Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH tretira i govor mržnje koji je sve češće prisutan u javnom životu BiH, ali i na društvenim mrežama.

Iako je fokus bio na zabrani negiranja genocida, ratnih zločina, veličanja i nagrađivanja ratnih zločinaca, važno je analizirati i ostali sadržaj zakona koji je donio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

U samoj odluci OHR-a navodi se da “pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i odgovornosti, te da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno negiranje genocida, zločinȃ protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim sudskim odlukama ugrožavaju vladavinu prava i predstavljaju direktnu prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja i na kraju ugrožavaju izglede za sigurnu, mirnu budućnost Bosne i Hercegovine”.

U Zakonu koji će stupiti na snagu dan nakon što se objavi u Službenom listu BiH u članu 145a dodaje se stav 2:

“Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Stav 4

“Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine”.

Stav 5

“Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine”.

Stav 7

“Počinilac krivičnog djela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Sinonim za govor mržnje u javnom političkom prostoru je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH. Za njim ne zaostaju i neki drugi politički partneri ili oponenti iz Republike Srpske. 

Dodik vrlo često Bošnjake naziva “muslimanima”, Sud BiH “muslimanskim” kao i sudije Suda BiH čime negira Bošnjake kao konstitutivni narod u BiH, ne obazirući se na posljedice takvog svog govora i da li može izazvati incident. 

Ove dopune Krivičnog zakona mogle bi se odnositi i na sferu društvenih mreža gdje nema kontrole i širi se govor mržnje, upućuju prijetnje po život, vrijeđa se na nacionalnoj osnovi i šire se uznemirujući sadržaji.

Iako je na potezu pravosuđe koje bi trebalo postupati u slučajevima govora mržnje, negiranja genocida, sigurno će biti veliki broj onih koji će dva puta razmisliti prije nego javno ostave komentar ili podijele fotografiju koja poziva na nasilje ili mržnju po bilo kojem osnovu.

Advokat Rusmir Karkin referirajući se na Inzkov zakon pozvao je i pravosuđe da radi svoj posao, ali i građane da podnose krivične prijave. 

Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH tretira i govor mržnje koji je sve češće prisutan u javnom životu BiH, ali i na društvenim mrežama.

Iako je fokus bio na zabrani negiranja genocida, ratnih zločina, veličanja i nagrađivanja ratnih zločinaca, važno je analizirati i ostali sadržaj zakona koji je donio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

U samoj odluci OHR-a navodi se da “pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i odgovornosti, te da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno negiranje genocida, zločinȃ protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim sudskim odlukama ugrožavaju vladavinu prava i predstavljaju direktnu prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja i na kraju ugrožavaju izglede za sigurnu, mirnu budućnost Bosne i Hercegovine”.

U Zakonu koji će stupiti na snagu dan nakon što se objavi u Službenom listu BiH u članu 145a dodaje se stav 2:

“Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Stav 4

“Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine”.

Stav 5

“Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine”.

Stav 7

“Počinilac krivičnog djela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Sinonim za govor mržnje u javnom političkom prostoru je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH. Za njim ne zaostaju i neki drugi politički partneri ili oponenti iz Republike Srpske. 

Dodik vrlo često Bošnjake naziva “muslimanima”, Sud BiH “muslimanskim” kao i sudije Suda BiH čime negira Bošnjake kao konstitutivni narod u BiH, ne obazirući se na posljedice takvog svog govora i da li može izazvati incident. 

Ove dopune Krivičnog zakona mogle bi se odnositi i na sferu društvenih mreža gdje nema kontrole i širi se govor mržnje, upućuju prijetnje po život, vrijeđa se na nacionalnoj osnovi i šire se uznemirujući sadržaji.

Iako je na potezu pravosuđe koje bi trebalo postupati u slučajevima govora mržnje, negiranja genocida, sigurno će biti veliki broj onih koji će dva puta razmisliti prije nego javno ostave komentar ili podijele fotografiju koja poziva na nasilje ili mržnju po bilo kojem osnovu.

Advokat Rusmir Karkin referirajući se na Inzkov zakon pozvao je i pravosuđe da radi svoj posao, ali i građane da podnose krivične prijave.