Francuska je postala treća zemlja u Europi nakon Velike Britanije i Italije koja je postigla neželjenu prekretnicu od 100 000 smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom jer su nove infekcije i smrtni slučajevi porasli zbog novih sojeva virusa.

67-milionska država, osma je država na svijetu koja je dosegla ovu brojku nakon godinu dana bolničkih napetosti, zaključavanja, smrtnih ishoda zbog kojih se veliki broj porodica u cijeloj zemlji ražalostio zbog posljedica pandemije.

Francuska je u četvrtak dodala 300 novih smrtnih slučajeva na broj od 99.777 prethodnog dana, što je ukupno dovelo do 100.077 smrtnih slučajeva.

Lionel Petitpas, predsjednik udruženja “Žrtve Covida-19”, rekao je za Associated Press da je broj od 100 000 smrtnih slučajeva “važan prag”.

– Nakon nekoliko mjeseci navikavanja ljudi na virus, ova brojka ipak zvuči zastrašujuće. To je brojka za koju smo mislili da nikada neće biti dosegnuta – izjavio je Petitpas.

Petitpas, koji je 29. marta prošle godine izgubio suprugu Joelle od posljedica koronavirusa, rekao je da porodice žrtava koronavirusa žele da vlada napravi kolektivnu počast žrtvama virusa kako bi na taj način obilježili kolektivni gubitak.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je za novine Le Parisien da misli na sve ljude koji su umrli u pandemiji i njihove porodice.

– Pandemija je bila tako okrutna prema osobama koje često nisu mogle biti uz svoje najmilije prije njihove smrti – izjavio je Macron.

Glasnogovornik francuske vlade Gabriel Attal sugerisao je da je prerano za određivanje određenog datuma za počast onima koji su umrli jer se zemlja sada bori sa još jednim brzim porastom potvrđenih slučajeva koronavirusa.

– Bit će sigurno organizovan omaž, to je nacionalna žalost za žrtvama koronavirusa. Bacamo sve snage u borbu protiv ove epidemije – izjavio je Attal u srijedu.

Stručnjaci kažu da je brojka od 100 000 podcijenjena za još najmanje nekoliko hiljada slučajeva. Analiza smrtnih listova pokazuje da se neki slučajevi COVID-19 ne prijavljuju kada ljudi umiru kod kuće ili na mjestima poput psihijatrijskih jedinica i ustanova za hroničnu skrb.

Petitpas je prošle godine pokrenuo Facebook grupu za porodice žrtava kako bi podijelili sjećanja na svoje najmilije. Gotovo svaki dan pojavljuju se novi članovi i nove smrtovnice.

– Moja je supruga, kao i mnoge druge žrtve koronavirusa, upravo stavljena u vreću za tijela. To je izgledalo poput luksuzne vreće za smeće. A onda je stavljena u lijes i poslana na kremiranje. Nisam imao hrabrosti da to gledam – prisjetio se Petitpas.

Mnoga mjesta još uvijek ne dopuštaju ljudima da vide svoje voljene koji su preminuli od posljedica koronavirusa.

Celia Prioux-Schwab, radnica socijalne službe, izgubila je 82-godišnju baku u januar, četiri dana nakon što je poslana kući iz bolnice u Reimsu – iako njezina porodica nije imala mogućnost kućne njege, a ona je i dalje imala koronavirus.

Sada se zalaže za promjenu francuskog zakona kako bi se zajamčilo pravo porodicama da posjećuju hospitalizirane pacijente čak i tijekom pandemije, “da pruže potporu ili čak samo da se oproste”.

Corine Maysounabe, novinarka koja živi u zapadnoj Francuskoj, uključena je u radnu grupu koja savjetuje dužnosnike o budućem protokolu za smrt tijekom pandemija. Prošle je godine od virusa izgubila 88-godišnjeg oca.

