Kompanija AstraZeneca i Univerzitet Oxford priznali su jučer da su napravili grešku tokom testiranja njihove vakcine protiv koronavirusa, što pokreće mnoga pitanja o preliminarnim rezultatima koje su objavili.

Kako piše Time, izjava koja opisuje grešku uslijedila je nekoliko dana nakon što su kompanija i univerzitet vakcinu opisali kao visoko efikasnu, ali nisu spomenuli zašto neki sudionici studije u prvoj od dvije injekcije nisu primili toliku dozu koliko se očekivalo.

Iznenađujuće je da da je grupa dobrovoljaca koja je dobila manju dozu vakcine mnogo bolje zaštićena od onih koji su dobili dvije pune doze.

U grupi sa malim dozama, navodi se iz AstraZeneca, čini se da je vakcina efikasna u 90 posto slučajeva, dok je u grupi koja je dobila dvije pune doze, zabilježena je efikasnost od 62 posto. U kombinaciji te dvije grupe, kompanija je izjavila da je vakcina djelovala u 70 posto slučajeva. Međutim, način na koji su kompanije dolazile do rezultata je naveo je mnoge stručnjake da preispitaju njihove metode.

Prije nego što započnu sa istraživanjem, naučnici objašnjavaju sve korake koje poduzimaju i kako će analizirati rezultate. Svako odstupanje od tog protokola može dovesti rezultate u pitanje.

U izjavi od srijede, iz Oxforda je rečeno da neke bočice korištene u ispitivanju nisu imale odgovarajuću koncentraciju vakcine pa su neki dobrovoljci dobili pola doze. Navedeno je da će testiranje u kasnoj fazi završiti sa dvije grupe. Prema njihovim riječima, problem s proizvodnjom je ispravljen.

Stručnjaci kažu da relativno mali broj ljudi u grupi koja je dobila manju dozu otežava saznanje je li djelotvornost primijećena u grupi stvarna ili je to statistička neobičnost. Otprilike 2.741 osoba primila je polovinu doze vakcine nakon čega je uslijedila puna doza. Ukupno 8.895 ljudi dobilo je dvije pune doze.

Činjenica koja također baca sumnju na istraživanje je ta da niko od ljudi u grupi sa malim dozama nije imao više od 55 godina. Stručnjaci se slažu da mlađi ljudi imaju tendenciju jačeg imunološkog odgovora od starijih, što bi svakako mogao biti jedan od odlučujućih faktora u konačnim rezultatima.

Sumnjiva je i odluka da se objedine rezultati dviju grupa sudionika koji su primili različite nivoe doziranja kako bi postigli prosječnu efikasnost od 70 posto, rekao je saradnik globalnog zdravstvenog programa u Chatham House-u David Salisbury

“Poduzeli ste dvije studije za koje su korištene različite doze i došli ste do rezultata koji ne predstavlja niti jednu dozu. Mislim da mnogi ljudi imaju problema s tim″, rekao je Salisbury.

Sarah Gilbert, jedna od oksfordskih naučnica koja je vodila istraživanje, rekla je da odgovor na pitanje zašto se manja doza pokazala efikasnijom još uvijek ne znaju i da se razlog vjerojatno odnosi na pružanje tačne količine vakcine koja će pokrenuti najbolji imunološki odgovor.

“Bitno je dati pravu dozu, ne premalo i ne previše. Previše bi vam moglo dati i nekvalitetan odgovor. Dakle, želite baš pravu količinu i pomalo pogađate”, kazala je Gilbert.

Detalji rezultata ispitivanja bit će objavljeni u medicinskim časopisima i dostavljeni britanskim regulatorima kako bi mogli odlučiti hoće li odobriti distribuciju vakcine. Ti izvještaji će sadržavati detaljnu raščlambu koja uključuje demografske i druge informacije o tome ko se razbolio u svakoj grupi i dati cjelovitiju sliku o tome koliko je vakcina efikasna.

