Konzumiranje ‘dijetalne’ kole ili limunade jednako je loše za vaše zdravlje kao i vrste pića koja sadrže šećere, sugeriše istraživanje.

Mlađe generacije koje su konzumirale zaslađena ili umjetno zaslađena pića su imali veću stopu smrtnosti od onih koji su pili standardna pića sa šećerom, otkrili su istraživači.

Analizirali su podatke o 1,2 miliona odraslih iz 14 studija, a neki su sudionici pratili više od 20 godina.

Za to je vrijeme bilo 137.310 smrtnih slučajeva. Rizik od umiranja povećavao se sa svakih dodatnih 250 ml zaslađenog pića koje se konzumira na dnevnoj bazi – manje od standardne mjerice od 330 ml.

Konzumacija pića zaslađenih šećerom povezana je sa povećanim rizikom od 5% od umiranja iz bilo kojeg uzroka i 13% većim rizikom od umiranja od srčanih bolesti.

Ljudi koji su u najvećoj mjeri konzumirali zaslađena bezalkoholna pića su imali 12% veću vjerovatnoću da će umrijeti od bilo kojeg uzroka i 20% vjerojatnije da će umrijeti od bolesti srca od onih koji su najmanje pili takva pića.

Konzumiranje umjetno zaslađenih pića povezano je sa povećanim rizikom od 4% od smrti iz bilo kojeg uzroka i 7% sa većim rizikom od umiranja od bolesti srca.

Oni koji su u najvećoj mjeri konzumirali zaslađena pića imali su 12% veću vjerovatnoću da će umrijeti od bilo kojeg uzroka i 23% vjerojatnije da će umrijeti od srčanih bolesti od onih koji su takva pića minimalno konzumirali, prenosi Daily Mail.

– Velika potrošnja umjetno zaslađenih pića i pića zaslađenih šećerom pokazala je značajne povezanosti i sa većim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti od svih uzroka – izjavio je glavni autor studije dr. Hongyi Li, sa Sveučilišta Zhengzhou u Kini za Journal of Public Health.

– Ove informacije mogu pružiti razne ideje za smanjenje globalnog tereta bolesti na zdravstveni sistem smanjenjem unosa zaslađenog pića – izjavio je Li.

Vlada Velike Britanije uvela je porez na šećer u piću u aprilu 2018. godine u pokušaju da smanji potrošnju i ojača zdravlje cijele države.

Proizvođači bezalkoholnih pića koji sadrže više od 5g šećera na 100 ml prisiljeni su plaćati porez od 18 centi po litru.

Oni koji sadrže više od 8g šećera na 100ml plaćaju veći porez, i to od 24 centa po litru.

Domaćinstva su sljedeće godine konzumirala 10% manje šećera iz bezalkoholnih pića, ali prodaja bezalkoholnih pića ukupno je ostala nepromijenjena. Stručnjaci kažu da su kupci prešli na alternativne, manje slatka pića ili su proizvođači preoblikovali recepte kako bi izbjegli plaćanje poreza.

– Ljudi bi u idealnom slučaju trebali izbjegavati pića zaslađena šećerom i umjetno zaslađena, te birati zdraviju opciju poput vode – izjavio je profesor Graham MacGregor, iz predizborne grupe Action on Sugar.

– Bezalkoholna pića sigurno se konzumiraju kao dio uravnotežene prehrane – izjavio je Gavin Partington, iz Britanske asocijacije bezalkoholnih pića.

– Sektor prepoznaje svoju ulogu u pomaganju u suzbijanju pretilosti, zbog čega su proizvođači bezalkoholnih pića prednjačili u radu na preoblikovanju – dodao je Gavin.

Konzumiranje ‘dijetalne’ kole ili limunade jednako je loše za vaše zdravlje kao i vrste pića koja sadrže šećere, sugeriše istraživanje.

Mlađe generacije koje su konzumirale zaslađena ili umjetno zaslađena pića su imali veću stopu smrtnosti od onih koji su pili standardna pića sa šećerom, otkrili su istraživači.

Analizirali su podatke o 1,2 miliona odraslih iz 14 studija, a neki su sudionici pratili više od 20 godina.

Za to je vrijeme bilo 137.310 smrtnih slučajeva. Rizik od umiranja povećavao se sa svakih dodatnih 250 ml zaslađenog pića koje se konzumira na dnevnoj bazi – manje od standardne mjerice od 330 ml.

Konzumacija pića zaslađenih šećerom povezana je sa povećanim rizikom od 5% od umiranja iz bilo kojeg uzroka i 13% većim rizikom od umiranja od srčanih bolesti.

Ljudi koji su u najvećoj mjeri konzumirali zaslađena bezalkoholna pića su imali 12% veću vjerovatnoću da će umrijeti od bilo kojeg uzroka i 20% vjerojatnije da će umrijeti od bolesti srca od onih koji su najmanje pili takva pića.

Konzumiranje umjetno zaslađenih pića povezano je sa povećanim rizikom od 4% od smrti iz bilo kojeg uzroka i 7% sa većim rizikom od umiranja od bolesti srca.

Oni koji su u najvećoj mjeri konzumirali zaslađena pića imali su 12% veću vjerovatnoću da će umrijeti od bilo kojeg uzroka i 23% vjerojatnije da će umrijeti od srčanih bolesti od onih koji su takva pića minimalno konzumirali, prenosi Daily Mail.

– Velika potrošnja umjetno zaslađenih pića i pića zaslađenih šećerom pokazala je značajne povezanosti i sa većim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti od svih uzroka – izjavio je glavni autor studije dr. Hongyi Li, sa Sveučilišta Zhengzhou u Kini za Journal of Public Health.

– Ove informacije mogu pružiti razne ideje za smanjenje globalnog tereta bolesti na zdravstveni sistem smanjenjem unosa zaslađenog pića – izjavio je Li.

Vlada Velike Britanije uvela je porez na šećer u piću u aprilu 2018. godine u pokušaju da smanji potrošnju i ojača zdravlje cijele države.

Proizvođači bezalkoholnih pića koji sadrže više od 5g šećera na 100 ml prisiljeni su plaćati porez od 18 centi po litru.

Oni koji sadrže više od 8g šećera na 100ml plaćaju veći porez, i to od 24 centa po litru.

Domaćinstva su sljedeće godine konzumirala 10% manje šećera iz bezalkoholnih pića, ali prodaja bezalkoholnih pića ukupno je ostala nepromijenjena. Stručnjaci kažu da su kupci prešli na alternativne, manje slatka pića ili su proizvođači preoblikovali recepte kako bi izbjegli plaćanje poreza.

– Ljudi bi u idealnom slučaju trebali izbjegavati pića zaslađena šećerom i umjetno zaslađena, te birati zdraviju opciju poput vode – izjavio je profesor Graham MacGregor, iz predizborne grupe Action on Sugar.

– Bezalkoholna pića sigurno se konzumiraju kao dio uravnotežene prehrane – izjavio je Gavin Partington, iz Britanske asocijacije bezalkoholnih pića.

– Sektor prepoznaje svoju ulogu u pomaganju u suzbijanju pretilosti, zbog čega su proizvođači bezalkoholnih pića prednjačili u radu na preoblikovanju – dodao je Gavin.