Svake godine, 29. oktobar se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan moždanog udara. Godišnje 15 miliona ljudi širom svijeta doživi moždani udar, a njih skoro šest miliona umre od posljedica istog.

Kao jedan od vodećih uzroka smrti i invalidnosti, moždani udar će zahvatiti svaku četvrtu osobu na svijetu. Uprkos širokom prisustvu i zabrinjavajućoj statistici, mnogi BH državljani nisu svjesni da je zapravo nezdrav način života jedan od glavnih uzroka bolesti.

Moždani udar je iznenadni, lokalizirani neurološki poremećaj praćen prekidom krvotoka i nedovoljnom dopremom kisika u mozak. On dovodi do ireverzibilnog oštećenja dijela mozga i funkcije kojima upravlja taj dio mozga. Gotovo svaki moždani udar se može spriječiti ako se reaguje na vrijeme.

Prvi znakovi i simptomi moždanog udara su različiti, ali bitno je znati da se gotovo svaki put pojavljuju uglavnom iznenadno. S obzirom na to da različiti dijelovi mozga upravljaju različitim dijelovima tijela, simptomi ovise od toga koji je dio mozga pogođen, te kolika je šteta nastala. Moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje je opasno po život pa je brza intervencija neophodna. Što prije pacijent primi pomoć, šanse za oporavak su veće.

U simptome moždanog udara ubrajamo jaku, naglo nastalu glavobolju praćenu povraćanjem bez jasnog uzroka, utrnulost i oduzetost lica, te gubitak motornih funkcija noge ili ruke.

Pored ovih simptoma mogu se javiti i vrtoglavica, gubitak ravnoteže i vida, oduzetost, omaglice i zanošenje u hodu. Veoma česti simptomi moždanog udara su i otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi te potpuna nemogućnost izgovaranja riječi.

Nažalost, osobe koje dožive moždani udar često ostaju sa posljedicama koje otežavaju ili onemogućavaju njihove svakodnevne aktivnosti, uključujući održavanje higijene, hranjenje i kretanje.

Kako širom svijeta tako i u Bosni i Hercegovini, pacijenti koji su pretrpili moždani udar su često prepušteni sami sebi ili o njima vodi brigu isključivo porodica.

Svake godine, 29. oktobar se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan moždanog udara. Godišnje 15 miliona ljudi širom svijeta doživi moždani udar, a njih skoro šest miliona umre od posljedica istog.

Kao jedan od vodećih uzroka smrti i invalidnosti, moždani udar će zahvatiti svaku četvrtu osobu na svijetu. Uprkos širokom prisustvu i zabrinjavajućoj statistici, mnogi BH državljani nisu svjesni da je zapravo nezdrav način života jedan od glavnih uzroka bolesti.

Moždani udar je iznenadni, lokalizirani neurološki poremećaj praćen prekidom krvotoka i nedovoljnom dopremom kisika u mozak. On dovodi do ireverzibilnog oštećenja dijela mozga i funkcije kojima upravlja taj dio mozga. Gotovo svaki moždani udar se može spriječiti ako se reaguje na vrijeme.

Prvi znakovi i simptomi moždanog udara su različiti, ali bitno je znati da se gotovo svaki put pojavljuju uglavnom iznenadno. S obzirom na to da različiti dijelovi mozga upravljaju različitim dijelovima tijela, simptomi ovise od toga koji je dio mozga pogođen, te kolika je šteta nastala. Moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje je opasno po život pa je brza intervencija neophodna. Što prije pacijent primi pomoć, šanse za oporavak su veće.

U simptome moždanog udara ubrajamo jaku, naglo nastalu glavobolju praćenu povraćanjem bez jasnog uzroka, utrnulost i oduzetost lica, te gubitak motornih funkcija noge ili ruke.

Pored ovih simptoma mogu se javiti i vrtoglavica, gubitak ravnoteže i vida, oduzetost, omaglice i zanošenje u hodu. Veoma česti simptomi moždanog udara su i otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi te potpuna nemogućnost izgovaranja riječi.

Nažalost, osobe koje dožive moždani udar često ostaju sa posljedicama koje otežavaju ili onemogućavaju njihove svakodnevne aktivnosti, uključujući održavanje higijene, hranjenje i kretanje.

Kako širom svijeta tako i u Bosni i Hercegovini, pacijenti koji su pretrpili moždani udar su često prepušteni sami sebi ili o njima vodi brigu isključivo porodica.