Djeca koja plaču, komšije koje prave ogromnu buku, slab mjehur – stvari koje nas mogu probuditi u noći su brojne, ali za neke postoji još jedan uznemirujući uzrok, a to je bol.

“Painsomnija” je zdravstveno stanje u kojem ljudi odlaze u krevet potpuno zdravi i bez ikakvih bolova, ali dok spavaju, njihov bol se odjednom javi i probudi ih.

Istraživanje iz 2014. godine u časopisu Journal of Pain pokazalo je da preko 50% ljudi koji imaju neku od hroničnih bolesti imaju poteškoće sa spavanjem.

Problem je što to može postati začarani krug – jer uz to što uzrokuje depresiju, anksioznost, slabo pamćenje i koncentraciju, nedostatak sna može povećati i osjetljivost na bol, povećavajući šanse da se probudite.

Zašto se to dešava nije poznato, iako postoji jedna teorija koja glasi da nedostatak sna uzrokuje povećanu proizvodnju upalnih hemikalija nazvanih citokini, koje imaju direktan učinak na nervne ćelije i tako povećavaju bol.

Zašto bi se bol pojačavala dok spavamo?

Zapravo postoji mnogo razloga zbog kojih nas bol može probuditi, objašnjava dr. Ilan Lieberman, savjetnik za medicinu protiv bolova u Manchester University Hospital Foundation Trust, ‘od načina na koji spavamo do nekog konkretnog zdravstvenog problema’.

U određenim upalnim stanjima, poput reumatoidnog artritisa (uzrokovanog imunološkim sistemom tijela koji napada zglobove), upala djeluje prema rasporedu našeg tjelesnog sata, objašnjava dr. Julie Gibbs, hronobiolog sa Sveučilišta u Manchesteru.

– Ironično, čini se da je aktivnija upala u fazi odmora (tj. dok spavate), ali nije jasno zašto – dodao je Gibbs.

Signali bola koji se prenose između nerava i mozga preplavljuju moždane puteve, koji obično smanjuju ili potčinjavaju svijest kako bi nam omogućili da spavamo i trgnu nas iz sna.

Napadi gihta – vrste artritisa koji uzrokuje iznenadne, jake bolove u zglobovima, također su povezane sa upalom – javljaju se dvostruko češće noću i rano ujutro nego danju, prema studiji Harvard Medical School iz 2014. godine.

Jedna od teorija jeste to da je za to kriv noćni pad u hormonu kortizolu.

– Visok nivo kortizola može suzbiti upalu. Uzimanje protuupalnih sredstva prije spavanja ili čim se probudite moglo bi pomoći u bolu prije nego što se pogorša – objašnjava dr. Gibbs.

Dugotrajno ležanje uzrokuje bol u mišićima

Sama činjenica da ležimo u krevetu može potaknuti bol. Bolovi u zglobovima mogu biti trajni uzrok noćnih bolova i buđenja, pogotovo ako potiču iz već postojećeg stanja određene bolesti, objašnjava Steven Allder, savjetnik – neurolog iz klinike Re: Cognition Health u Londonu i koji se i sam ponekad probudi zbog bolova u hrskavici lijevog koljena.

– Ako noću imate bolove u zglobovima, to može biti zato što je zglob ukočen od nekretanja. Povrijedio sam hrskavicu jer sam previše trčao, a bolovi me bude oko 4 sata ujutro i moram uzeti tablete protiv bolova – izjavio je dr. Allder.

Tony Kochhar, konsultant, ortopedski hirurg u bolnici London Bridge i profesor sportskih nauka na Univerzitetu u Greenwichu, kaže da bolovi u kukovima, ramenima i koljenima često uzrokuju pulsirajuću bol manjeg intenziteta, koje se olakšava kretanjem.

– Položaji spavanja mogu pogoršati stvari, možete pritisnuti nadraženi zglob ili se u snu vrtiti i to će uzrokovati bol koji bi vas mogao probuditi. Zbog toga pacijenti na ramenu spavaju grleći jastuk kako bi skinuli pritisak s ramena – izjavio je dr. Kochhar.

Išijas (Nerv koji se proteže od donjeg dijela leđa do stopala, često se nadražuje) može se pojaviti noću, jer kada ležite, to može pritisnuti već nadraženi živac i uzrokovati bol u donjem dijelu leđa ili zadnjici, pa i u nozi sljedećeg jutra. Korištenje leda i protivupalnih lijekova prije spavanja može vam pomoći.

Glavobolja u ranim satima

Ponekad se bolovi pogoršavaju noću, čak i ako nas ne muče danju. To je slučaj npr. sa zuboboljom – ležanje dovodi do toga da nam više krvi navire u glavu, vršeći pritisak na područja u našim ustima, kaže dr. Charles Ferber, zubar iz Londona.

Manje dobro razumljiv razlog buđenja noću je ono što je poznato kao tkzv. glavobolja “budilica”, jer se obično javlja između 1 i 3 sata ujutro – što obično pogađa starije od 50 godina, češće žene. One mogu trajati od 15 minuta do nekoliko sati.

