U prvom kvartalu 2021. godine, uvjeti za kreditiranje stanovništva i preduzeća i dalje su pooštreni, ali s nešto manjim intenzitetom u odnosu na 2020. godinu, pokazuju rezultati ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju je provela Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), ali s ovom ocjenom se ne slažu u Agenciji za bankarstvo FBiH.

Objavljeni rezultati pokazuju da kod preduzeća nije bilo razlike u promjenama za dugoročne i kratkoročne kredite, a kao glavne razloge pooštrenih kreditnih uvjeta banke su navele faktore u vezi s percepcijom rizika. Rezultati ukazuju na smanjenje tražnje kredita za preduzeća, što je posebno izraženo kod dugoročnih kredita.

U pogledu tražnje kratkoročnih kredita, nakon blagog povećanja u četvrtom kvartalu 2020, u prvom kvartalu 2021. godine ovaj trend je promijenjen i registrovana je manja tražnja.

Kod kredita stanovništvu, primjetno je pooštravanje kreditnih uvjeta, što se posebno odnosi na kredite za finansiranje nekretnina. Razlozi su također u uskoj vezi s percepcijom povećanog rizika banaka, dok su s druge strane banke izvijestile da ih povećana konkurencija na tržištu prisiljava da ublažavaju kreditne uvjete.

U pogledu tražnje kredita stanovništva, registrovano je malo smanjenje, što govori da se tražnja u ovom segmentu postepeno normalizije nakon nepovoljnog trenda u 2020. godini te banke nagovještavaju da će tražnja blago rasti u drugom kvartalu 2021. godine, navodi se u anketi Centralne banke BiH.

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH odgovaraju da je pored svega u anketi Centralne banke BiH, nije došlo do očiglednog pooštravanja uvjeta za šire grupe klijenata ili segmente kreditiranja i pojašnjavaju.

U prvom kvartalu 2021. godine zabilježen rast kreditne izloženosti banaka od 0,58 posto u odnosu na kraj 2020. godine. Kada je riječ o izdvojenim segmentima kreditiranja, kreditna izloženost prema građanima je povećana za 0,56 posto i prema privatnim preduzećima za 1,09 posto.

Dinamika kreditne aktivnosti banaka u toku 2020. godine i u prvom kvartalu 2021. godine pod snažnim je utjecajem pandemije. Podaci na koje ukazuju ankete upućuju na subjektivno raspoloženje i očekivanja učesnika na tržištu. Nasuprot oprezu i efektima neizvjesnosti koja je i dalje prisutna, konačni pokazatelji za prvi kvartal su povoljniji u odnosu na očekivane.

Intenzitet pandemije se u proteklih 12 mjeseci mijenjao. Građani i privreda su se suočavali sa različitim izazovima, što je uključivalo i prepreke za nesmetano kretanje i obavljanje poslovnih aktivnosti. U skladu sa odlukama Agencije za bankarstvo FBiH, banke su posvetile dodatnu pažnju i resurse za potrebe provedbe posebnih mjera podrške privredi i građanima.

Percepcija stvarne izloženosti rizicima se mijenjala kada su u pitanju izdvojene privredne grane koje su iznimno pogođene efektima pandemije, kao što su turizam, prijevoz roba i putnika, ugostiteljstvo, određeni segmenti u kojima su trajno narušeni lanci opskrbe i distribucije.

Također, naglašena je i neizvjesnost kada su u pitanju moguća kretanja cijena nekretnina, što dodatno može imati efekte na buduća očekivanja i politike djelovanja na tržištu. Pored svega navedenog, ne možemo tvrditi da je došlo do očiglednog pooštravanja uvjeta za šire grupe klijenata ili segmente kreditiranja.

U prvom kvartalu nisu zabilježene značajne promjene ročne strukture kreditne izloženosti banaka prema privredi. Takve promjene, ukoliko bi se desile, u vezi su sa stvarnim potrebama privrede. Raspoloživi kapaciteti, pokazatelji likvidnosti i kapitala banaka, mogu zadovoljiti veću tražnju i dati podršku kod oporavka privrede.

U periodu pandemije, tražnja za kreditima privrede je očekivano manja u odnosu na prethodne godine prije pandemije. Kretanja ključnih bilansnih pozicija na nivou bankarskog sistema su važan indikator stanja ekonomije. Pored izraženih očekivanja i percepcija koje se formiraju putem anketa, važno je primijetiti da ključni bilansni agregati, aktiva, krediti i depoziti ukazuju na stabilnost i mogući oporavak privrede, navodi se u odgovoru Agencija za bankarstvo Federacije BiH.

