U posljednje tri godine nestalo je više od osamnaest hiljada izbjegličke djece koja su se domogla Evrope, pokazuje novo istraživanje. Državne institucije nemaju informacije gdje su djeca, ali su vjerovatno u velikoj opasnosti.

Na granici između Njemačke i Poljske policijska kontrola zaustavila je automobil u kojem je vozač bio Poljak, a četvoro putnika Vijetnamci bez isprava. Među njima je bila i djevojčica od petnaest godina. Bila je maloljetna, a niko od saputnika joj nije bio rod, i tako je djevojčica završila u jednom državnom smještaju za djecu u njemačkoj pokrajini Brandenburg.

Za taj slučaj su reporteri javnog servisa rbb saznali iz dokumentacije berlinskog Državnog tužilaštva. Djevojčica je nestala nedugo nakon što je smještena u dom. Jedan od zaposlenih u domu prijavio je nestanak, i to je bilo to. Vijetnamska djevojčica je postala broj u statistici.

Koliko ima djece sa sličnom sudbinom? To sada otkriva analiza novinarske grupe „Lost in Europe” („Izgubljeni u Evropi”) u kojoj sarađuju reporteri londonskog Gardijana, holandskog servisa VPRO, njemačkog rbb i drugi.

Prema istraživanju, od 2018. do 2020. je u Evropi nestalo 18.292 djece koja su stigla kao „maloljetne izbjeglice bez pratnje“ i za koju su bile nadležne institucije evropskih država.

Velike su šanse da je i više djece nestalo jer pojedine države ne vode preciznu statistiku. Francuska, Danska i Rumunija, npr. ne prikupljaju ove podatke, dok Bugarska ne pravi razliku između maloljetnika koji dođu sa starateljima i onih koji dođu sami.

Evropska komisija je upoznata sa ovim problemom. Ilva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove, kaže da je Brisel već pozivao članice EU da „moraju da preduzmu više protiv nestanaka izbjegle djece, između ostalog boljim prikupljanjem podataka“.

Prinuđena da trguje drogom

Verena Kek iz međunarodne organizacije za dječija prava ECPAT vjeruje da je pravi broj djece kojima se u Evropi gubi trag zapravo mnogo veći. Ona kritikuje što se EU ne bavi ovim problemom i ne smatra ga zajedničkim, niti postoji centralni registar nestalih.

– Za djecu i omladinu ovo može da ima fatalne posljedice jer mogu upasti u situaciju u kojoj su izrabljivani, a ako niko ne zna da su nestali, niko ih i ne traži – izjavila je Verena Kek.

Vijetnamska djevojčica sa početka priče nađena je poslije nekoliko mjeseci i to sasvim slučajno. Policija ju je pronašla tokom racije u jednom stanu u Berlinu. Dijete je živjelo sa vijetnamskim parom koji je ilegalno prodavao drogu i cigarete. Ispostavilo se da je djevojčica bila primorana da radi u studiju za manikir za tri stotine eura mjesečno, da prodaje cigarete i isporučuje narkotike.

U Njemačkoj je u posljednje tri godine prijavljeno 7.806 ovakvih nestanaka, ali se djeca uglavnom ponovo pronađu.

Međutim, 724 njih nikada nije otkriveno. Najčešće nestaju djeca porijeklom iz Afganistana, zatim iz Maroka i Alžira.

Savezni ured za kriminalistiku (BKA) koji je zadužen za registar nestalih priznaje da je to kod izbjegličke djece veoma teško jer nemaju papire. Neki bivaju registrovani više puta kao nestali, neki budu sasvim izostavljeni tako da je u tom slučaju preciznost statistike upitna.

– To je skandal. Koliko znamo, nemamo pouzdanih podataka čak ni približno. Takve rupe u informacijama i takvo neznanje širom otvaraj vrata kriminalnim mrežama – izjavio je Holger Hofman iz organizacije Njemačka pomoć djeci

Evropski problem

Europol je još 2016. upozoravao na kriminalne mreže koje iskorištavaju djecu koja sama izbjegnu u Evropu. U januaru ove godine je i BKA saopštio da se zna za vijetnamske bande koje trguju ljudima.

Koliko je problem evropski, tragično je dokazao primjer iz oktobra 2019. godine. U kamionu-hladnjači blizu Londona nađeno je 39 mrtvih Vijetnamaca. Kamion je doputovao iz Belgije, a među žrtvama su bila dva dječaka koji su desetak dana ranije pobjegli iz jednog doma u Holandiji.

