Nakon što je završeno 11 kilometara Zeničke zaobilaznice, koja još nije puštena u promet, nastavljeni su radovi na gradnji dvije poddionice autoputa kod Zenice vrijednosti 136 miliona eura, a novih desetak kilometara trebalo bi biti izgrađeno na ljeto 2022. godine.

Radi se intenzivno, grade se buduće trase autoputa kroz Vrandučku kotlinu. Na 5,3 kilometra poddionice Vranduk – Ponirak naziru se obrisi dva mosta, tri vijadukta, probijaju cijevi tunela Vranduk.

– Imamo dvije osnovne geološke formacije: neogeni bazen u prostoru Sarajeva i Zenice i ovaj jursko-kredni fliš Vrandučke klisure. Svakih 15-20 metara promjena je geoloških uslova. Sve je to nabrano i u tijesnom prostoru – objašnjava Ahmed Mušija, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.

Na gradilištima svakodnevno radi oko 500 radnika, a pandemija koronavirusa nije usporila planiranu dinamiku radova.

Gradi se i na poddionici Ponirak – Vraca. Najzahtjevniji objekt je tunel Zenica, čije probijanje prate enormne količine podzemnih voda.

– Imamo velika neslaganja projekata i stvarnih geoloških i geotehničkih uslova, posebno na sektorima 1 i 7 trase, gdje je takva konfiguracija terena, da je upitno da li će se taj dio moći izvesti u skladu s projektima – naglašava Mušija.

Novih desetak kilometara trebalo bi biti izgrađeno na ljeto 2022. godine, iako je nezahvalno prognozirati rokove puštanja u funkciju izgrađenih dionica.

Nakon što je završeno 11 kilometara Zeničke zaobilaznice, koja još nije puštena u promet, nastavljeni su radovi na gradnji dvije poddionice autoputa kod Zenice vrijednosti 136 miliona eura, a novih desetak kilometara trebalo bi biti izgrađeno na ljeto 2022. godine.

Radi se intenzivno, grade se buduće trase autoputa kroz Vrandučku kotlinu. Na 5,3 kilometra poddionice Vranduk – Ponirak naziru se obrisi dva mosta, tri vijadukta, probijaju cijevi tunela Vranduk.

– Imamo dvije osnovne geološke formacije: neogeni bazen u prostoru Sarajeva i Zenice i ovaj jursko-kredni fliš Vrandučke klisure. Svakih 15-20 metara promjena je geoloških uslova. Sve je to nabrano i u tijesnom prostoru – objašnjava Ahmed Mušija, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.

Na gradilištima svakodnevno radi oko 500 radnika, a pandemija koronavirusa nije usporila planiranu dinamiku radova.

Gradi se i na poddionici Ponirak – Vraca. Najzahtjevniji objekt je tunel Zenica, čije probijanje prate enormne količine podzemnih voda.

– Imamo velika neslaganja projekata i stvarnih geoloških i geotehničkih uslova, posebno na sektorima 1 i 7 trase, gdje je takva konfiguracija terena, da je upitno da li će se taj dio moći izvesti u skladu s projektima – naglašava Mušija.

Novih desetak kilometara trebalo bi biti izgrađeno na ljeto 2022. godine, iako je nezahvalno prognozirati rokove puštanja u funkciju izgrađenih dionica.