Kako je epidemija koronavirusa ponovno jača, Svjetska zdravstvena organizacija suočena je s dva problema – prvi je potreba za unutarnjom reformom, a drugi nada da će novoizabrani američki predsjednik Joe Biden promijeniti odluku Washingtona da napusti WHO.

WHO ove sedmice održava svoj godišnji sastanak, a uoči njega je oštro kritiziran zbog toga što nije preuzeo jaču i glasniju ulogu u rješavanju pandemije. Primjerice, na privatnim sastancima u prvim danima virusa vrhunski znanstvenici opisali su pristupe nekih zemalja kao “mračni laboratorij za proučavanje virusa” i “jeziv” pokušaj da se vidi koje mjere uspijevaju, pokazuju snimke sa sastanaka do kojih je došao Associated Press. 

Suzdržanost WHO-a da prozove pojedine zemlje i njihov pristup epidemiji započela je s Kinom. Unatoč januarskom sastanku Tedrosa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, informacije o epidemiji curile su na kapaljku tokom cijelog februara, piše AP. Maria Van Kerkhove, tehnička voditeljica WHO-a za koronavirus, izjavila je da WHO nema “dovoljno dokaza da kaže što je uspjelo, a što nije”.

Ipak, na brifingu za medije nedugo nakon toga, Tedros je rekao: “Kina čini mnoge dobre stvari koje usporavaju virus i činjenice govore same za sebe.”

U februaru su naučnici WHO-a bili zabrinuti i zbog Japana. 1. februara putnik koji se iskrcao s kruzera Diamond Princess u Hong Kongu bio je pozitivan na koronavirus. Na sljedećoj stanici broda u Yokohami potvrđeno je još 10 slučajeva, a vlasti su stavile svih 3711 ljudi na brodu u karantenu.

Ryan je tada rekao novinarima: “Budimo oprezni, ne želimo pretjerivati.” No broj slučajeva preko noći se gotovo udvostručio.

• (To) ne čudi s obzirom na način na koji se provodi istraga – rekao je Ryan na internom sastanku, dodavši da je samo mali broj epidemiologa poslan da se bavi tim slučajem.

• Ako se udvostruči broj slučajeva na brodu u jednom danu, nešto nije u redu.

Doktor Thomas Grein, šef WHO-ovog tima za upravljanje akutnim događajima, izvijestio je svoje kolege da je WHO razgovarao o epidemiji s japanskim kolegama, ali nije uspio prikupiti puno korisnih informacija.

• To je vrlo, vrlo osjetljivo pitanje i moramo biti pažljivi – upozorio je.

Iako je WHO bio itekako svjestan da se situacija pogoršava, znanstvenici su kazali da bi širenje epidemije na kruzeru moglo pomoći u razumijevanju načina na koji se prenosi covid-19.

• (To je) nesretna, ali korisna prilika za proučavanje prirodnog toka virusa – rekao je Ryan.

Nekoliko dana kasnije japanski epidemiolog dr. Kentaro Iwata ukrcao se na Diamond Princess i nazvao cijelu situaciju “potpuno kaotičnom”. Ubrzo nakon toga, WHO je objavio da se više od polovice svjetski poznatih slučajeva korone izvan Kine nalazi na brodu Diamond Princess.

• Bilo je vrlo očito da su stvari na kruzeru krenule u jako lošem smjeru i WHO je trebao nešto reći – rekao je Lawrence Gostin sa Sveučilišta Georgetown.

• Kad je ono što zemlje rade sasvim pogrešno, trebamo WHO da to kaže.

Iako WHO ni tada nije bio konkretan, Tedros je 26. veljače rekao:

• Jedan od najvećih izazova s ​​kojim se suočavamo jest da previše pogođenih zemalja još uvijek ne dijeli svoje podatke s nama.

Tokom februara i marta došlo je do izbijanja epidemije u Južnoj Koreji, Singapuru, Iranu i drugdje. Virus se također ustalio u Italiji, pretvorivši Europu u epicentar pandemije.

U WHO-u su dužnosnici na internim sastancima izražavali zabrinutost zbog nedostatka informacija iz europskih država. Grein je rekao da su napori WHO-a da dobije više informacija o brojnim žarištima “spektakularno propali”.

