Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od milion nepušača godišnje umre zbog bolesti povezanih sa dimom cigareta, koji je među važnim faktorima rizika za više od 20 različitih vrsta karcinoma i mnogih drugih bolesti, javlja Anadolu Agency (AA).

WHO je prvi put 31. maja 1987. obilježio Dan borbe protiv pušenja i od tada svake godine podiže svijest javnosti o štetnosti pušenja.

Prema informacijama koje je prikupio novinar AA, duhanski proizvodi uzročnik su smrti kod više od polovine njihovih potrošača. Više od milijarde ljudi u svijetu konzumira cigarete, a 80 posto tih ljudi živi u nerazvijenim i zemljama u razvoju.

Istraživanja su pokazala da je korisnicima duhana potrebna pomoć u odvikavanju od pušenja. Isto tako, vrlo mali broj potrošača cigareta razumije zdravstvene opasnosti povezane s pušenjem. Većina pušača želi prestati kad postanu svjesni opasnosti od duhana, ali samo četiri posto ih u tome uspije ako im se ne pruži odgovarajuća podrška.

Više od osam miliona ljudi svake godine umre zbog bolesti povezanih sa upotrebom duhana. Od toga, više od sedam miliona direktno je povezano s upotrebom duhana, a više od milion ljudi umire zbog bolesti uzrokovanih izloženošću dimu cigareta, iako ne koriste duhanske proizvode, odnosno pasivnih pušača.

Ova situacija istovremeno predstavlja ozbiljnu opasnost i za djecu. Polovina djece u svijetu udiše zrak zagađen dimom cigareta, a oko 65.000 djece svake godine umire od bolesti povezanih s dimom cigareta. Pušenje kod trudnica uzrokuje zdravstvene probleme bebama od kojih mogu patiti doživotno.

Zbog ovisnosti, duhan također ozbiljno utiče i na prihode domaćinstava, te kako uzrokuje loše zdravlje, otvara vrata ka siromaštvu.

Kako bi se smanjila potražnja za duhanom i broj pušača, u prvom planu su mjere poput zakona “bez dima” koji potiču prestanak pušenja, zdravstvena upozorenja, zabrane reklamiranja i promocije konzumiranja duhana, kao i porezi.

Pretpostavlja se da rast cijena duhana za 10 posto može smanjiti potrošnju za četiri posto u zemljama s visokim dohotkom, te oko pet posto u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Kiribati je na čelu liste zemalja s najvećom potrošnjom cigareta sa nevjerovatnih 47,4 posto, a prate je Crna Gora (46 posto), Grčka (43,7 posto), Istočni Timor (42,2 posto), Rusija (40,9 posto) i Nauru (40 posto).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od milion nepušača godišnje umre zbog bolesti povezanih sa dimom cigareta, koji je među važnim faktorima rizika za više od 20 različitih vrsta karcinoma i mnogih drugih bolesti, javlja Anadolu Agency (AA).

WHO je prvi put 31. maja 1987. obilježio Dan borbe protiv pušenja i od tada svake godine podiže svijest javnosti o štetnosti pušenja.

Prema informacijama koje je prikupio novinar AA, duhanski proizvodi uzročnik su smrti kod više od polovine njihovih potrošača. Više od milijarde ljudi u svijetu konzumira cigarete, a 80 posto tih ljudi živi u nerazvijenim i zemljama u razvoju.

Istraživanja su pokazala da je korisnicima duhana potrebna pomoć u odvikavanju od pušenja. Isto tako, vrlo mali broj potrošača cigareta razumije zdravstvene opasnosti povezane s pušenjem. Većina pušača želi prestati kad postanu svjesni opasnosti od duhana, ali samo četiri posto ih u tome uspije ako im se ne pruži odgovarajuća podrška.

Više od osam miliona ljudi svake godine umre zbog bolesti povezanih sa upotrebom duhana. Od toga, više od sedam miliona direktno je povezano s upotrebom duhana, a više od milion ljudi umire zbog bolesti uzrokovanih izloženošću dimu cigareta, iako ne koriste duhanske proizvode, odnosno pasivnih pušača.

Ova situacija istovremeno predstavlja ozbiljnu opasnost i za djecu. Polovina djece u svijetu udiše zrak zagađen dimom cigareta, a oko 65.000 djece svake godine umire od bolesti povezanih s dimom cigareta. Pušenje kod trudnica uzrokuje zdravstvene probleme bebama od kojih mogu patiti doživotno.

Zbog ovisnosti, duhan također ozbiljno utiče i na prihode domaćinstava, te kako uzrokuje loše zdravlje, otvara vrata ka siromaštvu.

Kako bi se smanjila potražnja za duhanom i broj pušača, u prvom planu su mjere poput zakona “bez dima” koji potiču prestanak pušenja, zdravstvena upozorenja, zabrane reklamiranja i promocije konzumiranja duhana, kao i porezi.

Pretpostavlja se da rast cijena duhana za 10 posto može smanjiti potrošnju za četiri posto u zemljama s visokim dohotkom, te oko pet posto u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Kiribati je na čelu liste zemalja s najvećom potrošnjom cigareta sa nevjerovatnih 47,4 posto, a prate je Crna Gora (46 posto), Grčka (43,7 posto), Istočni Timor (42,2 posto), Rusija (40,9 posto) i Nauru (40 posto).