Iako liječnici nisu sigurni u uzrok – jedna je teorija da su povezani sa “fazom sna” – neka istraživanja sugerišu, kontraintuitivno, da pijenje jakog kofeina navečer može pomoći, iako opet nije jasno zašto. Ako su bolovi jaki, liječnik vam može propisati lijek naproksen.

Još su bolnije klaster glavobolje, jer vas one mogu buditi svakodnevno i to nekoliko sedmica, kaže dr. Andy Dowson, klinički voditelj Službe za glavobolju u East Kentu.

– Uglavnom pogađa muškarce i uzrokuje pulsirajuću bol, obično iza jednog oka. Lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta nisu dovoljno jaki pa biste trebali posjetiti svog liječnika radi učinkovitijih lijekova – izjavio je dr. Dowson.

Noćne glavobolje mogu biti i znak dehidracije jer kada se tkiva koja okružuju vaš mozak (a koja su u velikoj mjeri od vode) smanje, mogu vršiti pritisak na mozak.

Dobro je poznato da smijeh može utjecati na to da se osjećamo dobro – to je zato što smijeh pokreće oslobađanje hemikalija za poboljšanje raspoloženja nazvanih endorfini, prema studiji objavljenoj u Journal of Neuroscience 2017. godine.

– Smijeh može dovesti do titranja kože preko grudnog koša, uzrokujući da neuroni u folikulima dlake pokrenu oslobađanje endorfina. Unutrašnje uho je puno ovih neurona, koji se mogu stimulirati dok se naša glava kreće. I na kraju, pražnjenje pluća dok se smijemo može aktivirati endorfinski sistem. Da biste oslobađanje endorfina doveli do maximuma, morate iskusiti pravi smijeh u trbuhu – kada je moguće, gledajte komediju s prijateljima. Vrlo je vjerojatno da ćete se nasmijati komičnom videu ako ga gledate sa drugima kaže profesor Robin Dunbar, psiholog sa Univerziteta u Oxfordu.

Zdrava ishrana

Samo trećina nas pojede preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Ovdje nam nutricionistica Angela Dowden ukazuje na to da je od velike važnosti konzumirati svaki što više voća i povrća.

Osim svoje niskokaloričnosti, ovakvi obroci su lagani za varenje, sadrže velike količine vitamina i minerala, te su pogodni za konzumaciju u bilo koje doba dana, i noći, i zbog toga su poželjni i potrebni svima nama na dnevnoj bazi.

Djeca koja plaču, komšije koje prave ogromnu buku, slab mjehur – stvari koje nas mogu probuditi u noći su brojne, ali za neke postoji još jedan uznemirujući uzrok, a to je bol.

“Painsomnija” je zdravstveno stanje u kojem ljudi odlaze u krevet potpuno zdravi i bez ikakvih bolova, ali dok spavaju, njihov bol se odjednom javi i probudi ih.

Istraživanje iz 2014. godine u časopisu Journal of Pain pokazalo je da preko 50% ljudi koji imaju neku od hroničnih bolesti imaju poteškoće sa spavanjem.

Problem je što to može postati začarani krug – jer uz to što uzrokuje depresiju, anksioznost, slabo pamćenje i koncentraciju, nedostatak sna može povećati i osjetljivost na bol, povećavajući šanse da se probudite.

Zašto se to dešava nije poznato, iako postoji jedna teorija koja glasi da nedostatak sna uzrokuje povećanu proizvodnju upalnih hemikalija nazvanih citokini, koje imaju direktan učinak na nervne ćelije i tako povećavaju bol.

Zašto bi se bol pojačavala dok spavamo?

Zapravo postoji mnogo razloga zbog kojih nas bol može probuditi, objašnjava dr. Ilan Lieberman, savjetnik za medicinu protiv bolova u Manchester University Hospital Foundation Trust, ‘od načina na koji spavamo do nekog konkretnog zdravstvenog problema’.

U određenim upalnim stanjima, poput reumatoidnog artritisa (uzrokovanog imunološkim sistemom tijela koji napada zglobove), upala djeluje prema rasporedu našeg tjelesnog sata, objašnjava dr. Julie Gibbs, hronobiolog sa Sveučilišta u Manchesteru.

– Ironično, čini se da je aktivnija upala u fazi odmora (tj. dok spavate), ali nije jasno zašto – dodao je Gibbs.

Signali bola koji se prenose između nerava i mozga preplavljuju moždane puteve, koji obično smanjuju ili potčinjavaju svijest kako bi nam omogućili da spavamo i trgnu nas iz sna.

Napadi gihta – vrste artritisa koji uzrokuje iznenadne, jake bolove u zglobovima, također su povezane sa upalom – javljaju se dvostruko češće noću i rano ujutro nego danju, prema studiji Harvard Medical School iz 2014. godine.

Jedna od teorija jeste to da je za to kriv noćni pad u hormonu kortizolu.

