Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici od 23. juna 2021. godine usvojio apelaciju djece i roditelja iz Konjević Polja.

Utvrdio je da su sudovi Republike Srpske (RS) povrijedili prava apelanata na pravično suđenje, ukinuo presudu Vrhovnog suda RS-a te vratio predmet na ponovno odlučivanje. Vrhovni sud RS-a je dužan da donese novu odluku u roku od 60 dana, saopćilo je Advokatsko društvo “Ademović, Nožica i partneri“.

Apelanti očekuju da Vrhovni sud RS-a ispravi grešku, utvrdi diskriminaciju djece i roditelja iz Konjević Polja te naloži javnoj vlasti u RS-u aktivnosti radi uvođenja punog prava na obrazovanje na maternjem jeziku nesrpskog stanovništva.

Ustavni sud BiH je utvrdio da je apelantima stavljen pretjeran teret u dokazivanju diskriminacije te da su apelanti ponudili sasvim dovoljno dokaza kojima su potvrdili vjerovatnost postojanja diskriminacije, što tuženo Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a nije opovrgnulo.

Ustavni sud je utvrdio da je u Republici Srpskoj problem prije svega što upravni organi tumače propise na diskriminatoran način, pa onemogućavaju nesrpske građane da upotrebljavaju druge zvanične jezike u BiH, osim srpskog, u obrazovnom sistemu.

Ustavni sud BiH smatra svrsishodnim da u vezi s pozivanjem redovnih sudova na član 7. Ustava Republike Srpske, koji govori o službenim jezicima u tom bosanskohercegovačkom entitetu, u kontekstu tvrdnji tog suda da navedeni entitetski ustav ne poznaje bosanski jezik, ukaže na obrazloženje iz Odluke broj U 7/15 u kojoj je citirana odredba Ustava RS bila predmet ocjene od Ustavnog suda.

Iz citirane odluke, Ustavni sud izdvaja dio: „Osporena odredba, kao što je naglašeno u prethodnim stavovima ove odluke, ne daje pravo javnoj vlasti da određuje ime jezika, već je to isključivo pravo konstitutivnih naroda i Ostalih. Osporena odredba ne zabranjuje pripadnicima Ostalih (kao ni Bošnjacima) da jezik kojim govore zovu bosanski i nadležne vlasti u Republici Srpskoj dužne su im to omogućiti. Javne vlasti u Republici Srpskoj ne mogu osporenu odredbu tumačiti na neustavan način niti mogu određivati ime jezika mimo volje naroda koji ga govori“. (Ustavni sud, Odluka broj U 7/15 od 26. maja 2016. godine, tačka 74, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici od 23. juna 2021. godine usvojio apelaciju djece i roditelja iz Konjević Polja.

Utvrdio je da su sudovi Republike Srpske (RS) povrijedili prava apelanata na pravično suđenje, ukinuo presudu Vrhovnog suda RS-a te vratio predmet na ponovno odlučivanje. Vrhovni sud RS-a je dužan da donese novu odluku u roku od 60 dana, saopćilo je Advokatsko društvo “Ademović, Nožica i partneri“.

Apelanti očekuju da Vrhovni sud RS-a ispravi grešku, utvrdi diskriminaciju djece i roditelja iz Konjević Polja te naloži javnoj vlasti u RS-u aktivnosti radi uvođenja punog prava na obrazovanje na maternjem jeziku nesrpskog stanovništva.

Ustavni sud BiH je utvrdio da je apelantima stavljen pretjeran teret u dokazivanju diskriminacije te da su apelanti ponudili sasvim dovoljno dokaza kojima su potvrdili vjerovatnost postojanja diskriminacije, što tuženo Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a nije opovrgnulo.

Ustavni sud je utvrdio da je u Republici Srpskoj problem prije svega što upravni organi tumače propise na diskriminatoran način, pa onemogućavaju nesrpske građane da upotrebljavaju druge zvanične jezike u BiH, osim srpskog, u obrazovnom sistemu.

Ustavni sud BiH smatra svrsishodnim da u vezi s pozivanjem redovnih sudova na član 7. Ustava Republike Srpske, koji govori o službenim jezicima u tom bosanskohercegovačkom entitetu, u kontekstu tvrdnji tog suda da navedeni entitetski ustav ne poznaje bosanski jezik, ukaže na obrazloženje iz Odluke broj U 7/15 u kojoj je citirana odredba Ustava RS bila predmet ocjene od Ustavnog suda.

Iz citirane odluke, Ustavni sud izdvaja dio: „Osporena odredba, kao što je naglašeno u prethodnim stavovima ove odluke, ne daje pravo javnoj vlasti da određuje ime jezika, već je to isključivo pravo konstitutivnih naroda i Ostalih. Osporena odredba ne zabranjuje pripadnicima Ostalih (kao ni Bošnjacima) da jezik kojim govore zovu bosanski i nadležne vlasti u Republici Srpskoj dužne su im to omogućiti. Javne vlasti u Republici Srpskoj ne mogu osporenu odredbu tumačiti na neustavan način niti mogu određivati ime jezika mimo volje naroda koji ga govori“. (Ustavni sud, Odluka broj U 7/15 od 26. maja 2016. godine, tačka 74, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).