Njemački virusolozi ističu da delta soj koronavirusa nastaje u osobama koje nisu vakcinisane i da se ubrzano širi u populacijama koje su samo djelimično vakcinisane.

Virusolog Fridman Veber odbacuje neutemeljene tvrdnje da vakcine pospješuju delta soj i ističe da je obratno – da ga pospješuju nevakcinisane osobe.

– Upravo se u inficiranim ljudima stvorio novi sloj kao bijeg od imunosti – pvjašnjava njemački stručnjak i ukazuje na iskustva u Indiji, Brazilu i Južnoj AFrici, gdje su nastajale mutacije, a postotak vakcinisanih bio je izuzetno nizak.

Virus je u vrijeme nastanka mutacija bio vrlo rasprostranjen. Veber navodi da virus koristi oslabljeni odbrambeni sistem organizma kako bi se prilagodio.

Kada bi teza da vakcine izazivaju mutacije korone bila tačna, onda bi novi sojevi virusa morali nastajati u zemljama koje imaju velik broj vakcinisanih – na primjer, u Izraelu ili Velikoj Britaniji. Ali, to nije slučaj.

Mutacije virusa pojavljuju se upravo u zemljama u kojima još nije visok postotak vakcinisanih i gdje se nalazi puno ljudi na malom prostoru.

Virusolog Georg Behrens navodi da virus trenutno nailazi na samo djelimično vakcinisanu populaciju, pa neki imaju imunološki odgovor, a drugi ne i oni se mogu zaraziti.

– To je ono što virus voli, a onda mogu nastati drugi sojevi. Tako se virus takoreći trenira – objašnjava Behrens.

Stručnjaci zaključuju da vakcina vrlo rijetko može dovesti do mutacija i do širenja novog soja. Puno je veća vjerovatnoća da opasne mutacije nastanu tamo gdje se virus može nesmetano i brzo širiti.

Delta mutacija korone zabilježena je prvi put još u oktobru 2020. u indijskoj saveznoj državi Maharaštra. A tek u januaru 2021. u Indiji su vakcinisani prvi građani – tri mjeseca nakon nastanka delta soja, prenose agencije.

Njemački virusolozi ističu da delta soj koronavirusa nastaje u osobama koje nisu vakcinisane i da se ubrzano širi u populacijama koje su samo djelimično vakcinisane.

Virusolog Fridman Veber odbacuje neutemeljene tvrdnje da vakcine pospješuju delta soj i ističe da je obratno – da ga pospješuju nevakcinisane osobe.

– Upravo se u inficiranim ljudima stvorio novi sloj kao bijeg od imunosti – pvjašnjava njemački stručnjak i ukazuje na iskustva u Indiji, Brazilu i Južnoj AFrici, gdje su nastajale mutacije, a postotak vakcinisanih bio je izuzetno nizak.

Virus je u vrijeme nastanka mutacija bio vrlo rasprostranjen. Veber navodi da virus koristi oslabljeni odbrambeni sistem organizma kako bi se prilagodio.

Kada bi teza da vakcine izazivaju mutacije korone bila tačna, onda bi novi sojevi virusa morali nastajati u zemljama koje imaju velik broj vakcinisanih – na primjer, u Izraelu ili Velikoj Britaniji. Ali, to nije slučaj.

Mutacije virusa pojavljuju se upravo u zemljama u kojima još nije visok postotak vakcinisanih i gdje se nalazi puno ljudi na malom prostoru.

Virusolog Georg Behrens navodi da virus trenutno nailazi na samo djelimično vakcinisanu populaciju, pa neki imaju imunološki odgovor, a drugi ne i oni se mogu zaraziti.

– To je ono što virus voli, a onda mogu nastati drugi sojevi. Tako se virus takoreći trenira – objašnjava Behrens.

Stručnjaci zaključuju da vakcina vrlo rijetko može dovesti do mutacija i do širenja novog soja. Puno je veća vjerovatnoća da opasne mutacije nastanu tamo gdje se virus može nesmetano i brzo širiti.

Delta mutacija korone zabilježena je prvi put još u oktobru 2020. u indijskoj saveznoj državi Maharaštra. A tek u januaru 2021. u Indiji su vakcinisani prvi građani – tri mjeseca nakon nastanka delta soja, prenose agencije.