Nekadašnji državni sekretar Velike Britanije i bivši lider Konzervativne partije William Hague u autorskom tekstu za list The Times osvrnuo se na situaciju u BiH te je naglasio kako tenzije mogu gurnuti cijelu Evropu u krizu.
Na početku teksta Hague se osvrnuo na trenutne odnose evropskih zemalja s Rusijom te je naglasio kako je Njemačka jedna od zemalja koja je posrnula pred ruskim utjecajem.
– Postoje dvije stvari koje nikada nisam zaboravio u svom prvom susretu s Putinom. Jedna je bila ta da ima najhladnije oči koje sam ikada vidio, a druga se odnosi na to da nam je jednostavno htio prodati puno plina. Neki od naših saveznika nisu bili otporni na ovu strategiju. Njemačka je dozvolila izgradnju Sjevernog toka 2, a koalicija koja bi trebala činiti novu vlast muči se u pregovorima i ok ovom pitanju. Jednom kada Berlin pristane na to, Ukrajina i drugi bit će izloženiji tome da Putin smanji pritisak u plinovodima od kojih države ovise. Svaka slaba tačka zapadnih zemalja se iskorištava. Poljska, otuđena od svojih partnera u EU, suočava se s okrutnom izbjegličkom krizom. Mađarskoj nedostaju prijatelji u Briselu, ali ih pronalazi u Moskvi. Desetine hiljada ruskih vojnika se gomila na granici u blizini Ukrajine i moramo se zapitati šta se može učiniti na ovom planu – piše Hague.
Zanemarivanje Zapadnog Balkana
Nekadašnji diplomata je naglasio kako na svaku od ovih prijetnji postoje odgovori koje Zapad može upotrijebiti protiv Rusije. Međutim, ključna oblast za Zapad, regija u kojoj se potrebno suprotstaviti narušavanju stabilnosti jeste Balkan.
– Historija je mnogo puta pokazala da zanemarujemo opasnosti na Zapadnom Balkanu. To je bilo žarište 1914. godine i poprište najkrvavijih ratova u Evropi tokom devedesetih godina. Ovdje je Rusija pokušala osujetitti težnje miliona ljudi da žive u stabilnim i zapadno orijentiranim državama. Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, intervencije na referendumu u Sjevernoj Makedoniji te sve čvršći pritisak na politički i poslovni život u Srbiji. Kako bi se zaokružio haos, EU je zatvorila svoja vrata za daljnje proširenje, a Velika Britanija je izgubila utjecaj kroz Brexit – navodi se u tekstu.
Hague je naveo kako Zapad, uključujući i Veliku Britaniju, nema luksuz da ignoriše dešavanja na Balkanu.
– Milorad Dodik godinama potkopava državu Bosnu i Hercegovinu uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. Za Moskvu ovo služi u svrhu blokiranja euroatlantskih integracija. Bosna bi bila poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, zemlja koja nema mogućnosti da se pridruži NATO-u ili da ikada funkcionira kao normalna zemlja. Posljednjih sedmica situacija je postala ozbiljna. Dodik se bliži otcjepljenju. Izjavio je da će podići vojsku bosanskih Srba, upravo onu vojsku koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. On nastoji da iskoristi slabost Zapada kako bi ubrzao krizu koja vodi ponovnom iscrtavanju mapa, s teritorijom koja bi bila priključena Srbiji – navodi bivši diplomata.
Vrijeme za djelovanje
Ističe kako ovakve prijetnje predstavljaju direktan izazov za Dejtonski sporazum.
– Kada neko ponovo može da pomjera granice država na etničkoj osnovi, postoji mnogo više manjina čija se lokacija može iskoristiti kao opravdanje za pomjeranje nekih drugih granica. Niko ne treba sumnjati da sve ovo predstavlja prijetnju sigurnosti i stabilnosti evropskog susjedstva. Dok ovo pišem, ministri vanjskih poslova EU barem razgovaraju o situaciji (tekst pisan prije sastanka u Briselu op. a.). Prošle sedmice Christian Schmidt je upozorio da se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom i da su sukobi realna mogućnost. Njegov prethodnik Paddy Ashdown odradio je brilijantan posao prije 20 godina te je pokazao da se odstupanje od Dejtona neće tolerisati. On je imao čvrstu podršku zapadnih zemalja. U godinama poslije toga EU se opredijelila za ‘dijalog’, što znači smirivanje i slabost – piše u Hagueovom tekstu.
Na kraju teksta nekadašnji lider Konzervativne partije se osvrnuo i na najave da će britanska šefica diplomatije Liz Truss fokusirati svoj rad i na Zapadni Balkan.
– Ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da će Liz Truss pokrenuti ova pitanja kada se ministri vanjskih poslova NATO saveza sastanu u Rigi narednog mjeseca. Međutim, potrebne su neke hitne odluke i akcije. Britanija i EU bi se trebale pridružiti SAD-u u uvođenju sankcija svima koji potkopavaju Dejton. Zapad bi trebao potvrditi podršku visokom predstavniku, podržavajući njegove zakonske ovlasti da direktno interveniše kako bi se zaštitio integritet zemlje – ističe Hague.
U zaključku se osvrnuo i na neophodnost slanja NATO trupa u BiH.
– Male evropske vojne snage, poznatije kao EUFOR, trebale bi biti pojačane NATO trupama raspoređenim na strateški bitnim područjima kao što su Brčko i aerodrom u Tuzli. To zvuči dramatično, ali samo snaga i odlučnost će nas udaljiti od velikih nevolja. Kolaps u Afganistanu pokazuje šta se dešava kada Zapad izgubi pažnju. Ne može se dozvoliti da se isto desi unutar evropskog kontinenta. Zapad mora pogledati u hladne oči Vladimira Putina i suočiti se s njegovim taktikama. Balkan je ključno mjesto za početak primjene toga – zaključio je Hague.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
