Budžeta državnih institucija nemamo, a august na izmaku. No, plaće onih koji blokiraju nisu upitne. Tu je privremeno finansiranje. I dok su mnogi ministri i parlamentarci na ljetovanju, na čekanju su sva kapitalna ulaganja u državi. 

Zbog neusvajanja budžeta u Bosni i Hercegovini trpe mnogi. Vojska, policija, putna infrastruktura, a u konačnici i svi bh. građani.

Dok se država suočava s četvrtim talasom pandemije, 21 milion maraka namijenjen za saniranje postojećih posljedica stoji na računu.

– Vijeće ministara BiH treba donijeti plan o utrošku tih sredstava: ko su korisnici, na koji način će biti korištena ta sredstva. Zapravo su na gubitku i građani BiH, posebno privatni sektor, koji čeka te odluke i pomoć države za suzbjanje negativnih posljedica panedmije – ističe ekonomistica Hatidža Jahić.

Osim novog talasa pandemije, našoj zemlji prijeti i veći priliv migranata. Zato je potrebno pojačati graničnu kontrolu. Budžetom je predviđeno zapošljavanje 100 graničnih policajaca i 133 carinika. Kao i opremanje graničnih prelaza Svilaj i Bijača. No, sve ovo nije moguće jer sredstva nisu operativna.

– Ono što je interesantno za privremeno finansiranje što su na odlukama, što nemamo budžet koji kasni i donosi nam zapravo otkazivanje isplata i značajnih kapitalnih ulaganja u državi – objašnjava Jahić.

Činjenica je da budžeti i kada budu usvojeni, usvajaju se retroaktivno. Osim toga, od 2019. do danas Državni parlament donio je tek dva zakona, naglašavaju u Transparency Internationalu BiH.

– Sljedeće godine nas čekaju novi izbori, imaćete situaciju da je cijeli mandat propušten i da nije bilo apsolutno nikakvih relevantnih rezultatata – navodi Ivana Korajlić, izvršna direktorka Transparency Internationala.

Porazno je da su kašnjenja s usvajanjem budžeta postala stvarnost. Iako bi Državni parlament trebao da vrši nadzor nad radom izvršne vlasti.

– Nažalost, kada vidimo na šta se sveo Parlament, to je samo jedna figura koja je tu da potvrdi odluke koje već donese nekoliko ljudi, odnosno, šefova političkih stranaka i zapravo je podređen izvršnoj vlasti, iako bi moralo da bude obrnuto – dodaje Korajlić.

Da sumiramo, milijardu i 87 miliona maraka stoji na računu. Privremeno finansiranje održava u životu funkcionisanje državnih institucija i samo toliko. Istovremeno, razvoj bh. društva stagnira. Svake godine sve više.

Budžeta državnih institucija nemamo, a august na izmaku. No, plaće onih koji blokiraju nisu upitne. Tu je privremeno finansiranje. I dok su mnogi ministri i parlamentarci na ljetovanju, na čekanju su sva kapitalna ulaganja u državi. 

Zbog neusvajanja budžeta u Bosni i Hercegovini trpe mnogi. Vojska, policija, putna infrastruktura, a u konačnici i svi bh. građani.

Dok se država suočava s četvrtim talasom pandemije, 21 milion maraka namijenjen za saniranje postojećih posljedica stoji na računu.

– Vijeće ministara BiH treba donijeti plan o utrošku tih sredstava: ko su korisnici, na koji način će biti korištena ta sredstva. Zapravo su na gubitku i građani BiH, posebno privatni sektor, koji čeka te odluke i pomoć države za suzbjanje negativnih posljedica panedmije – ističe ekonomistica Hatidža Jahić.

Osim novog talasa pandemije, našoj zemlji prijeti i veći priliv migranata. Zato je potrebno pojačati graničnu kontrolu. Budžetom je predviđeno zapošljavanje 100 graničnih policajaca i 133 carinika. Kao i opremanje graničnih prelaza Svilaj i Bijača. No, sve ovo nije moguće jer sredstva nisu operativna.

– Ono što je interesantno za privremeno finansiranje što su na odlukama, što nemamo budžet koji kasni i donosi nam zapravo otkazivanje isplata i značajnih kapitalnih ulaganja u državi – objašnjava Jahić.

Činjenica je da budžeti i kada budu usvojeni, usvajaju se retroaktivno. Osim toga, od 2019. do danas Državni parlament donio je tek dva zakona, naglašavaju u Transparency Internationalu BiH.

– Sljedeće godine nas čekaju novi izbori, imaćete situaciju da je cijeli mandat propušten i da nije bilo apsolutno nikakvih relevantnih rezultatata – navodi Ivana Korajlić, izvršna direktorka Transparency Internationala.

Porazno je da su kašnjenja s usvajanjem budžeta postala stvarnost. Iako bi Državni parlament trebao da vrši nadzor nad radom izvršne vlasti.

– Nažalost, kada vidimo na šta se sveo Parlament, to je samo jedna figura koja je tu da potvrdi odluke koje već donese nekoliko ljudi, odnosno, šefova političkih stranaka i zapravo je podređen izvršnoj vlasti, iako bi moralo da bude obrnuto – dodaje Korajlić.

Da sumiramo, milijardu i 87 miliona maraka stoji na računu. Privremeno finansiranje održava u životu funkcionisanje državnih institucija i samo toliko. Istovremeno, razvoj bh. društva stagnira. Svake godine sve više.