Već šestu sedmicu zaredom Velika Britanija bilježi smrtnost veću od prosjeka, no najveći udio u tome nema Covid-19, nego druge bolesti zbog čega eksperti na koje se poziva Daily Telegraph upozoravaju da je više od godinu dana poremećaja u pružanju zdravstvenih usluga počelo dolaziti na naplatu.

U sedmici koja je završila sa trinaestim augustom, u Engleskoj i Walesu su, prema podacima Ureda za nacionalnu statistiku, evidentirana 10.372 smrtna slučaja, što je 1.270 slučajeva, odnosno 14 posto, više od 5-godišnjeg prosjeka. Od spomenutih 1.270 smrtnih slučajeva “viška” covidu se može pripisati njih 544, dok ostatak ide pod ostale bolesti i uzroke.

Odvojeni podaci iz engleskog javno-zdravstvenog sistema (PHE) sugeriraju da je evidentiran značajan porast srčanih bolesti, dijabetesa i ciroze, a stručnjaci tvrde da stanja koja u proteklih godinu i nešto dana nisu bila adekvatno liječena – što zbog odgođenih ili otkazanih operacija, što zbog nedolazaka pacijenata na preglede da ne opterećuju zdravstveni sistem – počinju rezultirati smrtnim slučajevima.

Profesor Carl Heneghan, direktor Centra za medicinu baziranu na dokazima pri Sveučilištu u Oxfordu, izjavio je da bi britanske vlasti trebale biti zabrinute zbog dugotrajno povećane smrtnosti te da bi trebale pokrenuti istragu o uzrocima tako visokog mortaliteta kod ljudi koji nisu oboljeli od covida.

– Mislim da sada gledamo posljedice svih odgoda i poremećaja u prevenciji – rekao je.

Ovako visok višak smrtnosti nije evidentiran od sedmice koja je završila sa devetnaestim februarom kada su registrovana 2.182 smrtna slučaja iznad 5-godišnjeg prosjeka (18,8 posto). Iako se dio viška smrtnosti u najnovijem razdoblju može pripisati i nedavnom porastu smrti od covida, većina ih ipak nije povezana s koronavirusom.

Profesor emeritus Kevin McConway, stručnjak za primijenjenu statistiku na Otvorenom sveučilištu kaže da je nemoguće sav višak smrtnosti pripisati covidu. – U zadnjem tjednu za koji imamo podatke bilo je 1.270 smrtnih slučajeva više od prosjeka, a u istoj su sedmici ukupno od covida umrle 544 osobe, što ostavlja gotovo 700 smrtnih slučajeva “viška” koje treba objasniti, izjavio je McConway i dodao da je u nekim prethodnim sedmicama dio povišenih smrtnih slučajeva moguće pripisati vrućinama kojih je bilo sredinom jula u dijelovima Britanije, ali upozorava da nakon toga više i nije bilo prevruće.

Statističarka iz PHE-a Clare Griffiths se na ove podatke osvrnula na društvenoj mreži. – Kada cirkulira virus gripe, vidi se veća smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, možda je ista stvar i s covidom, napisala je.

Novinska agencija PA kao i istraživanje King’s Funda pokazali su i značajan porast broja smrtnih slučajeva u privatnim kućama i stanovima od početka pandemije. Dosad ih je evidentirano gotovo 67.000 i od aprila 2020. gotovo svake sedmice ih ima više od petogodišnjeg prosjeka od 2015. do 2019. Prije pandemije, oko četvrtina svih smrtnih slučajeva događala se kod kuće, ali to je sada poraslo na jednu trećinu.

Od maja 2020. do maja 2021. kod svoje kuće je umrlo čak 60 posto više ljudi oboljelih od dijabetesa, Parkinsonove bolesti, demencije i Alzheimerove bolesti u odnosu na prosjek od 2015. do 2019. godine. Smrtnost kod kuće oboljelih od najčešćih karcinoma skočila je za više od 40 posto, dok je u bolnicama istovremeno pala za gotovo 30 posto, a u hospicijima za 22 posto.

Postoje teze da su mnogi od tih ljudi na vlastiti zahtjev otišli kući iz bolnica ili domova za starije, ali kako navodi Telegraph, to ne objašnjava sav porast viška smrtnosti, a čak i da su doista svi ti pacijenti samo otišli kućama, i dalje postoji mogućnost da su umirali bez pristupa lijekovima za ublažavanje bolova, njegovateljima ili palijativnoj skrbi.

