Rusija ne odobrava pokušaje imenovanja novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i to nije u skladu sa stavom odbora Vijeća za provedbu mira i planom o zatvaranju Ureda visokog predstavnika, poručio je bivši ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Aleksandar Bocan Harčenko.

Rusija je čvrtstog stava da je funkcija visokog predstavnika u BiH bila važna na početku implementacije Dejtonskog sporazuma, ali da to odavno, kako kažu, pripada historiji.

Kada je Njemačka prošlog mjeseca zvanično izašla sa kandidatom-Kristijanom Šmitom, vjerovalo se da je to dogovor svih partnera. Kojeg bi onda po proceduri trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a. Međutim ključni igrači, u međuvremenu, potvrdili su da se vode pregovori, ali su negirali da je postignut konačni dogovor. Iz Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini su odgovorili da i dalje imaju dosljedan stav koji se tiče ispunjavanja kriterija za prestanak međunarodne supervizije.

Iz ambasade Velike Britanije, tvrde da neće da spekuliraju o imenima.

Ovakvi stavovi pokazuju da nema ni zajedničkih interesa prema BiH među članicama UO Vijeća za provedbu mira. BiH se tek sad sve više odmiče od bilo kakvog dogovora, tvrde poznavaoci političkih prilika u našoj zemlji. Pa se postavlja pitanje jesmo li spremni prihvatiti fazu odvikavanja od međunarodnog aktivizma?

Da li je postojao neki sporazum između Njmeačke i Rusije da do ovog imenovanja dođe pa da zbog situacije koja je zadnjih 10-15 dana mnogo gora između zemalja Evropske unije i Rusije i pritisak koji je sve snažniji od SAD-a i promjene administracije i da se Rusija nalazi u nekoj vrsti defanzive.

Incko tako u BIH upisuje najduži staž na poziciji visokog predstavnika. Njegov nasljednik mogao bi biti predmet “diplomatske trgovine” svjetskih sila koje tek sad imaju mnogo otvorenih pitanja.

Rusija ne odobrava pokušaje imenovanja novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i to nije u skladu sa stavom odbora Vijeća za provedbu mira i planom o zatvaranju Ureda visokog predstavnika, poručio je bivši ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Aleksandar Bocan Harčenko.

Rusija je čvrtstog stava da je funkcija visokog predstavnika u BiH bila važna na početku implementacije Dejtonskog sporazuma, ali da to odavno, kako kažu, pripada historiji.

Kada je Njemačka prošlog mjeseca zvanično izašla sa kandidatom-Kristijanom Šmitom, vjerovalo se da je to dogovor svih partnera. Kojeg bi onda po proceduri trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a. Međutim ključni igrači, u međuvremenu, potvrdili su da se vode pregovori, ali su negirali da je postignut konačni dogovor. Iz Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini su odgovorili da i dalje imaju dosljedan stav koji se tiče ispunjavanja kriterija za prestanak međunarodne supervizije.

Iz ambasade Velike Britanije, tvrde da neće da spekuliraju o imenima.

Ovakvi stavovi pokazuju da nema ni zajedničkih interesa prema BiH među članicama UO Vijeća za provedbu mira. BiH se tek sad sve više odmiče od bilo kakvog dogovora, tvrde poznavaoci političkih prilika u našoj zemlji. Pa se postavlja pitanje jesmo li spremni prihvatiti fazu odvikavanja od međunarodnog aktivizma?

Da li je postojao neki sporazum između Njmeačke i Rusije da do ovog imenovanja dođe pa da zbog situacije koja je zadnjih 10-15 dana mnogo gora između zemalja Evropske unije i Rusije i pritisak koji je sve snažniji od SAD-a i promjene administracije i da se Rusija nalazi u nekoj vrsti defanzive.

Incko tako u BIH upisuje najduži staž na poziciji visokog predstavnika. Njegov nasljednik mogao bi biti predmet “diplomatske trgovine” svjetskih sila koje tek sad imaju mnogo otvorenih pitanja.