Svjetski dan štednje obilježava se na današnji dan (31. oktobra) još od davne 1924. godine, kada su se u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat.

Učesnici kongresa tada su se usaglasili da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva, a odluku o obilježavanju Svjetskog dana štednje donijelo je 350 delegata iz 27 zemalja.

Od tada pa do danas konstantno se ističe važnost uštede novca, te toga kako je ona izuzetno važan faktor za osiguravanje bolje budućnosti građana. O načinima štednje postoje brojne teorije, o tome koji je najbolji, gdje i kako treba štedjeti, koliko novca je najbolje mjesečno odvajati, i brojni drugi savjeti.

Međutim, u vremenu u kojem živimo, sa brojnim poskupljenjima ionako skupih roba i usluga, sa malim primanjima koja imamo, mnogi će reći kako im je veoma teško odvojiti čak i mali dio novca sa strane od onoga kolika su njihova mjesečna primanja.

Iako je takvih, nažalost, veliki broj, ipak ima i onih građana koji uspiju odvojiti određeni iznos mjesečno. Neki to rade nauštrb nekih svojih zadovoljstava, ali ima i onih koji ta izdvajanja i ne osjete. Tako, prema podacima koje je neki dan objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, građani naše zemlje na računima imaju ušteđenih 14,49 milijardi KM, što je najveći zabilježeni iznos do sada. U odnosu na kraj septembra prošle godine, ovaj iznos je povećan za 1,15 milijardi KM ili 8,7 posto.

Banke u cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, već tradicionalno povodom Svjetskog dana štednje organizuju brojne aktivnosti, a one su često najviše usmjerene onim najmlađim, s ciljem da se djeci od najranijeg uzrasta usadi navika štednje novca.

Tako je i Centralna banka BiH ove godine upriličila edukaciju za učenike, prilagođenu aktuelnoj situaciji. Novina je to koju su uveli ove godine, i to u saradnji sa tri odabrane škole, čiji cilj je da se, razmjenom iskustava i obukom, nastavnicima srednjih škola omogući izvođenje finansijske edukacije kao fakultativne nastavne aktivnosti.

– Interes da budu sastavni dio ovog projekta i uključe se u njegovu realizaciju iskazali su direktori i nastavno osoblje sarajevske Treće gimnazije, Srednje ekonomske škole Sarajevo i Srednje poslovno-komercijalne i trgovačke škole Sarajevo. Tokom posjete Centralnoj banci, nastavnicima ovih škola date su smjernice i prezentiran sadržaj razvijenih edukativnih modula koje će primjenjivati u finansijskoj edukaciji u svojim školama, data pojašnjenja ključnih pojmova finansijske pismenosti, praktičnog značaja ovog vida edukacije, te očekivanih rezultata – kazali su iz Centralne banke.

Iako znamo da nisu svi u mogućnosti da štede, u moru savjeta o tome koji su najbolji načini za štednju, kao jedan od zanimljivijih ističe se onaj japanski – kakeibo metod koji podrazumijeva zapisivanje svih primanja i troškova koje imate. Naime, prema kakeibo metodi, prije kupovine bilo kojeg predmeta ili stvari, koje inače kupujete prije nego dobro razmislite o tome, važno je sebi postaviti neka od sljedećih pitanja:

– Mogu li živjeti bez ovoga?

– Mogu li to sebi priuštiti na temelju svoje finansijske situacije?

– Hoću li ovo stvarno koristiti?

– Imam li prostora za to

– Kako sam uopšte to našao (jesam li to vidio u časopisu ili sam slučajno naletio na to)?

– Kakvo je moje emotivno stanje danas, da li sam smiren, pod stresom, sretan, ljut..?

– Kako ću se osjećati kad to kupim, sretno, uzbuđeno, bezbrižno? Koliko će dugo ovaj osjećaj trajati?

Možda na prvu zvuči neobično i komplikovano, ali u suštini je vrlo jednostavno i korisno. Ovom metodom shvatićemo koliko smo ranije novca trošili bespotrebno, na stvari koje nam nisu bile neophodne, koje su nam služile za ‘popravljanje raspoloženja’, a kako je to za naše raspoloženje bilo privremeno, ali za novčanik trajni gubitak.

Stoga, za sve one koji su u mogućnosti da izdvoje određeni iznos mjesečno, ili makar u dva mjeseca jednom, možda baš ovaj Svjetski dan štednje bude inspiracija da počnu štedjeti, pa bilo to za crne dane, neko ljetovanje, automobil ili bilo koje drugo zadovoljstvo.

