Stabilna i funkcionalna BiH, te opstanak i prosperitet Hrvata u njoj, za Hrvatsku su neupitni, strateški nacionalni ciljevi, poručio je u utorak hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova podnoseći Hrvatskom saboru prvi izvještaj o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH.
- Neupitna je podrška Hrvatske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, neupitno je da je glavni preduvjet postojanja funkcionalne i stabilne BiH zadovoljstvo ukupnom kvalitetom života pripadnika svih triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, prema ustavnim načelima koja su bila dogovorena Dejtonsko-pariškim mirovnim sporazumom prije 25 godina – naglasio je Gordan Grlić Radman.
Hrvati se suočavaju s teškoćama u ostvarivanju prava
Upozorio je, međutim, da se Hrvati u BiH suočavaju s teškoćama u ostvarivanju svojih prava “svojevrsnim institucionalnim nasiljem”, koje se očituje u onemogućavanju njihovog legitimnog političkog predstavljanja i drugim negativnim društvenim pojavama koje proizlaze iz te činjenice, prenosi Hina.
Stoga je institucionalna pomoć Hrvatske koju tematizira ova Deklaracija itekako potrebna kako bi Hrvati opstali u krajevima BiH u kojima stoljećima žive, rekao je Grlić Radman, ocijenivši da je Hrvatska u 2019. učinila “vrlo mnogo”.
Ministar je izvijestio kako su u ostvarenje institucionalne pomoći Hrvatima u BiH, sudjelovali predsjednik i članovi Vlade te drugi dužnosnici i državna tijela, koji su u okviru svoje nadležnosti, dali znatnu političku, finansijsku i operativnu podršku brojnim obrazovnim, naučnim i vjerskim institucijama.
Riješeno je i pitanje lakšeg ostvarivanja prava pripadnika HVO-a, sudionika Domovinskog rata, te stjecanja hrvatskog državljanstva, kazao je, te posebno važnim označio ojačanu saradnju u korištenju dostupnih evropskih fondova. Grlić Radman je Sabor izvijestio kako je premijer Andrej Plenković sudjelovao u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su za cilj imale pridonijeti stabilnosti BiH, davao je podršku reformama u BiH i ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO.
Vrlo aktivno, istaknuo je, bilo je i njegovo Ministarstvo, u svim aspektima vanjsko-političkog te diplomatskog djelovanja Hrvatska se nastavila zauzimati za afirmaciju načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH, što podrazumijeva i nužnu reformu njenog Izbornog zakona, rekao je. Naveo je kako je BiH lani bila država koja je primila najveći iznos hrvatske službene razvojne pomoći: isplaćeno je 85,6 miliona kuna (više od 21 milion KM) za ukupno 106 projekata.
Robna razmjena s BiH 2,2 milijarde eura
Pohvalio se i kako je robna razmjena s BiH iznosila 2,2 milijarde eura, bila je za 5,9 posto viša u odnosu na prethodnu godinu, u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila suficit od 823,7 miliona eura.
Ta činjenica često ostaje neprimijećena u hrvatskoj javnosti, a tome nesumnjivo veliki obol daju Hrvati u BiH. Jasno se može zaključiti kako ostanak Hrvata u BiH te njihova dobra životna i ekonomska perspektiva daju snažan doprinos i ekonomiji Hrvatske, naglasio je Grlić Radman.
Naveo je i kako je centralni državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, kao glavno državno tijelo koje operativno provodi Deklaraciju, lani raspisao konkurs za finansiranje kulturnih, obrazovnih, naučnih, zdravstvenih i ostalih programa za koji je osigurano 25,8 miliona kuna (više od šest miliona KM), najviše do tada.
Grlić Radman je pobrojao aktivnosti niza ministarstava, pa naveo da je Ministarstvo rada, u saradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja uredilo penzijska prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih porodica Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.
- Smatram da su te zakonske izmjene bile od izuzetnog značaja za lakše reguliranje statusa pripadnika HVO-a, a njima je također ispravljena jedna nepravda – rekao je ministar.
Naveo je i kako je Ministarstvo odbrane u sklopu bilateralne saradnje, omogućilo školovanje pripadnika Ministarstva odbrane BiH, a čak 22 od ukupno 37 aktivnosti bilateralne vojne saradnje sa zemljama jugoistočne Evrope, koje su Oružane snage RH provele u 2019. godini, odnosile su se na saradnju s BiH.
Zastupnici su ministru postavili brojna pitanja, poput zloupotrebe instituta dvostrukog državljanstva od bjegunaca od hrvatskog pravosuđa koji se nalaze u BiH, pitanje povratka i položaja Hrvata u Republici Srpskoj, posebno Bosanskoj Posavini i obnova njihovih kuća, status pripadnika HVO-a, itd. Očekuje se kako će nakon rasprave izvještaj biti usvojen od najmanje 76 glasova zastupnika, koliko ih čini saborsku većinu.
Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH donesena je u Hrvatskom saboru 14. decembra 2018. godine s ciljem brige za sveukupni društveni i politički položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