U posljednje tri godine nestalo je više od osamnaest hiljada izbjegličke djece koja su se domogla Evrope, pokazuje novo istraživanje. Državne institucije nemaju informacije gdje su djeca, ali su vjerovatno u velikoj opasnosti.

Na granici između Njemačke i Poljske policijska kontrola zaustavila je automobil u kojem je vozač bio Poljak, a četvoro putnika Vijetnamci bez isprava. Među njima je bila i djevojčica od petnaest godina. Bila je maloljetna, a niko od saputnika joj nije bio rod, i tako je djevojčica završila u jednom državnom smještaju za djecu u njemačkoj pokrajini Brandenburg.

Za taj slučaj su reporteri javnog servisa rbb saznali iz dokumentacije berlinskog Državnog tužilaštva. Djevojčica je nestala nedugo nakon što je smještena u dom. Jedan od zaposlenih u domu prijavio je nestanak, i to je bilo to. Vijetnamska djevojčica je postala broj u statistici.

Koliko ima djece sa sličnom sudbinom? To sada otkriva analiza novinarske grupe „Lost in Europe” („Izgubljeni u Evropi”) u kojoj sarađuju reporteri londonskog Gardijana, holandskog servisa VPRO, njemačkog rbb i drugi.

Prema istraživanju, od 2018. do 2020. je u Evropi nestalo 18.292 djece koja su stigla kao „maloljetne izbjeglice bez pratnje“ i za koju su bile nadležne institucije evropskih država.

Velike su šanse da je i više djece nestalo jer pojedine države ne vode preciznu statistiku. Francuska, Danska i Rumunija, npr. ne prikupljaju ove podatke, dok Bugarska ne pravi razliku između maloljetnika koji dođu sa starateljima i onih koji dođu sami.

Evropska komisija je upoznata sa ovim problemom. Ilva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove, kaže da je Brisel već pozivao članice EU da „moraju da preduzmu više protiv nestanaka izbjegle djece, između ostalog boljim prikupljanjem podataka“.

Prinuđena da trguje drogom

Verena Kek iz međunarodne organizacije za dječija prava ECPAT vjeruje da je pravi broj djece kojima se u Evropi gubi trag zapravo mnogo veći. Ona kritikuje što se EU ne bavi ovim problemom i ne smatra ga zajedničkim, niti postoji centralni registar nestalih.

– Za djecu i omladinu ovo može da ima fatalne posljedice jer mogu upasti u situaciju u kojoj su izrabljivani, a ako niko ne zna da su nestali, niko ih i ne traži – izjavila je Verena Kek.

Vijetnamska djevojčica sa početka priče nađena je poslije nekoliko mjeseci i to sasvim slučajno. Policija ju je pronašla tokom racije u jednom stanu u Berlinu. Dijete je živjelo sa vijetnamskim parom koji je ilegalno prodavao drogu i cigarete. Ispostavilo se da je djevojčica bila primorana da radi u studiju za manikir za tri stotine eura mjesečno, da prodaje cigarete i isporučuje narkotike.

U Njemačkoj je u posljednje tri godine prijavljeno 7.806 ovakvih nestanaka, ali se djeca uglavnom ponovo pronađu.

Međutim, 724 njih nikada nije otkriveno. Najčešće nestaju djeca porijeklom iz Afganistana, zatim iz Maroka i Alžira.

Savezni ured za kriminalistiku (BKA) koji je zadužen za registar nestalih priznaje da je to kod izbjegličke djece veoma teško jer nemaju papire. Neki bivaju registrovani više puta kao nestali, neki budu sasvim izostavljeni tako da je u tom slučaju preciznost statistike upitna.

– To je skandal. Koliko znamo, nemamo pouzdanih podataka čak ni približno. Takve rupe u informacijama i takvo neznanje širom otvaraj vrata kriminalnim mrežama – izjavio je Holger Hofman iz organizacije Njemačka pomoć djeci

Evropski problem

Europol je još 2016. upozoravao na kriminalne mreže koje iskorištavaju djecu koja sama izbjegnu u Evropu. U januaru ove godine je i BKA saopštio da se zna za vijetnamske bande koje trguju ljudima.

Koliko je problem evropski, tragično je dokazao primjer iz oktobra 2019. godine. U kamionu-hladnjači blizu Londona nađeno je 39 mrtvih Vijetnamaca. Kamion je doputovao iz Belgije, a među žrtvama su bila dva dječaka koji su desetak dana ranije pobjegli iz jednog doma u Holandiji.