodavati rakiju.

– Imamo apsurd da je proizvodnja vina odvojena od proizvodnje rakije. Vino može biti domaća radinost, što znači da je olakšana proizvodnja, da se može praviti i na selu bez poslovnog prostora, a rakija ne može da bude domaća radinost i moramo imati poslovne prostore i druge tehnološke uslove koje su definisali. U proizvodnji rakije morate imati zaposlenog tehnologa, e sada zamislite koliko bismo ih trebali imati svi mi koji proizvodimo rakiju – pojašnjava sagovornik.

Na pitanje koliko rakije se proizvede za jednu godinu, Jefić je kazao da sve zavisi od toga da li je godina rodna. Prema njegovoj računici, od 500 kilograma jabuke dobije se oko 50 litara rakije, ali veoma lako s dobrom godinom bude i više od dvije tone jabuka, što je dovoljno za 200 litara rakije.

– Apsurd je govoriti o količini. Niko nije dao ove godine da propadne jabuka, ljudi su se maksimalno trudili da iskoriste rod. Apsurdno je ograničiti proizvodnju na 20, 30 ili 50 litara… – pojašnjava Jefić te dodaje da se nikome ne može zabraniti proizvodnja, ali da se to mora definisati kao što je nekad bilo, kad se porez plaćao na bačve.

A koliko rakije se popije za jednu godinu, koliko potroši na obloge, podijeli i proda, objašnjava Jeftić, zavisi od članova porodice, slava, rođendana, blagdana, utakmica na televiziji….

– Kod nas je specifična situacija, jer u godini imate 4-5 svetaca, Božić, rođendane članova porodice, Vaskrs, slave i brojne druge manifestacije. Imate po 30-ak gostiju i ode deset litara sad pa sad. Zaključak je da niko ne bježi od zakona, daleko od toga, ali razvijenije zemlje su to fino definisale. Međutim, moramo obratiti pažnju na seljaka. Ja u ovom uživam, nije bitna zarada, stvar je tradicije koja se već 70 godina prenosi s koljena na koljeno samo u mojoj porodici – izjavio je Jefić.

Rješenje vidi u tome da treba olakšati registraciju, da oni koji imaju svoj obrt, radinost ili tradicionalni zanat to tako i registruju. Svoje proizvode potom moraju slati na analizu u institut te mu po završetku analize treba biti omogućena kupovina akciznih markica, čime bi i država profitirala.

– Ja sam za zakon, neka postoje i kontrole i država neka ima dobit, ali sve se mora olakšati. Trebamo zauzeti jedinstven stav, a nadam se da će uskoro proizvođači rakije u FBiH napraviti i udruženje te zajednički djelovati na usaglašavanju ovakih nacrta – zaključio je Jefić.