Političar njemačkih Zelenih Manuel Sarrazin je naglasio važnost koordinirane njemačko-francuske politike za Zapadni Balkan te se odlučno protivi promjeni granica u regiji.

Govoreći za Deutsche Welle o “non paperima” koji su ovih dana uzburkali ovaj dio kontinenta te o mogućim promjenama granica među zemljama bivše Jugoslavije, kazao je da takve ideje nisu dobre.

– Granice u toj regiji su nepovredive i moralo bi tako i ostati. I jako sam sretan da je njemački ministar vanjskih poslova Maas to tako lijepo formulirao tijekom posjete Kosovu: Povijesno gledajući, ideje o etničkom povlačenju granica zaslužuju da završe u kanti za smeće – rekao je Manuel.

Međutim, ovaj put se ideje o korekcijama granica pokreću i uz podršku nekih članica Evropske unije što znači da postoje različiti stavovi i unutar EU .

– Već i ranije kada je bila pokrenuta debata o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, tada je bilo jasno da će ta ideja na neko vrijeme biti uklonjena s dnevnog reda, ali i da bi određeni akteri možda ponovno pred kraje ere kancelarke Merkel mogli pokušati još jednom testirati je li njemački stav doista toliko čvrst, kao što je tada bio čvrst kancelarkin stav. I zato je prije svega važno da njemačka vlada po tom pitanju zauzme jasan nadstranački stav. Ja mogu govoriti za našu stranku da je tu stav kristalno jasan – dodao je Manuel Sarrazin.

Idućeg ponedjeljka će se ministri vanjskih poslova EU-a još jednom pozabaviti pitanjem Zapadnog Balkana. Raspravljat će o usaglašavanju u vezi sa pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i o BiH.

– Smatram važnim to da nedvosmisleno stavimo do znanja da EU, kao što znamo, pokušava posredovati u potrazi za rješenjima, ali ta rješenja ne smiju doprinositi zaoštravanju etničkih linija razgraničenja. I to mora biti mjerilo koje bi moralo biti izričito formulirano na primjer i u pregovorima u vezi s reformom izbornog prava u Bosni i Hercegovini. Brisel i evropske prijestolnice morat će svako rješenje mjeriti prema tome služi li cilj manjem etničkom razdvajanju ili pak postiže upravo suprotan efekt – rekao je Sarrazin.

Smatra da nije mudro ovaj problem rješavati novim Dejtonom, odnosno da u ovom trenutku ne dolaze u obzir veliki dogovori kao što je taj.

– Mislim da fokus treba biti na tome da se Ustav te zemlje uskladi s presudom Evropskog suda za ljudska prava. To bi moralo biti u interesu svih članova Europskog vijeća, i da se onda pokrene reforma Izbornog zakona, koja bi doista služila tome da se spriječi etnička podjela zemlje i poboljša pristup izborima i za one ljude koji ne žele da ih se pripaja nijednoj etničkoj skupini. Ne želim sada neki veliki Dayton 2 – dodao je.

Manuel Sarrazin je zastupnik u Bundestagu (Savez90/Zeleni) i predsjednik think tanka “Društva za jugoistočnu Europu” – najvažnije institucije u Njemačkoj za političko savjetovanje o temama koje se tiču Balkana.

Političar njemačkih Zelenih Manuel Sarrazin je naglasio važnost koordinirane njemačko-francuske politike za Zapadni Balkan te se odlučno protivi promjeni granica u regiji.

Govoreći za Deutsche Welle o “non paperima” koji su ovih dana uzburkali ovaj dio kontinenta te o mogućim promjenama granica među zemljama bivše Jugoslavije, kazao je da takve ideje nisu dobre.

– Granice u toj regiji su nepovredive i moralo bi tako i ostati. I jako sam sretan da je njemački ministar vanjskih poslova Maas to tako lijepo formulirao tijekom posjete Kosovu: Povijesno gledajući, ideje o etničkom povlačenju granica zaslužuju da završe u kanti za smeće – rekao je Manuel.

Međutim, ovaj put se ideje o korekcijama granica pokreću i uz podršku nekih članica Evropske unije što znači da postoje različiti stavovi i unutar EU .

– Već i ranije kada je bila pokrenuta debata o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, tada je bilo jasno da će ta ideja na neko vrijeme biti uklonjena s dnevnog reda, ali i da bi određeni akteri možda ponovno pred kraje ere kancelarke Merkel mogli pokušati još jednom testirati je li njemački stav doista toliko čvrst, kao što je tada bio čvrst kancelarkin stav. I zato je prije svega važno da njemačka vlada po tom pitanju zauzme jasan nadstranački stav. Ja mogu govoriti za našu stranku da je tu stav kristalno jasan – dodao je Manuel Sarrazin.

Idućeg ponedjeljka će se ministri vanjskih poslova EU-a još jednom pozabaviti pitanjem Zapadnog Balkana. Raspravljat će o usaglašavanju u vezi sa pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i o BiH.

– Smatram važnim to da nedvosmisleno stavimo do znanja da EU, kao što znamo, pokušava posredovati u potrazi za rješenjima, ali ta rješenja ne smiju doprinositi zaoštravanju etničkih linija razgraničenja. I to mora biti mjerilo koje bi moralo biti izričito formulirano na primjer i u pregovorima u vezi s reformom izbornog prava u Bosni i Hercegovini. Brisel i evropske prijestolnice morat će svako rješenje mjeriti prema tome služi li cilj manjem etničkom razdvajanju ili pak postiže upravo suprotan efekt – rekao je Sarrazin.

Smatra da nije mudro ovaj problem rješavati novim Dejtonom, odnosno da u ovom trenutku ne dolaze u obzir veliki dogovori kao što je taj.

– Mislim da fokus treba biti na tome da se Ustav te zemlje uskladi s presudom Evropskog suda za ljudska prava. To bi moralo biti u interesu svih članova Europskog vijeća, i da se onda pokrene reforma Izbornog zakona, koja bi doista služila tome da se spriječi etnička podjela zemlje i poboljša pristup izborima i za one ljude koji ne žele da ih se pripaja nijednoj etničkoj skupini. Ne želim sada neki veliki Dayton 2 – dodao je.

Manuel Sarrazin je zastupnik u Bundestagu (Savez90/Zeleni) i predsjednik think tanka “Društva za jugoistočnu Europu” – najvažnije institucije u Njemačkoj za političko savjetovanje o temama koje se tiču Balkana.