Prema službenim podacima, iz zemalja bivše Jugoslavije na Islandu je najviše Hrvata – 890. Prošli mjesec bilo ih je i nešto više, 911. Drugi su Srbi kojih je 178, a iz Bosne i Hercegovine ih ima 84.

Island je usred korona krize sve popularniji među strancima. Oko 51.400 stranaca živi na Islandu, kažu službene brojke, što je za 129 ljudi više nego prošli mjesec, a u odnosu na stanje prije godinu dana to je više za dvije tisuće. Poljaci su tamo tradicionalno najbrojniji stranci, čini se kako posao nije glavni razlog zbog kojeg stranci dolaze na Island, obzirom da je jedan od četvero stranaca tamo ne može naći posao, piše www.ruv.is.

Prema službenim podacima, iz zemalja bivše Jugoslavije na Islandu je najviše Hrvata – 890. Prošli mjesec bilo ih je i nešto više, 911. Drugi su Srbi kojih je 178, a iz Bosne i Hercegovine ih ima 84. Tu treba izdvojiti i devet stranaca koji su se na Islandu izjasnili kao Jugoslaveni.

U nekadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji stanovnici Hrvatske dobili su mogućnost 1953. da se na državnom popisu stanovništva izjasne kao Jugoslaveni – neopredijeljeni. Te popisne godine Jugoslavenima – neopredijeljenima izjasnilo se 16.170 stanovnika Hrvatske, a 1961. godine ovako se izjasnilo 15.560 stanovnika Hrvatske, piše Slobodna.

Popisom iz 1971. godine u SFRJ je prvi put postojala mogućnost da se stanovništvo izjasne kao posebna grupa – Jugoslaveni. Te popisne godine Jugoslavenima se izjašnjava 84.118 stanovnika Hrvatske.

Enormni rast deklariranih Jugoslavena bilježi popis stanovnika iz 1981. godine kada se 379.057 stanovnika Hrvatske ovako izjašnjava. Nakon krvavog rata i raspada Jugoslavije prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine, Jugoslaveni nisu postojali kao posebna kategorija, dok se Srbiji, prema popisu stanovništva iz 2002., Jugoslavenima izjasnilo više od 80.000 građana, od čaga najviše u Vojvodini, njih oko 50.000.

U Bosni i Hercegovini se 1991. godine, prije rata, Jugoslavenima izjašnjavalo 240.000 osoba, zaključuje Slobodna.

Prema službenim podacima, iz zemalja bivše Jugoslavije na Islandu je najviše Hrvata – 890. Prošli mjesec bilo ih je i nešto više, 911. Drugi su Srbi kojih je 178, a iz Bosne i Hercegovine ih ima 84.

Island je usred korona krize sve popularniji među strancima. Oko 51.400 stranaca živi na Islandu, kažu službene brojke, što je za 129 ljudi više nego prošli mjesec, a u odnosu na stanje prije godinu dana to je više za dvije tisuće. Poljaci su tamo tradicionalno najbrojniji stranci, čini se kako posao nije glavni razlog zbog kojeg stranci dolaze na Island, obzirom da je jedan od četvero stranaca tamo ne može naći posao, piše www.ruv.is.

Prema službenim podacima, iz zemalja bivše Jugoslavije na Islandu je najviše Hrvata – 890. Prošli mjesec bilo ih je i nešto više, 911. Drugi su Srbi kojih je 178, a iz Bosne i Hercegovine ih ima 84. Tu treba izdvojiti i devet stranaca koji su se na Islandu izjasnili kao Jugoslaveni.

U nekadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji stanovnici Hrvatske dobili su mogućnost 1953. da se na državnom popisu stanovništva izjasne kao Jugoslaveni – neopredijeljeni. Te popisne godine Jugoslavenima – neopredijeljenima izjasnilo se 16.170 stanovnika Hrvatske, a 1961. godine ovako se izjasnilo 15.560 stanovnika Hrvatske, piše Slobodna.

Popisom iz 1971. godine u SFRJ je prvi put postojala mogućnost da se stanovništvo izjasne kao posebna grupa – Jugoslaveni. Te popisne godine Jugoslavenima se izjašnjava 84.118 stanovnika Hrvatske.

Enormni rast deklariranih Jugoslavena bilježi popis stanovnika iz 1981. godine kada se 379.057 stanovnika Hrvatske ovako izjašnjava. Nakon krvavog rata i raspada Jugoslavije prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine, Jugoslaveni nisu postojali kao posebna kategorija, dok se Srbiji, prema popisu stanovništva iz 2002., Jugoslavenima izjasnilo više od 80.000 građana, od čaga najviše u Vojvodini, njih oko 50.000.

U Bosni i Hercegovini se 1991. godine, prije rata, Jugoslavenima izjašnjavalo 240.000 osoba, zaključuje Slobodna.