Svjetski dan štednje obilježava se na današnji dan (31. oktobra) još od davne 1924. godine, kada su se u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat.

Učesnici kongresa tada su se usaglasili da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva, a odluku o obilježavanju Svjetskog dana štednje donijelo je 350 delegata iz 27 zemalja.

Od tada pa do danas konstantno se ističe važnost uštede novca, te toga kako je ona izuzetno važan faktor za osiguravanje bolje budućnosti građana. O načinima štednje postoje brojne teorije, o tome koji je najbolji, gdje i kako treba štedjeti, koliko novca je najbolje mjesečno odvajati, i brojni drugi savjeti.

Međutim, u vremenu u kojem živimo, sa brojnim poskupljenjima ionako skupih roba i usluga, sa malim primanjima koja imamo, mnogi će reći kako im je veoma teško odvojiti čak i mali dio novca sa strane od onoga kolika su njihova mjesečna primanja.

Iako je takvih, nažalost, veliki broj, ipak ima i onih građana koji uspiju odvojiti određeni iznos mjesečno. Neki to rade nauštrb nekih svojih zadovoljstava, ali ima i onih koji ta izdvajanja i ne osjete. Tako, prema podacima koje je neki dan objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, građani naše zemlje na računima imaju ušteđenih 14,49 milijardi KM, što je najveći zabilježeni iznos do sada. U odnosu na kraj septembra prošle godine, ovaj iznos je povećan za 1,15 milijardi KM ili 8,7 posto.

Banke u cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, već tradicionalno povodom Svjetskog dana štednje organizuju brojne aktivnosti, a one su često najviše usmjerene onim najmlađim, s ciljem da se djeci od najranijeg uzrasta usadi navika štednje novca.

Tako je i Centralna banka BiH ove godine upriličila edukaciju za učenike, prilagođenu aktuelnoj situaciji. Novina je to koju su uveli ove godine, i to u saradnji sa tri odabrane škole, čiji cilj je da se, razmjenom iskustava i obukom, nastavnicima srednjih škola omogući izvođenje finansijske edukacije kao fakultativne nastavne aktivnosti.

– Interes da budu sastavni dio ovog projekta i uključe se u njegovu realizaciju iskazali su direktori i nastavno osoblje sarajevske Treće gimnazije, Srednje ekonomske škole Sarajevo i Srednje poslovno-komercijalne i trgovačke škole Sarajevo. Tokom posjete Centralnoj banci, nastavnicima ovih škola date su smjernice i prezentiran sadržaj razvijenih edukativnih modula koje će primjenjivati u finansijskoj edukaciji u svojim školama, data pojašnjenja ključnih pojmova finansijske pismenosti, praktičnog značaja ovog vida edukacije, te očekivanih rezultata – kazali su iz Centralne banke.

Iako znamo da nisu svi u mogućnosti da štede, u moru savjeta o tome koji su najbolji načini za štednju, kao jedan od zanimljivijih ističe se onaj japanski – kakeibo metod koji podrazumijeva zapisivanje svih primanja i troškova koje imate. Naime, prema kakeibo metodi, prije kupovine bilo kojeg predmeta ili stvari, koje inače kupujete prije nego dobro razmislite o tome, važno je sebi postaviti neka od sljedećih pitanja:

– Mogu li živjeti bez ovoga?

– Mogu li to sebi priuštiti na temelju svoje finansijske situacije?

– Hoću li ovo stvarno koristiti?

– Imam li prostora za to

– Kako sam uopšte to našao (jesam li to vidio u časopisu ili sam slučajno naletio na to)?

– Kakvo je moje emotivno stanje danas, da li sam smiren, pod stresom, sretan, ljut..?

– Kako ću se osjećati kad to kupim, sretno, uzbuđeno, bezbrižno? Koliko će dugo ovaj osjećaj trajati?

Možda na prvu zvuči neobično i komplikovano, ali u suštini je vrlo jednostavno i korisno. Ovom metodom shvatićemo koliko smo ranije novca trošili bespotrebno, na stvari koje nam nisu bile neophodne, koje su nam služile za ‘popravljanje raspoloženja’, a kako je to za naše raspoloženje bilo privremeno, ali za novčanik trajni gubitak.

Stoga, za sve one koji su u mogućnosti da izdvoje određeni iznos mjesečno, ili makar u dva mjeseca jednom, možda baš ovaj Svjetski dan štednje bude inspiracija da počnu štedjeti, pa bilo to za crne dane, neko ljetovanje, automobil ili bilo koje drugo zadovoljstvo.