U prvom kvartalu 2021. godine, uvjeti za kreditiranje stanovništva i preduzeća i dalje su pooštreni, ali s nešto manjim intenzitetom u odnosu na 2020. godinu, pokazuju rezultati ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju je provela Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), ali s ovom ocjenom se ne slažu u Agenciji za bankarstvo FBiH.

Objavljeni rezultati pokazuju da kod preduzeća nije bilo razlike u promjenama za dugoročne i kratkoročne kredite, a kao glavne razloge pooštrenih kreditnih uvjeta banke su navele faktore u vezi s percepcijom rizika. Rezultati ukazuju na smanjenje tražnje kredita za preduzeća, što je posebno izraženo kod dugoročnih kredita.

U pogledu tražnje kratkoročnih kredita, nakon blagog povećanja u četvrtom kvartalu 2020, u prvom kvartalu 2021. godine ovaj trend je promijenjen i registrovana je manja tražnja.

Kod kredita stanovništvu, primjetno je pooštravanje kreditnih uvjeta, što se posebno odnosi na kredite za finansiranje nekretnina. Razlozi su također u uskoj vezi s percepcijom povećanog rizika banaka, dok su s druge strane banke izvijestile da ih povećana konkurencija na tržištu prisiljava da ublažavaju kreditne uvjete.

U pogledu tražnje kredita stanovništva, registrovano je malo smanjenje, što govori da se tražnja u ovom segmentu postepeno normalizije nakon nepovoljnog trenda u 2020. godini te banke nagovještavaju da će tražnja blago rasti u drugom kvartalu 2021. godine, navodi se u anketi Centralne banke BiH.

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH odgovaraju da je pored svega u anketi Centralne banke BiH, nije došlo do očiglednog pooštravanja uvjeta za šire grupe klijenata ili segmente kreditiranja i pojašnjavaju.

U prvom kvartalu 2021. godine zabilježen rast kreditne izloženosti banaka od 0,58 posto u odnosu na kraj 2020. godine. Kada je riječ o izdvojenim segmentima kreditiranja, kreditna izloženost prema građanima je povećana za 0,56 posto i prema privatnim preduzećima za 1,09 posto.

Dinamika kreditne aktivnosti banaka u toku 2020. godine i u prvom kvartalu 2021. godine pod snažnim je utjecajem pandemije. Podaci na koje ukazuju ankete upućuju na subjektivno raspoloženje i očekivanja učesnika na tržištu. Nasuprot oprezu i efektima neizvjesnosti koja je i dalje prisutna, konačni pokazatelji za prvi kvartal su povoljniji u odnosu na očekivane.

Intenzitet pandemije se u proteklih 12 mjeseci mijenjao. Građani i privreda su se suočavali sa različitim izazovima, što je uključivalo i prepreke za nesmetano kretanje i obavljanje poslovnih aktivnosti. U skladu sa odlukama Agencije za bankarstvo FBiH, banke su posvetile dodatnu pažnju i resurse za potrebe provedbe posebnih mjera podrške privredi i građanima.

Percepcija stvarne izloženosti rizicima se mijenjala kada su u pitanju izdvojene privredne grane koje su iznimno pogođene efektima pandemije, kao što su turizam, prijevoz roba i putnika, ugostiteljstvo, određeni segmenti u kojima su trajno narušeni lanci opskrbe i distribucije.

Također, naglašena je i neizvjesnost kada su u pitanju moguća kretanja cijena nekretnina, što dodatno može imati efekte na buduća očekivanja i politike djelovanja na tržištu. Pored svega navedenog, ne možemo tvrditi da je došlo do očiglednog pooštravanja uvjeta za šire grupe klijenata ili segmente kreditiranja.

U prvom kvartalu nisu zabilježene značajne promjene ročne strukture kreditne izloženosti banaka prema privredi. Takve promjene, ukoliko bi se desile, u vezi su sa stvarnim potrebama privrede. Raspoloživi kapaciteti, pokazatelji likvidnosti i kapitala banaka, mogu zadovoljiti veću tražnju i dati podršku kod oporavka privrede.

U periodu pandemije, tražnja za kreditima privrede je očekivano manja u odnosu na prethodne godine prije pandemije. Kretanja ključnih bilansnih pozicija na nivou bankarskog sistema su važan indikator stanja ekonomije. Pored izraženih očekivanja i percepcija koje se formiraju putem anketa, važno je primijetiti da ključni bilansni agregati, aktiva, krediti i depoziti ukazuju na stabilnost i mogući oporavak privrede, navodi se u odgovoru Agencija za bankarstvo Federacije BiH.