Izjavila je da je doživjela ogromnu traumu zbog toga što se obredi ne priređuju i zbog toga što se preminule osobe tretiraju poput predmeta.

– Kad vam kažu da su vašeg oca stavili u vreću i prekrili bjelinom: zamislite kakvu sliku dobijete u glavi – rekla je.

Maysounabe osjeća da su porodice i žrtve danas “zaboravljene”.

– Navikli smo na 300, 400 smrtnih slučajeva dnevno – dodala je Maysounabe.

Otkako je Macron objavio “rat” virusu, najavljujući prvo zaključavanje zemlje 17. marta 2020., Francuzi su prošli domaća i putnička ograničenja koja su jako opteretila svakodnevni život.

Francuska je početkom aprila upala u treću, djelimičnu blokadu, dok su brojevi novih slučajeva rasli, a bolnice postajale prezasićene.

Ukupan broj pacijenata pozitivnih na koronavirus na intenzivnoj njezi u Francuskoj porastao je ove sedmice na 5.900. Mjere uključuju zatvaranje škole, zabranu putovanja u zemlji i zatvaranje većine prodavnica koje ne prodaju hranu, lijekove ili odjeću.

Policijski sat u noćnom terminu na području cijele države uveden je od sredine decembra, a svi francuski restorani, barovi, teretane, kina i muzeji zatvoreni su od oktobra.

Škole bi se trebale postepeno početi otvarati od 26. aprila. Vlada predviđa da će se druga ograničenja početi ukidati oko sredine maja, kada se očekuje poboljšanje situacije, rekao je Attal.

Predsjednik Macron treba u četvrtak održati sastanak sa članovima vlade kako bi se nacija pripremila za postepeno ponovno otvaranje.

Vlasti očekuju da će 20 miliona ljudi, oko 38% odrasle populacije, do tog trenutka primiti barem jednu dozu vakcine – sadašnjih 11 milijuna.

Francuska je zemlja koja je zabilježila najveći broj potvrđenih infekcija u Europi, više od 5,1 milijuna.

Francuska je postala treća zemlja u Europi nakon Velike Britanije i Italije koja je postigla neželjenu prekretnicu od 100 000 smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom jer su nove infekcije i smrtni slučajevi porasli zbog novih sojeva virusa.

67-milionska država, osma je država na svijetu koja je dosegla ovu brojku nakon godinu dana bolničkih napetosti, zaključavanja, smrtnih ishoda zbog kojih se veliki broj porodica u cijeloj zemlji ražalostio zbog posljedica pandemije.

Francuska je u četvrtak dodala 300 novih smrtnih slučajeva na broj od 99.777 prethodnog dana, što je ukupno dovelo do 100.077 smrtnih slučajeva.

Lionel Petitpas, predsjednik udruženja “Žrtve Covida-19”, rekao je za Associated Press da je broj od 100 000 smrtnih slučajeva “važan prag”.

– Nakon nekoliko mjeseci navikavanja ljudi na virus, ova brojka ipak zvuči zastrašujuće. To je brojka za koju smo mislili da nikada neće biti dosegnuta – izjavio je Petitpas.

Petitpas, koji je 29. marta prošle godine izgubio suprugu Joelle od posljedica koronavirusa, rekao je da porodice žrtava koronavirusa žele da vlada napravi kolektivnu počast žrtvama virusa kako bi na taj način obilježili kolektivni gubitak.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je za novine Le Parisien da misli na sve ljude koji su umrli u pandemiji i njihove porodice.

– Pandemija je bila tako okrutna prema osobama koje često nisu mogle biti uz svoje najmilije prije njihove smrti – izjavio je Macron.

Glasnogovornik francuske vlade Gabriel Attal sugerisao je da je prerano za određivanje određenog datuma za počast onima koji su umrli jer se zemlja sada bori sa još jednim brzim porastom potvrđenih slučajeva koronavirusa.