8. marta Tedros je tvitao da “vlada i narod Italije poduzimaju hrabre korake usmjerene na usporavanje širenja koronavirusa i zaštitu njihove zemlje i svijeta”. Tri dana kasnije, Tedros je covid-19 proglasio pandemijom, rekavši da je to učinio dijelom zbog “alarmantne razine neaktivnosti” od strane nekih država, koje nije imenovao.

Gostin sa Sveučilišta Georgetown je kazao da bi WHO trebao biti obvezan javno izvještavati kada države ne dijele dovoljno podataka.

• Ako zemlja ne pruža važne epidemiološke ili biološke informacije, onda WHO i svijet slijepo lete kroz epidemiju, a to se ne smije događati – rekao je.

Dužnosnici WHO-a su se također na privatnim sastancima žalili na zapadne zemlje koje su gomilale oskudne zalihe potrepština.

• Jučer smo imali užasnu situaciju sa zaštitnom opremom gdje su sve zalihe otišle u Francusku i izgubili smo pristup – rekao je Ryan svojim kolegama.

Rekao je da je WHO trebao izvršiti pritisak na zemlje i tvrtke kako bi se izbjegle slične situacije.

Dok su zemlje širom Europe početkom marta usvojile mjere socijalne distance i otkazale masovna okupljanja, Ryan je primijetio da jedna zemlja to nije učinila: Britanija.

• Ne postoji niti jedan sportski događaj u Europi, a sve utakmice Premier lige u Velikoj Britaniji se nastavljaju normalno – rekao je. 

Na tom se sastanku povela i rasprava o imunitetu krda.

• Da bi se to dogodilo, stotine i hiljade će se zaraziti i bit će mnogo umrlih. Milioni će biti zaraženi – rekao je Ryan.

Dodao je da bi različiti pristupi zemalja u borbi protiv zaraze mogli dati dobar uvid u ponašanje virusa i o tome koji pristup najbolje djeluje.

• To bi bila masovna ekološka studija. To je mračno, ali je realno – dodao je.

Kako je epidemija koronavirusa ponovno jača, Svjetska zdravstvena organizacija suočena je s dva problema – prvi je potreba za unutarnjom reformom, a drugi nada da će novoizabrani američki predsjednik Joe Biden promijeniti odluku Washingtona da napusti WHO.

WHO ove sedmice održava svoj godišnji sastanak, a uoči njega je oštro kritiziran zbog toga što nije preuzeo jaču i glasniju ulogu u rješavanju pandemije. Primjerice, na privatnim sastancima u prvim danima virusa vrhunski znanstvenici opisali su pristupe nekih zemalja kao “mračni laboratorij za proučavanje virusa” i “jeziv” pokušaj da se vidi koje mjere uspijevaju, pokazuju snimke sa sastanaka do kojih je došao Associated Press. 

Suzdržanost WHO-a da prozove pojedine zemlje i njihov pristup epidemiji započela je s Kinom. Unatoč januarskom sastanku Tedrosa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, informacije o epidemiji curile su na kapaljku tokom cijelog februara, piše AP. Maria Van Kerkhove, tehnička voditeljica WHO-a za koronavirus, izjavila je da WHO nema “dovoljno dokaza da kaže što je uspjelo, a što nije”.

Ipak, na brifingu za medije nedugo nakon toga, Tedros je rekao: “Kina čini mnoge dobre stvari koje usporavaju virus i činjenice govore same za sebe.”

U februaru su naučnici WHO-a bili zabrinuti i zbog Japana. 1. februara putnik koji se iskrcao s kruzera Diamond Princess u Hong Kongu bio je pozitivan na koronavirus. Na sljedećoj stanici broda u Yokohami potvrđeno je još 10 slučajeva, a vlasti su stavile svih 3711 ljudi na brodu u karantenu.

Ryan je tada rekao novinarima: “Budimo oprezni, ne želimo pretjerivati.” No broj slučajeva preko noći se gotovo udvostručio.

• (To) ne čudi s obzirom na način na koji se provodi istraga – rekao je Ryan na internom sastanku, dodavši da je samo mali broj epidemiologa poslan da se bavi tim slučajem.

