Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dugo radno vrijeme ubija stotine hiljada ljudi godišnje.

Prvo globalno istraživanje ove vrste pokazalo je da je 745.000 ljudi umrlo 2016. godine od moždanog udara i srčanih bolesti zbog dugih radnih sati.

Izvještaj je otkrio da su ljudi koji žive u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku bili najviše pogođeni. Iz WHO-a također poručuju da bi se taj trend mogao pogoršati zbog pandemije koronavirusa.

Istraživanje je pokazalo da je rad od 55 sati ili više sedmično povezan sa 35 posto većim rizikom od moždanog udara i 17 posto većim rizikom od umiranja od srčanih bolesti u odnosu na radnu sedmicu od 35 do 40 sati.

Studija, provedena s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), također je pokazala da su gotovo tri četvrtine onih koji su umrli uslijed dugog radnog vremena bili muškarci srednjih godina ili stariji.

Često su se smrti događale mnogo kasnije u životu, ponekad i decenijama kasnije nakon dugog rada.

Iako studija nije pokrivala period pandemije, zvaničnici WHO-a rekli su da su povećanje rada na daljinu i ekonomsko usporavanje možda povećali rizike povezane s dugim radnim vremenom.

– Imamo neke dokaze koji pokazuju da kada zemlje uđu u nacionalnu blokadu, broj odrađenih sati poveća se za oko 10 posto – rekao je tehnički službenik WHO-a Frank Pega, piše BBC.

U izvještaju se navodi da je dugo radno vrijeme odgovorno za otprilike trećinu svih bolesti povezanih s radom, što ga čini najvećim teretom profesionalnih bolesti.

Iz WHO-a kažu da poslodavci sada to moraju uzeti u obzir prilikom procjene rizika po zdravlje svojih radnika na radu. Kako kaže Pega, ograničavanje sati bilo bi korisno za poslodavce jer se pokazalo da povećavaju produktivnost.

– Zaista je pametan izbor ne povećavati radno vrijeme u ekonomskoj krizi – kaže Pega.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dugo radno vrijeme ubija stotine hiljada ljudi godišnje.

Prvo globalno istraživanje ove vrste pokazalo je da je 745.000 ljudi umrlo 2016. godine od moždanog udara i srčanih bolesti zbog dugih radnih sati.

Izvještaj je otkrio da su ljudi koji žive u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku bili najviše pogođeni. Iz WHO-a također poručuju da bi se taj trend mogao pogoršati zbog pandemije koronavirusa.

Istraživanje je pokazalo da je rad od 55 sati ili više sedmično povezan sa 35 posto većim rizikom od moždanog udara i 17 posto većim rizikom od umiranja od srčanih bolesti u odnosu na radnu sedmicu od 35 do 40 sati.

Studija, provedena s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), također je pokazala da su gotovo tri četvrtine onih koji su umrli uslijed dugog radnog vremena bili muškarci srednjih godina ili stariji.

Često su se smrti događale mnogo kasnije u životu, ponekad i decenijama kasnije nakon dugog rada.

Iako studija nije pokrivala period pandemije, zvaničnici WHO-a rekli su da su povećanje rada na daljinu i ekonomsko usporavanje možda povećali rizike povezane s dugim radnim vremenom.

– Imamo neke dokaze koji pokazuju da kada zemlje uđu u nacionalnu blokadu, broj odrađenih sati poveća se za oko 10 posto – rekao je tehnički službenik WHO-a Frank Pega, piše BBC.

U izvještaju se navodi da je dugo radno vrijeme odgovorno za otprilike trećinu svih bolesti povezanih s radom, što ga čini najvećim teretom profesionalnih bolesti.

Iz WHO-a kažu da poslodavci sada to moraju uzeti u obzir prilikom procjene rizika po zdravlje svojih radnika na radu. Kako kaže Pega, ograničavanje sati bilo bi korisno za poslodavce jer se pokazalo da povećavaju produktivnost.

– Zaista je pametan izbor ne povećavati radno vrijeme u ekonomskoj krizi – kaže Pega.