– Visok nivo kortizola može suzbiti upalu. Uzimanje protuupalnih sredstva prije spavanja ili čim se probudite moglo bi pomoći u bolu prije nego što se pogorša – objašnjava dr. Gibbs.

Dugotrajno ležanje uzrokuje bol u mišićima

Sama činjenica da ležimo u krevetu može potaknuti bol. Bolovi u zglobovima mogu biti trajni uzrok noćnih bolova i buđenja, pogotovo ako potiču iz već postojećeg stanja određene bolesti, objašnjava Steven Allder, savjetnik – neurolog iz klinike Re: Cognition Health u Londonu i koji se i sam ponekad probudi zbog bolova u hrskavici lijevog koljena.

– Ako noću imate bolove u zglobovima, to može biti zato što je zglob ukočen od nekretanja. Povrijedio sam hrskavicu jer sam previše trčao, a bolovi me bude oko 4 sata ujutro i moram uzeti tablete protiv bolova – izjavio je dr. Allder.

Tony Kochhar, konsultant, ortopedski hirurg u bolnici London Bridge i profesor sportskih nauka na Univerzitetu u Greenwichu, kaže da bolovi u kukovima, ramenima i koljenima često uzrokuju pulsirajuću bol manjeg intenziteta, koje se olakšava kretanjem.

– Položaji spavanja mogu pogoršati stvari, možete pritisnuti nadraženi zglob ili se u snu vrtiti i to će uzrokovati bol koji bi vas mogao probuditi. Zbog toga pacijenti na ramenu spavaju grleći jastuk kako bi skinuli pritisak s ramena – izjavio je dr. Kochhar.

Išijas (Nerv koji se proteže od donjeg dijela leđa do stopala, često se nadražuje) može se pojaviti noću, jer kada ležite, to može pritisnuti već nadraženi živac i uzrokovati bol u donjem dijelu leđa ili zadnjici, pa i u nozi sljedećeg jutra. Korištenje leda i protivupalnih lijekova prije spavanja može vam pomoći.

Glavobolja u ranim satima

Ponekad se bolovi pogoršavaju noću, čak i ako nas ne muče danju. To je slučaj npr. sa zuboboljom – ležanje dovodi do toga da nam više krvi navire u glavu, vršeći pritisak na područja u našim ustima, kaže dr. Charles Ferber, zubar iz Londona.

Manje dobro razumljiv razlog buđenja noću je ono što je poznato kao tkzv. glavobolja “budilica”, jer se obično javlja između 1 i 3 sata ujutro – što obično pogađa starije od 50 godina, češće žene. One mogu trajati od 15 minuta do nekoliko sati.

Iako liječnici nisu sigurni u uzrok – jedna je teorija da su povezani sa “fazom sna” – neka istraživanja sugerišu, kontraintuitivno, da pijenje jakog kofeina navečer može pomoći, iako opet nije jasno zašto. Ako su bolovi jaki, liječnik vam može propisati lijek naproksen.

Još su bolnije klaster glavobolje, jer vas one mogu buditi svakodnevno i to nekoliko sedmica, kaže dr. Andy Dowson, klinički voditelj Službe za glavobolju u East Kentu.

– Uglavnom pogađa muškarce i uzrokuje pulsirajuću bol, obično iza jednog oka. Lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta nisu dovoljno jaki pa biste trebali posjetiti svog liječnika radi učinkovitijih lijekova – izjavio je dr. Dowson.

Noćne glavobolje mogu biti i znak dehidracije jer kada se tkiva koja okružuju vaš mozak (a koja su u velikoj mjeri od vode) smanje, mogu vršiti pritisak na mozak.

Dobro je poznato da smijeh može utjecati na to da se osjećamo dobro – to je zato što smijeh pokreće oslobađanje hemikalija za poboljšanje raspoloženja nazvanih endorfini, prema studiji objavljenoj u Journal of Neuroscience 2017. godine.

– Smijeh može dovesti do titranja kože preko grudnog koša, uzrokujući da neuroni u folikulima dlake pokrenu oslobađanje endorfina. Unutrašnje uho je puno ovih neurona, koji se mogu stimulirati dok se naša glava kreće. I na kraju, pražnjenje pluća dok se smijemo može aktivirati endorfinski sistem. Da biste oslobađanje endorfina doveli do maximuma, morate iskusiti pravi smijeh u trbuhu – kada je moguće, gledajte komediju s prijateljima. Vrlo je vjerojatno da ćete se nasmijati komičnom videu ako ga gledate sa drugima kaže profesor Robin Dunbar, psiholog sa Univerziteta u Oxfordu.

Zdrava ishrana

Samo trećina nas pojede preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Ovdje nam nutricionistica Angela Dowden ukazuje na to da je od velike važnosti konzumirati svaki što više voća i povrća.

Osim svoje niskokaloričnosti, ovakvi obroci su lagani za varenje, sadrže velike količine vitamina i minerala, te su pogodni za konzumaciju u bilo koje doba dana, i noći, i zbog toga su poželjni i potrebni svima nama na dnevnoj bazi.