U Bosnu i Hercegovinu od početka ove godine uvezeno je više od 8.162 tone kisika, što je što je za blizu tri hiljade tona više u odnosu na cijelu prethodnu i oko pet tona više nego 2019. godine.
Kako su za Faktor.ba pojasnili iz Uprave za indirektno uporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH), prilikom uvoza svih roba u BiH, roba se svrstava prema carinskoj tarifi BiH, dobija tarifnu oznaku prema kojoj se plaćaju uvozne dažbine (carina i PDV).
– Kad je u pitanju kisik, prilikom uvoza u BiH on se svrstava u samo jednu tarifnu oznaku (280440), što znači da ne postoje različite tarifne oznake za medicinski i za tehnički ili industrijski kisik. Standardna stopa carine prilikom uvoza kisika u BiH je 5 posto, a plaća se i PDV 17 posto. Važno je napomenuti da kisik nije na spisku roba koje su na režimu dozvola prilikom uvoza u BiH, što znači da se kisik može slobodno uvesti u BiH – istakli su iz UIO.
Na listi uvoznika kisika u ovoj godini nalazi se 13 firmi, u 2020. kisik je u BiH uvozilo 17 firmi, dok je u godini ranije evidentirano 16 uvoznika ovog gasa.
Međutim, bez obzira na to što za uvoz kisika u BiH nije potrebna posebna dozvola, on se kao lijek može koristiti samo u slučaju ukoliko za to postoji odobrenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Dr. Šekib Umihanić, bivši medicinski direktor UKC-a Tuzla, ranije je pojasnio razliku između medicinskog i tehničkog kisika.
– Medicinski kisik mora biti atestiran u certificiranoj firmi i ne smije imati nikakvih primjesa, koje se, pak, mogu naći u tehničkom kisiku. Svaka boca medicinskog kisika mora imati prateću dokumentaciju, koja je plastificirana i fiksirana na svaku bocu. Tehnički kisik nije tako pročišćen i ne smije se koristiti za liječenje pacijenata – naveo dr. Umihanić.
Samo jedna firma ima dozvolu
Prema informacijama iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, samo jedna firma u BiH ima dozvolu za distribuciju medicinskog kisika, a radi se o firmi Messe Tehnoplin d.o.o.
Firmi TGT Tehnogas iz Laktaša koja je snabdijevala UKC RS-a kisikom Agencija je zabranila proizvodnju i promet tog gasa. Inspektori Agencije 27. septembra izvršili su kontrolu u toj firmi te su konstatovali proizvodnju kisika, iako TGT Tehnogas nije registrovan za prodaju medicinskog kisika – lijeka, niti za njegovu proizvodnju.
– Sačinjen je zapisnik koji niko iz firme nije želio da potpiše, zbog čega im je usmeno zabranjena proizvodnja i promet kisika – naveli su ranije iz Agencije za lijekove BiH.
Stanislav Čađo, direktor firme TGT Tehnogas, uputio je prigovor Agenciji na tu odluku, u kojem je priznao da njegova firma nema registraciju za promet i proizvodnju lijekova u BiH.
On je, između ostalog, napisao kako je u tenderu UKC Banja Luka jasno navedeno kako se traži dostava medicinskog kisika od ponuđača koji ima licence Agencije za lijekove BiH, za proizvodnju i distribuciju takvog kisika.
– Ali isto tako je navedeno da će, ukoliko se niko od takvih pravnih osoba ne javi na tender, biti uzete u obzir ponude i ostalih pravnih osoba koje nemaju takvu registraciju kod agencije. Ovo je sasvim logično jer je potreba za kisikom u liječenju koronavirusa ogromna. Još da konstatujemo da smo se na tender javili samo mi jer smo jedino mi imali zadovoljavajuće količine kisika – napisao je Čađo, te tražio od Agencije da im poništi zabranu prometovanja i proizvodnje kisika jer smatra da se radi o nezakonitom dokumentu čije provođenje bi izazvalo nesagledive posljedice po zdravlje bolesnika koji se nalaze na liječenju i čije zdravstveno stanje zahtijeva podršku kisikom.
U RS-u alarmantno
U međuvremenu, situacija sa medicinskim kisikom u RS-u postala je prilično alarmantna budući da zbog nemogućnosti nabavke UKC RS-a, ali i druge bolnice, ostaju bez tog gasa koji je potreban hospitaliziranim pacijentima.
Iz UKC-a RS-a su jučer u više navrata upozorili da je stanje alarmantno, te da imaju kisika za još nekoliko sati.
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne raštite RS-a, istakao je da će, zajedno sa kolegama iz bolnica, učiniti sve da se osigura kisik.
– Ovdje više nisu u pitanju procedure, nego da osiguramo ono što je najbitnije za naše pacijente, a to je kisik – rekao je Šeranić.
Podsjetimo, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković u petak je iznio informacije o nabavci kisika za potrebe Univerzitetko-kliničkog centra RS-a tokom pandemije koronavirusa, a tvrdi da se radi o tehničko-industrijskom, a ne medicinskom kisiku koji je klasifikovan kao lijek.
Također i Dom zdravlja Zenica nabavljao je medicinske plinove od kompanije Istrabenz plini d.o.o Breza. Pomenuta kompanija nije registrovana niti je podnijela zahtjev za registraciju da bi bila proizvođač i distributer medicinskog plina.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
