Za “naftu 21. vijeka”, kako mnogi nazivaju vodu, BiH je za pet mjeseci ove godine iskeširala oko 66 miliona maraka, što je četiri puta više u odnosu na vrijednost vode koja je plasirana na inostrana tržišta.

Iako istraživanja pokazuju da je BiH sa 9.460 metara kubnih pitke vode po glavi stanovnika prva u regionu, a sedma u Evropi kada je riječ o izvorima pitke vode, enormne količine se uvoze iz godine u godinu.

To potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je za pet mjeseci ove godine na domaće tržište stiglo nešto više od 70 miliona litara raznih vrsta vode, koja je plaćena nešto više od 66 miliona maraka.

S druge strane, u istom periodu u inostranstvo je otišlo oko 33 miliona litara vode, vrijednosti nešto veće od 15 miliona maraka.

Podaci UIO pokazuju da je za pet mjeseci prošle godine BiH uvezla skoro 59 miliona litara vode, vrijedne oko 54 miliona maraka. U istom periodu lani u inostranstvo je plasirano nešto više od 35 miliona litara vode, vrijednosti oko 16 miliona maraka.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić rekao je za Glas Srpske da slobodno tržište i nedovoljna zaštita domaće proizvodnje u svim sferama privrede samo zadaju udarce domaćim proizvođačima.

– Nemamo podsticaje, a ni jake brendove poput zemalja u okruženju, kao što su Srbija i Hrvatska, koje imaju daleko veći uvoz u BiH nego mi izvoz na njihovu teritoriju – rekao je Vasić.

S druge strane, dodaje, tu su i navike potrošača koje se teško mijenjaju, a proizvodi koji imaju atraktivnu reklamu uvijek su nekoliko koraka ispred.

– Iako mi možda nemamo novca za velike marketinške kampanje, potrebno je podizati svijest stanovništva da kupuje domaće proizvode, jer samo na taj način jača domaća privreda i sliva se novac u domaće zdravstvene i penzijske fondove. Disbalans je previše očigledan, brojke pokazuju da je uvoz višestruko veći, a imamo tolike izvore pitke vode – naglasio je Vasić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, najviše vode u BiH stiže iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Njemačke. Kada je riječ o izvozu, BiH uglavnom svoj proizvod plasira na tržište Hrvatske, Crne Gore, Srbije, SAD i Švedske.

Za “naftu 21. vijeka”, kako mnogi nazivaju vodu, BiH je za pet mjeseci ove godine iskeširala oko 66 miliona maraka, što je četiri puta više u odnosu na vrijednost vode koja je plasirana na inostrana tržišta.

Iako istraživanja pokazuju da je BiH sa 9.460 metara kubnih pitke vode po glavi stanovnika prva u regionu, a sedma u Evropi kada je riječ o izvorima pitke vode, enormne količine se uvoze iz godine u godinu.

To potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je za pet mjeseci ove godine na domaće tržište stiglo nešto više od 70 miliona litara raznih vrsta vode, koja je plaćena nešto više od 66 miliona maraka.

S druge strane, u istom periodu u inostranstvo je otišlo oko 33 miliona litara vode, vrijednosti nešto veće od 15 miliona maraka.

Podaci UIO pokazuju da je za pet mjeseci prošle godine BiH uvezla skoro 59 miliona litara vode, vrijedne oko 54 miliona maraka. U istom periodu lani u inostranstvo je plasirano nešto više od 35 miliona litara vode, vrijednosti oko 16 miliona maraka.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić rekao je za Glas Srpske da slobodno tržište i nedovoljna zaštita domaće proizvodnje u svim sferama privrede samo zadaju udarce domaćim proizvođačima.

– Nemamo podsticaje, a ni jake brendove poput zemalja u okruženju, kao što su Srbija i Hrvatska, koje imaju daleko veći uvoz u BiH nego mi izvoz na njihovu teritoriju – rekao je Vasić.

S druge strane, dodaje, tu su i navike potrošača koje se teško mijenjaju, a proizvodi koji imaju atraktivnu reklamu uvijek su nekoliko koraka ispred.

– Iako mi možda nemamo novca za velike marketinške kampanje, potrebno je podizati svijest stanovništva da kupuje domaće proizvode, jer samo na taj način jača domaća privreda i sliva se novac u domaće zdravstvene i penzijske fondove. Disbalans je previše očigledan, brojke pokazuju da je uvoz višestruko veći, a imamo tolike izvore pitke vode – naglasio je Vasić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, najviše vode u BiH stiže iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Njemačke. Kada je riječ o izvozu, BiH uglavnom svoj proizvod plasira na tržište Hrvatske, Crne Gore, Srbije, SAD i Švedske.