Već šestu sedmicu zaredom Velika Britanija bilježi smrtnost veću od prosjeka, no najveći udio u tome nema Covid-19, nego druge bolesti zbog čega eksperti na koje se poziva Daily Telegraph upozoravaju da je više od godinu dana poremećaja u pružanju zdravstvenih usluga počelo dolaziti na naplatu.

U sedmici koja je završila sa trinaestim augustom, u Engleskoj i Walesu su, prema podacima Ureda za nacionalnu statistiku, evidentirana 10.372 smrtna slučaja, što je 1.270 slučajeva, odnosno 14 posto, više od 5-godišnjeg prosjeka. Od spomenutih 1.270 smrtnih slučajeva “viška” covidu se može pripisati njih 544, dok ostatak ide pod ostale bolesti i uzroke.

Odvojeni podaci iz engleskog javno-zdravstvenog sistema (PHE) sugeriraju da je evidentiran značajan porast srčanih bolesti, dijabetesa i ciroze, a stručnjaci tvrde da stanja koja u proteklih godinu i nešto dana nisu bila adekvatno liječena – što zbog odgođenih ili otkazanih operacija, što zbog nedolazaka pacijenata na preglede da ne opterećuju zdravstveni sistem – počinju rezultirati smrtnim slučajevima.

Profesor Carl Heneghan, direktor Centra za medicinu baziranu na dokazima pri Sveučilištu u Oxfordu, izjavio je da bi britanske vlasti trebale biti zabrinute zbog dugotrajno povećane smrtnosti te da bi trebale pokrenuti istragu o uzrocima tako visokog mortaliteta kod ljudi koji nisu oboljeli od covida.

– Mislim da sada gledamo posljedice svih odgoda i poremećaja u prevenciji – rekao je.

Ovako visok višak smrtnosti nije evidentiran od sedmice koja je završila sa devetnaestim februarom kada su registrovana 2.182 smrtna slučaja iznad 5-godišnjeg prosjeka (18,8 posto). Iako se dio viška smrtnosti u najnovijem razdoblju može pripisati i nedavnom porastu smrti od covida, većina ih ipak nije povezana s koronavirusom.

Profesor emeritus Kevin McConway, stručnjak za primijenjenu statistiku na Otvorenom sveučilištu kaže da je nemoguće sav višak smrtnosti pripisati covidu. – U zadnjem tjednu za koji imamo podatke bilo je 1.270 smrtnih slučajeva više od prosjeka, a u istoj su sedmici ukupno od covida umrle 544 osobe, što ostavlja gotovo 700 smrtnih slučajeva “viška” koje treba objasniti, izjavio je McConway i dodao da je u nekim prethodnim sedmicama dio povišenih smrtnih slučajeva moguće pripisati vrućinama kojih je bilo sredinom jula u dijelovima Britanije, ali upozorava da nakon toga više i nije bilo prevruće.

Statističarka iz PHE-a Clare Griffiths se na ove podatke osvrnula na društvenoj mreži. – Kada cirkulira virus gripe, vidi se veća smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, možda je ista stvar i s covidom, napisala je.

Novinska agencija PA kao i istraživanje King’s Funda pokazali su i značajan porast broja smrtnih slučajeva u privatnim kućama i stanovima od početka pandemije. Dosad ih je evidentirano gotovo 67.000 i od aprila 2020. gotovo svake sedmice ih ima više od petogodišnjeg prosjeka od 2015. do 2019. Prije pandemije, oko četvrtina svih smrtnih slučajeva događala se kod kuće, ali to je sada poraslo na jednu trećinu.

Od maja 2020. do maja 2021. kod svoje kuće je umrlo čak 60 posto više ljudi oboljelih od dijabetesa, Parkinsonove bolesti, demencije i Alzheimerove bolesti u odnosu na prosjek od 2015. do 2019. godine. Smrtnost kod kuće oboljelih od najčešćih karcinoma skočila je za više od 40 posto, dok je u bolnicama istovremeno pala za gotovo 30 posto, a u hospicijima za 22 posto.

Postoje teze da su mnogi od tih ljudi na vlastiti zahtjev otišli kući iz bolnica ili domova za starije, ali kako navodi Telegraph, to ne objašnjava sav porast viška smrtnosti, a čak i da su doista svi ti pacijenti samo otišli kućama, i dalje postoji mogućnost da su umirali bez pristupa lijekovima za ublažavanje bolova, njegovateljima ili palijativnoj skrbi.