Kompanija AstraZeneca i Univerzitet Oxford priznali su jučer da su napravili grešku tokom testiranja njihove vakcine protiv koronavirusa, što pokreće mnoga pitanja o preliminarnim rezultatima koje su objavili.

Kako piše Time, izjava koja opisuje grešku uslijedila je nekoliko dana nakon što su kompanija i univerzitet vakcinu opisali kao visoko efikasnu, ali nisu spomenuli zašto neki sudionici studije u prvoj od dvije injekcije nisu primili toliku dozu koliko se očekivalo.

Iznenađujuće je da da je grupa dobrovoljaca koja je dobila manju dozu vakcine mnogo bolje zaštićena od onih koji su dobili dvije pune doze.

U grupi sa malim dozama, navodi se iz AstraZeneca, čini se da je vakcina efikasna u 90 posto slučajeva, dok je u grupi koja je dobila dvije pune doze, zabilježena je efikasnost od 62 posto. U kombinaciji te dvije grupe, kompanija je izjavila da je vakcina djelovala u 70 posto slučajeva. Međutim, način na koji su kompanije dolazile do rezultata je naveo je mnoge stručnjake da preispitaju njihove metode.

Prije nego što započnu sa istraživanjem, naučnici objašnjavaju sve korake koje poduzimaju i kako će analizirati rezultate. Svako odstupanje od tog protokola može dovesti rezultate u pitanje.

U izjavi od srijede, iz Oxforda je rečeno da neke bočice korištene u ispitivanju nisu imale odgovarajuću koncentraciju vakcine pa su neki dobrovoljci dobili pola doze. Navedeno je da će testiranje u kasnoj fazi završiti sa dvije grupe. Prema njihovim riječima, problem s proizvodnjom je ispravljen.

Stručnjaci kažu da relativno mali broj ljudi u grupi koja je dobila manju dozu otežava saznanje je li djelotvornost primijećena u grupi stvarna ili je to statistička neobičnost. Otprilike 2.741 osoba primila je polovinu doze vakcine nakon čega je uslijedila puna doza. Ukupno 8.895 ljudi dobilo je dvije pune doze.

Činjenica koja također baca sumnju na istraživanje je ta da niko od ljudi u grupi sa malim dozama nije imao više od 55 godina. Stručnjaci se slažu da mlađi ljudi imaju tendenciju jačeg imunološkog odgovora od starijih, što bi svakako mogao biti jedan od odlučujućih faktora u konačnim rezultatima.

Sumnjiva je i odluka da se objedine rezultati dviju grupa sudionika koji su primili različite nivoe doziranja kako bi postigli prosječnu efikasnost od 70 posto, rekao je saradnik globalnog zdravstvenog programa u Chatham House-u David Salisbury

“Poduzeli ste dvije studije za koje su korištene različite doze i došli ste do rezultata koji ne predstavlja niti jednu dozu. Mislim da mnogi ljudi imaju problema s tim″, rekao je Salisbury.

Sarah Gilbert, jedna od oksfordskih naučnica koja je vodila istraživanje, rekla je da odgovor na pitanje zašto se manja doza pokazala efikasnijom još uvijek ne znaju i da se razlog vjerojatno odnosi na pružanje tačne količine vakcine koja će pokrenuti najbolji imunološki odgovor.

“Bitno je dati pravu dozu, ne premalo i ne previše. Previše bi vam moglo dati i nekvalitetan odgovor. Dakle, želite baš pravu količinu i pomalo pogađate”, kazala je Gilbert.

Detalji rezultata ispitivanja bit će objavljeni u medicinskim časopisima i dostavljeni britanskim regulatorima kako bi mogli odlučiti hoće li odobriti distribuciju vakcine. Ti izvještaji će sadržavati detaljnu raščlambu koja uključuje demografske i druge informacije o tome ko se razbolio u svakoj grupi i dati cjelovitiju sliku o tome koliko je vakcina efikasna.