Zbog sve učestalijih informacija kako bi se nivo antitijela šest mjeseci nakon vakcinacije protiv koronavirusa mogao početi smanjivati, ljudi širom svijeta sve se češće podvrgavaju testovima kako bi provjerili imunitet protiv COVID-19, i samim tim odlučili da li će uzeti treću ili takozvanu ‘booster’ dozu i dodatno se zaštitili protiv virusa.
Većina stručnjaka se slaže kako je prerano donositi čvrstu odlučku o vakcinaciji trećom dozom, na osnovu provjere antitijela. Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) u maju je upozorila kako se za provjeru imuniteta nakon vakcinacije ne bi trebali prakticirati testovi na antitijela. Pojašnjeno je kako su ti podaci ograničeni te da testovi na antitijela ne nude potpunu sliku o tome koliko je otporan nečiji imunološki sistem.
Imajući to u vidu, stručnjaci su otkrili neke bitne naznake o nivou antitijela i zaštiti koju pružaju od simptomatske infekcije korona virusom. Ipak, nema dovoljno podataka kako bi se osoba proglasila zaštićenom ako posjeduje određenu količinu antitijela u organizmu.
– Testovi za antitijela su dobri, ali su i ograničeni – kaže Adam Ratner, direktor pedijatrijskog odjela za infektivne bolesti u jednoj njujorškoj bolnici, prenosi Huffington Post.
Kada su testovi na antitijela korisni?
Postoje različite vrste testova na antitijela – kvalitativni, koji će vam jednostavno reći imate li ili nemate antitijela, i kvantitativni, koji određuju broj antitijela koja imate.
Kvalitativni testovi – oni koji pokazuju plus ili minus – korisni su u određivanju jeste li već bili zaraženi, ali nisu korisni kada je u pitanju procjena imuniteta kojeg je stvorila vakcina.
Postoje i testovi na antitijela koji mjere antitijela protiv takozvanog ‘spike’ proteina, kojeg bi naš imunološki sistem trebao ‘napasti’ nakon vakcinacije, i drugi koji mjere antitijela protiv elementa zvanog nukleokapsid, koji su korisni u otkrivanju da li je neko ranije imao COVID-19, ali ne uspijevaju otkriti antitijela kod nekoga ko je samo vakcinisan.
Glavna dilema s kvantitativnim testovima na antitijela je da ne znamo tačno koliko je antitijela potrebno za zaštitu od COVID-19.
– Čak i ako kvantitativno provjerite antitijela i kažete mi njihov broj, ne znam šta bih vam rekao – je li to dovoljno, hoće li vas zaštititi, ili je premalo? Jednostavno još nemamo te podatke – pojašnjava Onyema Ogbuagu, specijalist za infektivne bolesti na Yaleu.
U ovom trenutku stručnjaci se u velikoj mjeri slažu da bi testovi na antitijela mogli biti najkorisniji za utvrđivanje prethodne infekcije i određivanje da li je imunokompromitirana osoba pokazala imunološki odgovor na prve dvije doze vakcina ili nakon treće doze, ističe Monica Gandhi stručnjakinja sa Univeziteta Kalifornija u San Franciscu.
Šta nam testovi na antitijela mogu pokazati?
– Testovi na antitijela ne uspijevaju izmjeriti jednu vrlo važnu granu imunološkog sistema: T-stanice, koje čiste zaražene stanice i sprječavaju da infekcija postane ozbiljna, i B-stanice, koje proizvode nova antitijela, koja dalje ciljaju određeni soj nakon izloženosti virusu. Zbog toga, “moramo biti vrlo oprezni u načinu na koji tumačimo antitijela koja s vremenom nestaju – kaže Ogbuagu.
Nivo antitijela će neizbježno opadati s vremenom, ali organizam će se zapamtiti virus. Čak i ako test na antitijela pokaže da imate niska antitijela, dugoročno biste mogli biti jako dobro zaštićeni od teških bolesti, hospitalizacije i smrti zahvaljujući vašim T-stanicama i B-stanicama.
Testovi na antitijela također nam ne govore ništa o kvaliteti antitijela. Neki nalazi pokazuju da se, kako nivo antitijela opada, postupno zamjenjuju antitijelima više kvalitete, što sugeriše da je na kraju potrebno manje antitijela da bi se organizam zaštitio.
– Opadanje antitijela ne govori cijelu priču – zaključuje Gandhi.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