– Bit će sigurno organizovan omaž, to je nacionalna žalost za žrtvama koronavirusa. Bacamo sve snage u borbu protiv ove epidemije – izjavio je Attal u srijedu.

Stručnjaci kažu da je brojka od 100 000 podcijenjena za još najmanje nekoliko hiljada slučajeva. Analiza smrtnih listova pokazuje da se neki slučajevi COVID-19 ne prijavljuju kada ljudi umiru kod kuće ili na mjestima poput psihijatrijskih jedinica i ustanova za hroničnu skrb.

Petitpas je prošle godine pokrenuo Facebook grupu za porodice žrtava kako bi podijelili sjećanja na svoje najmilije. Gotovo svaki dan pojavljuju se novi članovi i nove smrtovnice.

– Moja je supruga, kao i mnoge druge žrtve koronavirusa, upravo stavljena u vreću za tijela. To je izgledalo poput luksuzne vreće za smeće. A onda je stavljena u lijes i poslana na kremiranje. Nisam imao hrabrosti da to gledam – prisjetio se Petitpas.

Mnoga mjesta još uvijek ne dopuštaju ljudima da vide svoje voljene koji su preminuli od posljedica koronavirusa.

Celia Prioux-Schwab, radnica socijalne službe, izgubila je 82-godišnju baku u januar, četiri dana nakon što je poslana kući iz bolnice u Reimsu – iako njezina porodica nije imala mogućnost kućne njege, a ona je i dalje imala koronavirus.

Sada se zalaže za promjenu francuskog zakona kako bi se zajamčilo pravo porodicama da posjećuju hospitalizirane pacijente čak i tijekom pandemije, “da pruže potporu ili čak samo da se oproste”.

Corine Maysounabe, novinarka koja živi u zapadnoj Francuskoj, uključena je u radnu grupu koja savjetuje dužnosnike o budućem protokolu za smrt tijekom pandemija. Prošle je godine od virusa izgubila 88-godišnjeg oca.

Izjavila je da je doživjela ogromnu traumu zbog toga što se obredi ne priređuju i zbog toga što se preminule osobe tretiraju poput predmeta.

– Kad vam kažu da su vašeg oca stavili u vreću i prekrili bjelinom: zamislite kakvu sliku dobijete u glavi – rekla je.

Maysounabe osjeća da su porodice i žrtve danas “zaboravljene”.

– Navikli smo na 300, 400 smrtnih slučajeva dnevno – dodala je Maysounabe.

Otkako je Macron objavio “rat” virusu, najavljujući prvo zaključavanje zemlje 17. marta 2020., Francuzi su prošli domaća i putnička ograničenja koja su jako opteretila svakodnevni život.

Francuska je početkom aprila upala u treću, djelimičnu blokadu, dok su brojevi novih slučajeva rasli, a bolnice postajale prezasićene.

Ukupan broj pacijenata pozitivnih na koronavirus na intenzivnoj njezi u Francuskoj porastao je ove sedmice na 5.900. Mjere uključuju zatvaranje škole, zabranu putovanja u zemlji i zatvaranje većine prodavnica koje ne prodaju hranu, lijekove ili odjeću.

Policijski sat u noćnom terminu na području cijele države uveden je od sredine decembra, a svi francuski restorani, barovi, teretane, kina i muzeji zatvoreni su od oktobra.

Škole bi se trebale postepeno početi otvarati od 26. aprila. Vlada predviđa da će se druga ograničenja početi ukidati oko sredine maja, kada se očekuje poboljšanje situacije, rekao je Attal.

Predsjednik Macron treba u četvrtak održati sastanak sa članovima vlade kako bi se nacija pripremila za postepeno ponovno otvaranje.

Vlasti očekuju da će 20 miliona ljudi, oko 38% odrasle populacije, do tog trenutka primiti barem jednu dozu vakcine – sadašnjih 11 milijuna.

Francuska je zemlja koja je zabilježila najveći broj potvrđenih infekcija u Europi, više od 5,1 milijuna.