Njemački ledeni glečeri tope se brže nego što se očekivalo – prema novom izvještaju koji ukazuje da bi zemlja mogla izgubiti posljednji lanac glečera u posljednjih deset godina. Ranija predviđanja procjenjivala su da će glečeri preživjeti barem do sredine ovog stoljeća, ali topljenje se dramatično ubrzalo u posljednjih nekoliko godina.

Istraživači su satelitskim snimcima NASA-e analizirali svih 220 000 glečera na svijetu, što je i prva studija koja je učinila tako nešto. Utvrdili su da, ako emisije stakleničkih plinova ne budu ograničene, glečeri u evropskim Alpama mogu izgubiti gotovo sav preostali led do kraja stoljeća. Stalni gubitak alpskih glečera jedan je od ‘najjasnijih pokazatelja’ klimatskih promjena, rekli su stručnjaci.

Glečer je velika nakupina leda, snijega, kamena i sedimenta, koja se obično formira stoljećima i koja se neprestano kreće zbog svoje velike težine i gravitacije.

Pet njemačkih glečera nalazi se u Bavarskoj, na jugoistoku: Najviši i najveći, “Schneeferner“, nalazi se na visoravni južno od Zugspitzea, najvišeg vrha ove države, ali Bavarski ministar zaštite okoliša Thorsten Glauber upozorio je “posljednji bavarski alpski glečer mogao bi nestati za deset godina.”

– Dani glečera u Bavarskoj su odbrojani, i to čak i prije nego što se očekivalo – rekao je Glauber.

Naučnici su prethodno procijenili da će glečeri postojati do sredine ovog stoljeća, ali njemački glečeri izgubili su oko dvije trećine svog volumena u posljednjoj deceniji, a njihove površine smanjile su se za trećinu, navodi se u izvještaju bavarske Akademije nauka.

Glaciolog Christoph Mayer, koji je radio na analizi, rekao je da “uzroci i uzajamni efekti definitivno leže u klimatskim promjenama.”

– Ledene plohe, nisu samo spomenik povijesti Zemlje u obliku snijega i leda, one su termometri za stanje naše klime – rekao je Glauber.

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu “The Cryosphere”, 4.000 glečera smještenih u evropskim Alpama moglo bi izgubiti do 90% preostalog leda do 2100. godine ako emisije stakleničkih plinova ne budu ograničene, prenosi Daily Mail.

Čak i ako su ograničeni, gotovo polovina leda u regiji izgubit će se do 2050. godine zahvaljujući postojećim uslovima.

– Glečeri u evropskim Alpama i njihov nedavni razvoj neki su od najjasnijih pokazatelja trenutnih klimatskih promjena. Budućnost ovih glečera zaista je u opasnosti, ali još uvijek postoji mogućnost ograničenja njihovih budućih gubitaka – rekao je koautor Daniel Farinotti iz Švicarskog saveznog tehnološkog instituta u Zürichu.

Slika je sumorna i za glečere širom svijeta koji eksponencijalno gube masu. U prvih 20 godina 21. stoljeća svjetski glečeri gubili su u prosjeku 294 milijarde tona leda svake godine – dovoljno da Švicarsku potopi pod gotovo 20 stopa vode, pokazalo je istraživanje objavljeno ove sedmice u časopisu Nature. Globalno, glečeri godišnje gube 30% više snijega i leda nego prije samo 15 godina.

Međunarodni tim koristio je detaljna satelitska opažanja NASA-e da bi prvi put analizirao svih 217.175 glečera širom svijeta, ne računajući ledene pokrivače na Grenlandu i Antarktiku.

– Gubitak na himalajskim glečerima “posebno zabrinjava”. Tijekom sušne sezone, voda iz glečera koji se tope važan je izvor koji napaja glavne vodene tokove poput rijeka Ganges, Brahmaputra i Ind – rekao je koautor Romain Hugonnet, geofizičar sa Univerziteta u Toulouseu.

– Trenutno povećano topljenje djeluje kao “tampon” za ljude koji žive u regiji, ali ako se smanjivanje glečera na Himalajima nastavi ubrzavati, brojne zemlje poput Indije i Bangladeša mogle bi se suočiti s nestašicom vode ili hrane za nekoliko decenija – dodao je Hugonnet.

