Prije 13 godina jasno je definisano sedam uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi se zatvorio Ured visokog predstavnika (OHR). Ova institucija je formirana Dejtonskim mirovnim sporazum, a kako bi nadgledala implementaciju civilnog dijela sporazuma. Dogovoreno je da to bude odgovornost evropskih država i zbog toga su visoki predstavnici uvijek iz zemlje Starog kontinenta. Sjedinjene Američke Države su bile odgovorne za provedbu vojnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sastancima 26. i 27. februara 2008. utvrdili uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi se OHR zatvorio. Pri tome napominjemo da su članice Upravnog odbora SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Japan, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Pred Bosnu i Hercegovinu su tada postavljeni sljedeći uslovi za zatvaranje OHR-a:

– Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti;

– Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;

– Potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko;

– Fiskalna održivost (promovirana Sporazumom o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava Uprave za indirektno oporezivanje i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);

– Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano usvajanjem Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa);

– Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP);

– Pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini od PIC-a zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Rusija i Kina, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) sa SAD-om, Velikom Britanijom i Francuskom, su predložile rezoluciju kojom će se okončati rad visokog predstavnika. Kao razlog za to su navele procjenu da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak dovoljan da se to i desi. Pri tome su podržale imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, ali s mandatom do 31. jula 2022. godine, kada bi se OHR zatvorio.

Tačno je da je Bosna i Hercegovina ispunila neke od navedenih uslova, ali ne sve. Između ostalog, to se odnosi na pitanje imovine. Osim toga, uslov koji nije naveden, ali koji bi se vrlo vjerovatno razmatrao jeste to koliko je implementiran Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji podrazumijeva povratak stanovništva u mjesta u kojima je živjelo do posljednjeg rata.

Od svih spomenutih uslova ključan je onaj posljednji, a to je da je potrebna pozitivna procjena PIC-a da bi se OHR zatvorio. Zapadne države su ranije u nekoliko navrata isticale da još nisu saglasne da se to i desi. Zato je vrlo malo izgledno da će podržati ovu rusko-kinesku rezoluciju.

Upitno je i koliko je ona relevantna s obzirom na to da UN uopće nije učestvovao u osnivanju OHR-a te da nije imenovao visoke predstavnike. To je bio slučaj i s Christianom Schmidtom.

Prije 13 godina jasno je definisano sedam uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi se zatvorio Ured visokog predstavnika (OHR). Ova institucija je formirana Dejtonskim mirovnim sporazum, a kako bi nadgledala implementaciju civilnog dijela sporazuma. Dogovoreno je da to bude odgovornost evropskih država i zbog toga su visoki predstavnici uvijek iz zemlje Starog kontinenta. Sjedinjene Američke Države su bile odgovorne za provedbu vojnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sastancima 26. i 27. februara 2008. utvrdili uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi se OHR zatvorio. Pri tome napominjemo da su članice Upravnog odbora SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Japan, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Pred Bosnu i Hercegovinu su tada postavljeni sljedeći uslovi za zatvaranje OHR-a:

– Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti;

– Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;

– Potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko;

– Fiskalna održivost (promovirana Sporazumom o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava Uprave za indirektno oporezivanje i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);

– Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano usvajanjem Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa);

– Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP);

– Pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini od PIC-a zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Rusija i Kina, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) sa SAD-om, Velikom Britanijom i Francuskom, su predložile rezoluciju kojom će se okončati rad visokog predstavnika. Kao razlog za to su navele procjenu da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak dovoljan da se to i desi. Pri tome su podržale imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, ali s mandatom do 31. jula 2022. godine, kada bi se OHR zatvorio.

Tačno je da je Bosna i Hercegovina ispunila neke od navedenih uslova, ali ne sve. Između ostalog, to se odnosi na pitanje imovine. Osim toga, uslov koji nije naveden, ali koji bi se vrlo vjerovatno razmatrao jeste to koliko je implementiran Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji podrazumijeva povratak stanovništva u mjesta u kojima je živjelo do posljednjeg rata.

Od svih spomenutih uslova ključan je onaj posljednji, a to je da je potrebna pozitivna procjena PIC-a da bi se OHR zatvorio. Zapadne države su ranije u nekoliko navrata isticale da još nisu saglasne da se to i desi. Zato je vrlo malo izgledno da će podržati ovu rusko-kinesku rezoluciju.

Upitno je i koliko je ona relevantna s obzirom na to da UN uopće nije učestvovao u osnivanju OHR-a te da nije imenovao visoke predstavnike. To je bio slučaj i s Christianom Schmidtom.