Amerikanci danas izlaze na predsjedničke izbore, 58. u svojoj povijesti. Iako se u većini zemalja u Europi i svijetu izbori iz praktičnih razloga održavaju nedjeljom, Amerika tradicionalno taj “festival demokracije” ima utorkom, i to konkretno na utorak nakon prvog ponedjeljka u mjesecu novembru.

Jedan od četiri kandidata preselit će se u Bijelu kuću. Demokrate predstavlja bivša ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton, republikance biznismen Donald Trump, liberale Gary Johnson, a Green Party Jill Stein.

Širom SAD-a bit će raspisani i referendumi, a birat će se i guverneri pojedinih saveznih država.

Nakon osamostaljenja Sjedinjenih Američkih Država 1776. i pobjede u Ratu za nezavisnost 1783., prvi izbori za predsjednika održani su 1788. godine, no pojedinim američkim državama nisu nametani konkretni datumi izbora već im je dopušteno da izbore za elektore na svojem teritoriju održe u razdoblju od 34 dana.

Takva je situacija trajala sve do 1845. kada je na saveznoj razini donesen zakon kojim je određen jedinstven dan održavanja izbora u svim državama. Određeno je da se izbori održavaju svake četiri godine na utorak nakon prvog ponedjeljka u mjesecu studenom.

Cilj je bio izbjeći subotu zbog protestantskog sabata, nedjelju kao kršćanski dan odmora, ali i srijedu koja je tada u mnogim mijestima bila tržni dan. Kako je Amerika u to vrijeme bila većinski seljačko društvo, a biračka mjesta su bila malobrojna i međusobno poprilično udaljena, uzet je utorak kao izborni dan kako bi prosječni birač mogao konjem ili zaprekom tokom ponedjeljka doputovati na biračko mjesto.

Danas, u 21. stoljeću takva praksa nema previše smisla, no zbog poštovanja tradicije i izostanka šire političke volje praksa “izbornog utorka” zadržana je.

Na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) od 230 miliona registrovanih birača građansku dužnost obavit će najvjerovatnije 150 miliona Amerikanaca.

Amerikanci danas izlaze na predsjedničke izbore, 58. u svojoj povijesti. Iako se u većini zemalja u Europi i svijetu izbori iz praktičnih razloga održavaju nedjeljom, Amerika tradicionalno taj “festival demokracije” ima utorkom, i to konkretno na utorak nakon prvog ponedjeljka u mjesecu novembru.

Jedan od četiri kandidata preselit će se u Bijelu kuću. Demokrate predstavlja bivša ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton, republikance biznismen Donald Trump, liberale Gary Johnson, a Green Party Jill Stein.

Širom SAD-a bit će raspisani i referendumi, a birat će se i guverneri pojedinih saveznih država.

Nakon osamostaljenja Sjedinjenih Američkih Država 1776. i pobjede u Ratu za nezavisnost 1783., prvi izbori za predsjednika održani su 1788. godine, no pojedinim američkim državama nisu nametani konkretni datumi izbora već im je dopušteno da izbore za elektore na svojem teritoriju održe u razdoblju od 34 dana.

Takva je situacija trajala sve do 1845. kada je na saveznoj razini donesen zakon kojim je određen jedinstven dan održavanja izbora u svim državama. Određeno je da se izbori održavaju svake četiri godine na utorak nakon prvog ponedjeljka u mjesecu studenom.

Cilj je bio izbjeći subotu zbog protestantskog sabata, nedjelju kao kršćanski dan odmora, ali i srijedu koja je tada u mnogim mijestima bila tržni dan. Kako je Amerika u to vrijeme bila većinski seljačko društvo, a biračka mjesta su bila malobrojna i međusobno poprilično udaljena, uzet je utorak kao izborni dan kako bi prosječni birač mogao konjem ili zaprekom tokom ponedjeljka doputovati na biračko mjesto.

Danas, u 21. stoljeću takva praksa nema previše smisla, no zbog poštovanja tradicije i izostanka šire političke volje praksa “izbornog utorka” zadržana je.

Na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) od 230 miliona registrovanih birača građansku dužnost obavit će najvjerovatnije 150 miliona Amerikanaca.