Da naše školstvo treba ozbiljnu reformu to već odavno znamo. Djeca u školama i dalje čitaju lektire koje su „kao obavezne“ postavljene, pa neke čak i prije 50 godina.

Ministrstvo obrazovanja ZDK-a uradilo je prijedlog kurikuralne reforme za osnovnu i srednju školu. Otvorena je mogućnost da se prvi put nakon 20 godina ozbiljno revidira lektirni program.

Predstavnici javnih biblioteka iz ZDK-a i književnika ozbiljno ukazuju nadležnoj komisiji da ima dovoljno vremena da se napravi revizija i izmjena lektira u procesu reformi školstva.

– Primjetio sam da nema naših bh. pisaca, nema pisaca Hrvata iz BiH, ima puno pisaca koji su iz Zagreba, nema djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni – navodi Senad Čišija, direktor Gradske biblioteke Kakanj.

– Ta komisija bi morala da pročita makar nagrađene knjige, na nekoliko recentnih književnih konkursa regionalnih, državnih ili federalnih – ističe književnik Adnadin Jašarević.

I tako bi članovi komisije koji odlučuju o tome šta će djeca čitati umjesto da pročitaju stotine knjiga mogli pročitati one koje su već prošle prvu selekciju, te među nagrađenim uzeli najbolje. Jasno bez dileme, stručnjaci ukazuju i na to, da  bi se u okviru lektirnog programa moralo naći više djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni. Stručno, bez politikanstva. U protivnom gubimo identitet i još mnogo više.

– Bosna kao država postoji od srednjeg vijeka i tu nema šta da se priča i  raspravlja. Ako ko više voli Turke, Austrijance ili kraljevinu SHS to je njegov problem, neka se vrati u prošlost i nek se igra tamo u to doba i nek se bavi nižerazrednom populističkom politikom i uglavnom nacionalističkom – poručuje Jašarević.

– Ako mi profulamo ovdje onda nam govore o knezu Lazaru, kraljici Simonidi, Frankopanu i naša djeca neće znati odakle su, svoju povijest – upozorava Čišija.

Pozivaju profesore maternjeg jezika, pisce, pedagoge i relevantne stručnjake da se ozbiljno uključe u javnu raspravu. 

S obzirom na to da se radi o kurikulumu za narednu školsku godinu, ima dovoljno vremena da se pripremi novi spisak lektira da kasnije ne bismo žalili kada nam drugi uređuju državu, sistem, školstvo.

Da naše školstvo treba ozbiljnu reformu to već odavno znamo. Djeca u školama i dalje čitaju lektire koje su „kao obavezne“ postavljene, pa neke čak i prije 50 godina.

Ministrstvo obrazovanja ZDK-a uradilo je prijedlog kurikuralne reforme za osnovnu i srednju školu. Otvorena je mogućnost da se prvi put nakon 20 godina ozbiljno revidira lektirni program.

Predstavnici javnih biblioteka iz ZDK-a i književnika ozbiljno ukazuju nadležnoj komisiji da ima dovoljno vremena da se napravi revizija i izmjena lektira u procesu reformi školstva.

– Primjetio sam da nema naših bh. pisaca, nema pisaca Hrvata iz BiH, ima puno pisaca koji su iz Zagreba, nema djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni – navodi Senad Čišija, direktor Gradske biblioteke Kakanj.

– Ta komisija bi morala da pročita makar nagrađene knjige, na nekoliko recentnih književnih konkursa regionalnih, državnih ili federalnih – ističe književnik Adnadin Jašarević.

I tako bi članovi komisije koji odlučuju o tome šta će djeca čitati umjesto da pročitaju stotine knjiga mogli pročitati one koje su već prošle prvu selekciju, te među nagrađenim uzeli najbolje. Jasno bez dileme, stručnjaci ukazuju i na to, da  bi se u okviru lektirnog programa moralo naći više djela koja govore o srednjovjekovnoj Bosni. Stručno, bez politikanstva. U protivnom gubimo identitet i još mnogo više.

– Bosna kao država postoji od srednjeg vijeka i tu nema šta da se priča i  raspravlja. Ako ko više voli Turke, Austrijance ili kraljevinu SHS to je njegov problem, neka se vrati u prošlost i nek se igra tamo u to doba i nek se bavi nižerazrednom populističkom politikom i uglavnom nacionalističkom – poručuje Jašarević.

– Ako mi profulamo ovdje onda nam govore o knezu Lazaru, kraljici Simonidi, Frankopanu i naša djeca neće znati odakle su, svoju povijest – upozorava Čišija.

Pozivaju profesore maternjeg jezika, pisce, pedagoge i relevantne stručnjake da se ozbiljno uključe u javnu raspravu. 

S obzirom na to da se radi o kurikulumu za narednu školsku godinu, ima dovoljno vremena da se pripremi novi spisak lektira da kasnije ne bismo žalili kada nam drugi uređuju državu, sistem, školstvo.