Novo istraživanje pokazuje da je otapanje lednika, koje je rezultat globalnog zagrijevanja, od 1990-ih uzrokovalo značajne pomake u Zemljinoj osi rotacije.
Geografski sjeverni i južni pol su tačke na kojima osa rotacije naše planete siječe površinu, ali one nisu fiksne. Promjene u raspodjeli Zemljine mase uzrokuju pomjeranje ose, a time i polova.
U prošlosti su samo prirodni faktori, poput okeanskih struja i prenosa toplote između istopljenih stijena u dubini planeta, doprinijeli su promjeni položaja polova.
Međutim, novo istraživanje pokazuje da je od devedesetih godina na pomjeranje polova uticao i gubitak od oko stotinu milijardi tona leda godišnje zbog klimatskih promjena.
Položaj polova se od 1980. pomjerio za oko 4 metra
Naučnici su ustanovili da se smjer polarnog kretanja 1995. godine pomjerio sa juga prema istoku i da je prosječna brzina njegovog kretanja od 1995. do 2020. bila 17 puta brža nego od 1981. do 1995. godine. Položaj polova se od 1980. pomjerio za oko 4 metra, piše The Guardian.
Polarno kretanje je geološki fenomen najčešće uzrokovan promjenama u protoku tečnog gvožđa u spoljašnjem jezgru Zemlje, što rezultira promjenama u orijentaciji Zemljinog magnetnog polja, a time i položaja magnetnog sjevernog i južnog pola.
– Ubrzani pad zaliha vode na površini, koji je rezultat otapanja ledenjaka, glavni je pokretač ubrzanja polarnog kretanja nakon 1990-ih – zaključili su naučnici iz Instituta za geografske nauke i istraživanje prirodnih resursa u sklopu Kineske akademije nauka.
Problem je i ispumpavanje podzemnih voda
Istraživanje je pokazalo da je najveći dio pomjeranja uzrokovalo otapanje lednika, ali da je pomjeranju ose doprinijelo i ispumpavanje podzemnih voda.
Podzemna voda se prirodno nalazi ispod površine, ali kada se jednom ispumpa i iskoristi za piće ili poljoprivredu, većinom na kraju završi u moru, što dovodi do preraspodjele njene mase po površini Zemlje.
– Ova studija pokazuje koliko je snažna ova globalna promjena, toliko da može promijeniti osu Zemlje. Međutim, ovo pomjeranje nije dovoljno veliko da utiče na naš svakodnevni život. Moglo bi promijeniti dužinu dana, ali samo za nekoliko milisekundi – rekao je klimatolog Vinsent Hambri sa Univerziteta Zürich u Švajcarskoj.
Neki stručnjaci smatraju da bi naučna zajednica zbog ovakvih uticaja trebalo da proglasi novu geološku epohu – antropocen. Ovaj naziv govori o geološkom razdoblju koje je započelo prije nekih 200 godina i koje je obilježeno izrazitim uticajem ljudske aktivnosti na ekosferu.
Od sredine 20. vijeka uočljivi su nagli porast emisije gasova staklene bašte i rast nivoa mora, smanjenje broja divljih životinja i transformacija zemljišta poljoprivredom i krčenjem šuma.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
