Mnoštvo je pitanja, a malo odgovora na temu propusta u nabavci vakcina za Bosnu i Hercegovinu. Od globalnih prelamanja do domaće nonšalantnosti, politikantstva i krajnje nemoći kako državne vlasti tako i entitetskih.

Kada su se pojavile prve informacije o vakcinama koje se testiraju, generalno opredjeljenje vlasti u Federaciji BiH bilo je da će prvi izbor biti one koje preporuči Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a prije svega Evropska unija. To je u praksi podrazumijevalo tzv. zapadne vakcine poput Pfizera i AstraZenece.

Takve poruke dolazile su čak i nakon informacija iz Rusije krajem augusta prošle godine da je ta zemlja prva na svijetu koja je registrovala vakcinu protiv korone, danas čuveni i za mnoge priželjkivani Sputnik V.

Iako to nikada nije otvoreno priznala, a posebno ne bi u ovom trenutku, vlast u FBiH je priželjkivala zapadne vakcine. Entitet RS je odmah poručio da će nabaviti ruske, a država se nije ni oglašavala.

Blago suzdržani

Kada se priča u vezi s vakcinama zahuktala u decembru 2020. godine, državni nivo pratio je isključivo priču o COVAX-u, Federacija je i dalje bila suzdržana i bez naglih koraka ka konkretizaciji nabavke vakcina, dok je RS gledao u Srbiju i najavljivao Sputnik.

Tada je RS, kao i obično, vodio svoju politiku, dok se FBiH nije željela “igrati” države. I u tim okolnostima to je donekle bilo i razumljivo. Postavimo hipotetički situaciju. Da je premijer Fadil Novalić u decembru kao entitet krenuo u nabavku vakcine, i to ruske ili kineske, uprkos neophodnosti izgledno bi se susreo sa dvije kritike. Prva je da degradira državu i vodi politiku koja odgovara Miloradu Dodiku, a to je isticanje entiteta kao državotvornog faktora.

Druga kritika koja bi uslijedila odnosila bi se na to da je rizičan potez nabavljati rusku ili kinesku vakcinu, jer nisu odobrene u EU i upitno je da li će oni koji je prime moći putovati. Dakle, govorimo o periodu kada se uopće nije znalo da li će vakcine preko COVAX-a dolaziti na vrijeme, da li će nastati globalna kriza i borba za nabavku, da li će EU zakazati i tako dalje.

Shodno tome entitet je načinio dvije greške. Slijepo je vjerovao državnom nivou na čijem čelu je Zoran Tegeltija, koji je radio samo protokolarne stvari, bez inicijative. A druga greška je slijepo vjerovanje i oslanjanje na EU i Covax koji su prilično zakazali.

Evropa se izgubila u svojim problemima, produkcija i distribucija Pfizera i AstraZenece su usporile, tako da je nabavka vakcina za zemlje izvan unije znatno otežana.

U međuvremenu su ruske i kineske vakcine (koje EU nije odobrila) počele osvajati značajan dio svijeta. Kada s globalnim kretanjima pomiješamo kompleksnost bh. ustrojstva, nesposobnost odgovornih institucija i osoba na funkcijama u BiH, moguće i određene blokade i usporavanja procesa, došli smo do kraja marta, a nabavka većih količina vakcina za BiH je još uvijek neizvjesna. Čak ni RS nije nabavio značajnije količine uprkos ugovoru koji imaju s Rusijom.

Izgubljeni u prevodu

Sada kada su kao prodavci poželjni i Rusi i Kinezi i kada se ispoljavaju sve veće kritike prema EU i isporukama zapadnih vakcina, veoma je teško doći na red i za Sputnik V i za Sinopharm, koje smo vjerovatno dogovorom u decembru mogli osigurati u mnogo većim količinama.

Taj niz loših procjena, nepripremljenost sistema i nesposobnost nadležnih učinili su da smo konstantno na nekom početku, da konstantno formiramo kojekakve komisije i tek sada govorimo o potrebi izmjena zakona i davanja ideja kako da što prije nabavimo vakcine.