• Ako se udvostruči broj slučajeva na brodu u jednom danu, nešto nije u redu.

Doktor Thomas Grein, šef WHO-ovog tima za upravljanje akutnim događajima, izvijestio je svoje kolege da je WHO razgovarao o epidemiji s japanskim kolegama, ali nije uspio prikupiti puno korisnih informacija.

• To je vrlo, vrlo osjetljivo pitanje i moramo biti pažljivi – upozorio je.

Iako je WHO bio itekako svjestan da se situacija pogoršava, znanstvenici su kazali da bi širenje epidemije na kruzeru moglo pomoći u razumijevanju načina na koji se prenosi covid-19.

• (To je) nesretna, ali korisna prilika za proučavanje prirodnog toka virusa – rekao je Ryan.

Nekoliko dana kasnije japanski epidemiolog dr. Kentaro Iwata ukrcao se na Diamond Princess i nazvao cijelu situaciju “potpuno kaotičnom”. Ubrzo nakon toga, WHO je objavio da se više od polovice svjetski poznatih slučajeva korone izvan Kine nalazi na brodu Diamond Princess.

• Bilo je vrlo očito da su stvari na kruzeru krenule u jako lošem smjeru i WHO je trebao nešto reći – rekao je Lawrence Gostin sa Sveučilišta Georgetown.

• Kad je ono što zemlje rade sasvim pogrešno, trebamo WHO da to kaže.

Iako WHO ni tada nije bio konkretan, Tedros je 26. veljače rekao:

• Jedan od najvećih izazova s ​​kojim se suočavamo jest da previše pogođenih zemalja još uvijek ne dijeli svoje podatke s nama.

Tokom februara i marta došlo je do izbijanja epidemije u Južnoj Koreji, Singapuru, Iranu i drugdje. Virus se također ustalio u Italiji, pretvorivši Europu u epicentar pandemije.

U WHO-u su dužnosnici na internim sastancima izražavali zabrinutost zbog nedostatka informacija iz europskih država. Grein je rekao da su napori WHO-a da dobije više informacija o brojnim žarištima “spektakularno propali”.

8. marta Tedros je tvitao da “vlada i narod Italije poduzimaju hrabre korake usmjerene na usporavanje širenja koronavirusa i zaštitu njihove zemlje i svijeta”. Tri dana kasnije, Tedros je covid-19 proglasio pandemijom, rekavši da je to učinio dijelom zbog “alarmantne razine neaktivnosti” od strane nekih država, koje nije imenovao.

Gostin sa Sveučilišta Georgetown je kazao da bi WHO trebao biti obvezan javno izvještavati kada države ne dijele dovoljno podataka.

• Ako zemlja ne pruža važne epidemiološke ili biološke informacije, onda WHO i svijet slijepo lete kroz epidemiju, a to se ne smije događati – rekao je.

Dužnosnici WHO-a su se također na privatnim sastancima žalili na zapadne zemlje koje su gomilale oskudne zalihe potrepština.

• Jučer smo imali užasnu situaciju sa zaštitnom opremom gdje su sve zalihe otišle u Francusku i izgubili smo pristup – rekao je Ryan svojim kolegama.

Rekao je da je WHO trebao izvršiti pritisak na zemlje i tvrtke kako bi se izbjegle slične situacije.

Dok su zemlje širom Europe početkom marta usvojile mjere socijalne distance i otkazale masovna okupljanja, Ryan je primijetio da jedna zemlja to nije učinila: Britanija.

• Ne postoji niti jedan sportski događaj u Europi, a sve utakmice Premier lige u Velikoj Britaniji se nastavljaju normalno – rekao je. 

Na tom se sastanku povela i rasprava o imunitetu krda.

• Da bi se to dogodilo, stotine i hiljade će se zaraziti i bit će mnogo umrlih. Milioni će biti zaraženi – rekao je Ryan.

Dodao je da bi različiti pristupi zemalja u borbi protiv zaraze mogli dati dobar uvid u ponašanje virusa i o tome koji pristup najbolje djeluje.

• To bi bila masovna ekološka studija. To je mračno, ali je realno – dodao je.