Njemački ledeni glečeri tope se brže nego što se očekivalo – prema novom izvještaju koji ukazuje da bi zemlja mogla izgubiti posljednji lanac glečera u posljednjih deset godina. Ranija predviđanja procjenjivala su da će glečeri preživjeti barem do sredine ovog stoljeća, ali topljenje se dramatično ubrzalo u posljednjih nekoliko godina.

Istraživači su satelitskim snimcima NASA-e analizirali svih 220 000 glečera na svijetu, što je i prva studija koja je učinila tako nešto. Utvrdili su da, ako emisije stakleničkih plinova ne budu ograničene, glečeri u evropskim Alpama mogu izgubiti gotovo sav preostali led do kraja stoljeća. Stalni gubitak alpskih glečera jedan je od ‘najjasnijih pokazatelja’ klimatskih promjena, rekli su stručnjaci.

Glečer je velika nakupina leda, snijega, kamena i sedimenta, koja se obično formira stoljećima i koja se neprestano kreće zbog svoje velike težine i gravitacije.

Pet njemačkih glečera nalazi se u Bavarskoj, na jugoistoku: Najviši i najveći, “Schneeferner“, nalazi se na visoravni južno od Zugspitzea, najvišeg vrha ove države, ali Bavarski ministar zaštite okoliša Thorsten Glauber upozorio je “posljednji bavarski alpski glečer mogao bi nestati za deset godina.”

– Dani glečera u Bavarskoj su odbrojani, i to čak i prije nego što se očekivalo – rekao je Glauber.

Naučnici su prethodno procijenili da će glečeri postojati do sredine ovog stoljeća, ali njemački glečeri izgubili su oko dvije trećine svog volumena u posljednjoj deceniji, a njihove površine smanjile su se za trećinu, navodi se u izvještaju bavarske Akademije nauka.

Glaciolog Christoph Mayer, koji je radio na analizi, rekao je da “uzroci i uzajamni efekti definitivno leže u klimatskim promjenama.”

– Ledene plohe, nisu samo spomenik povijesti Zemlje u obliku snijega i leda, one su termometri za stanje naše klime – rekao je Glauber.

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu “The Cryosphere”, 4.000 glečera smještenih u evropskim Alpama moglo bi izgubiti do 90% preostalog leda do 2100. godine ako emisije stakleničkih plinova ne budu ograničene, prenosi Daily Mail.

Čak i ako su ograničeni, gotovo polovina leda u regiji izgubit će se do 2050. godine zahvaljujući postojećim uslovima.

– Glečeri u evropskim Alpama i njihov nedavni razvoj neki su od najjasnijih pokazatelja trenutnih klimatskih promjena. Budućnost ovih glečera zaista je u opasnosti, ali još uvijek postoji mogućnost ograničenja njihovih budućih gubitaka – rekao je koautor Daniel Farinotti iz Švicarskog saveznog tehnološkog instituta u Zürichu.

Slika je sumorna i za glečere širom svijeta koji eksponencijalno gube masu. U prvih 20 godina 21. stoljeća svjetski glečeri gubili su u prosjeku 294 milijarde tona leda svake godine – dovoljno da Švicarsku potopi pod gotovo 20 stopa vode, pokazalo je istraživanje objavljeno ove sedmice u časopisu Nature. Globalno, glečeri godišnje gube 30% više snijega i leda nego prije samo 15 godina.

Međunarodni tim koristio je detaljna satelitska opažanja NASA-e da bi prvi put analizirao svih 217.175 glečera širom svijeta, ne računajući ledene pokrivače na Grenlandu i Antarktiku.

– Gubitak na himalajskim glečerima “posebno zabrinjava”. Tijekom sušne sezone, voda iz glečera koji se tope važan je izvor koji napaja glavne vodene tokove poput rijeka Ganges, Brahmaputra i Ind – rekao je koautor Romain Hugonnet, geofizičar sa Univerziteta u Toulouseu.

– Trenutno povećano topljenje djeluje kao “tampon” za ljude koji žive u regiji, ali ako se smanjivanje glečera na Himalajima nastavi ubrzavati, brojne zemlje poput Indije i Bangladeša mogle bi se suočiti s nestašicom vode ili hrane za nekoliko decenija – dodao je Hugonnet.