Mnoštvo je pitanja, a malo odgovora na temu propusta u nabavci vakcina za Bosnu i Hercegovinu. Od globalnih prelamanja do domaće nonšalantnosti, politikantstva i krajnje nemoći kako državne vlasti tako i entitetskih.

Kada su se pojavile prve informacije o vakcinama koje se testiraju, generalno opredjeljenje vlasti u Federaciji BiH bilo je da će prvi izbor biti one koje preporuči Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a prije svega Evropska unija. To je u praksi podrazumijevalo tzv. zapadne vakcine poput Pfizera i AstraZenece.

Takve poruke dolazile su čak i nakon informacija iz Rusije krajem augusta prošle godine da je ta zemlja prva na svijetu koja je registrovala vakcinu protiv korone, danas čuveni i za mnoge priželjkivani Sputnik V.

Iako to nikada nije otvoreno priznala, a posebno ne bi u ovom trenutku, vlast u FBiH je priželjkivala zapadne vakcine. Entitet RS je odmah poručio da će nabaviti ruske, a država se nije ni oglašavala.

Blago suzdržani

Kada se priča u vezi s vakcinama zahuktala u decembru 2020. godine, državni nivo pratio je isključivo priču o COVAX-u, Federacija je i dalje bila suzdržana i bez naglih koraka ka konkretizaciji nabavke vakcina, dok je RS gledao u Srbiju i najavljivao Sputnik.

Tada je RS, kao i obično, vodio svoju politiku, dok se FBiH nije željela “igrati” države. I u tim okolnostima to je donekle bilo i razumljivo. Postavimo hipotetički situaciju. Da je premijer Fadil Novalić u decembru kao entitet krenuo u nabavku vakcine, i to ruske ili kineske, uprkos neophodnosti izgledno bi se susreo sa dvije kritike. Prva je da degradira državu i vodi politiku koja odgovara Miloradu Dodiku, a to je isticanje entiteta kao državotvornog faktora.

Druga kritika koja bi uslijedila odnosila bi se na to da je rizičan potez nabavljati rusku ili kinesku vakcinu, jer nisu odobrene u EU i upitno je da li će oni koji je prime moći putovati. Dakle, govorimo o periodu kada se uopće nije znalo da li će vakcine preko COVAX-a dolaziti na vrijeme, da li će nastati globalna kriza i borba za nabavku, da li će EU zakazati i tako dalje.

Shodno tome entitet je načinio dvije greške. Slijepo je vjerovao državnom nivou na čijem čelu je Zoran Tegeltija, koji je radio samo protokolarne stvari, bez inicijative. A druga greška je slijepo vjerovanje i oslanjanje na EU i Covax koji su prilično zakazali.

Evropa se izgubila u svojim problemima, produkcija i distribucija Pfizera i AstraZenece su usporile, tako da je nabavka vakcina za zemlje izvan unije znatno otežana.

U međuvremenu su ruske i kineske vakcine (koje EU nije odobrila) počele osvajati značajan dio svijeta. Kada s globalnim kretanjima pomiješamo kompleksnost bh. ustrojstva, nesposobnost odgovornih institucija i osoba na funkcijama u BiH, moguće i određene blokade i usporavanja procesa, došli smo do kraja marta, a nabavka većih količina vakcina za BiH je još uvijek neizvjesna. Čak ni RS nije nabavio značajnije količine uprkos ugovoru koji imaju s Rusijom.

Izgubljeni u prevodu

Sada kada su kao prodavci poželjni i Rusi i Kinezi i kada se ispoljavaju sve veće kritike prema EU i isporukama zapadnih vakcina, veoma je teško doći na red i za Sputnik V i za Sinopharm, koje smo vjerovatno dogovorom u decembru mogli osigurati u mnogo većim količinama.

Taj niz loših procjena, nepripremljenost sistema i nesposobnost nadležnih učinili su da smo konstantno na nekom početku, da konstantno formiramo kojekakve komisije i tek sada govorimo o potrebi izmjena zakona i davanja ideja kako da što prije nabavimo vakcine.