Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz Bosne i Hercegovne u devet mjeseci prošle godine iznosio je 70,9 miliona KM, što je za 13,8 odsto manje nego u istom periodu 2019, dok je uvoz iznosio 118 miliona KM i manji je za 11,6 odsto u odnosu na prva tri kvartala u godini ranije.

Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu bila je 59,7 odsto, a spoljnotrgovinski deficit mlijeka i mliječnih prerađevina 47,9 miliona KM, navedeno je u analizi Spoljnotgovinske komore BiH.

Iz Komore su istakli da je u devet mjeseci lani, u odnosu na isti period 2019. godine, zabilježen rast izvoza mlijeka za 12,2 odsto, mlijeka i pavlake, koncetrisanog i sa dodatnim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje za 17,2 odsto, sira i surutke za 9,6 odsto, te maslaca i mliječnih namaza za 6,7 odsto.

• Ogroman pad izvoza primjećujemo kod tarifnog broja 0403, u koji spadaju mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir i zakiseljeno mlijeko, sa dodatim ili bez dodatog šećera ili drugih zaslađivača i voća, i to vrijednosno za 17,7 miliona KM – navedeno je u analizi. Većina tog izvoza 2019. godine je išla za Srbiju.

Iz Spoljnotrgovinske komore su napomenuli da su za mlijeko i mliječne prerađevine ključna tržišta Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, te Kosovo.

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz Bosne i Hercegovne u devet mjeseci prošle godine iznosio je 70,9 miliona KM, što je za 13,8 odsto manje nego u istom periodu 2019, dok je uvoz iznosio 118 miliona KM i manji je za 11,6 odsto u odnosu na prva tri kvartala u godini ranije.

Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu bila je 59,7 odsto, a spoljnotrgovinski deficit mlijeka i mliječnih prerađevina 47,9 miliona KM, navedeno je u analizi Spoljnotgovinske komore BiH.

Iz Komore su istakli da je u devet mjeseci lani, u odnosu na isti period 2019. godine, zabilježen rast izvoza mlijeka za 12,2 odsto, mlijeka i pavlake, koncetrisanog i sa dodatnim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje za 17,2 odsto, sira i surutke za 9,6 odsto, te maslaca i mliječnih namaza za 6,7 odsto.

• Ogroman pad izvoza primjećujemo kod tarifnog broja 0403, u koji spadaju mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir i zakiseljeno mlijeko, sa dodatim ili bez dodatog šećera ili drugih zaslađivača i voća, i to vrijednosno za 17,7 miliona KM – navedeno je u analizi. Većina tog izvoza 2019. godine je išla za Srbiju.

Iz Spoljnotrgovinske komore su napomenuli da su za mlijeko i mliječne prerađevine ključna tržišta Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, te Kosovo.