Nakon najava i odluka da se u nekim kantonima Federacije, navodno zbog pogoršane epidemiološke struke, “vrati” pohađanje nastave isključivo online putem, reagovao je prim.dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Uokviru ovog Instituta djeluje (za područje Zeničko-dobojskog kantona) Zavod za javno zdravstvo i posebna Služba za školsku higijenu.

– U vezi priča o  “prelasku” svih škola na online nastavu, smatram da se odluke tog tipa ne trebaju donositi ishitreno, da treba dobro izanalizirati situaciju u svakom kantonu, pa možda i u svakom gradu, ako postoji razlika u nekim sredinama u odnosu na ostalo područje i na osnovu činjenica donijeti odluke. Vrlo je opasno jednu tako važnu djelatnost posmatrati površno i stavljati je u kontekst sa mogućim rizicima po pitanju zdravlja. Funkcija škole nije da štiti zdravlje nego da obrazuje učenike, a zdravstveni sistem je tu da da smjernice, preporuke, na koji će se način štititi zdravlje i u školama i svim drugim sredinama, ističe Huseinagić.

INZ je prvi u BiH obrazovnim institucijama, vrtićima, školama i fakultetima u području djelovanja, ali i besplatno ustupivši materijal drugima u državi putem objave na internet stranici, uputio niz dokumenata uz pomoć kojih je svaka škola, uvažavajući njene specifičnosti, prostor, broj učenika i osoblja, te druge elemente, napravila plan biosigurnosnih mjera. Ti planovi su dopunjavani i revidirani tokom dvije serije obilazaka stručnjaka INZ-a, te su odlična osnova za borbu protiv ulaska Covida 19 u ove ustanove.

Direktor INZ-a navodi da, kad se posmata područje Zeničko-dobojskog kantona, u općoj populaciji imamo, ukupno gledano, 9, 36 pozitivnih slučajeva na 1.000 stanovnika. Među nastavnicima i ostalim radnicima u školskom sistemu na području ZDK je 5, 09.

– Znači, skoro duplo je manji stepen zaraženosti osoblja u školama u odnosu na opću populaciju. Razlog tome su i mjere koje sve škole na području Zeničko-dobojskog kantona provode vrlo intenzivno. Po metodologiji koju je razvio Institut za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici sve škole u ZDK su napravile svoje vlastite programe, vlastite planove djelovanja, vrše procjenu rizika, evidentiraju sve nepovoljne događaje, imaju predviđene planove preventivnih i korektivnih akcija ukoliko se nešto desi i sve to dokumentuju, pa možemo reći da su škole na području Zeničko-dobojskog kantona sigurne, puno sigurnije od bilo koje druge sredine na području Kantona, kaže i dodaje – 

–  Iz tog razloga, a posebno ako uzmemo u obzir koliki je stepen raširenosti slučajeva među djecom, stopa u odnosu na nekih 40-ak hiljada učenika, na području ZDK imamo preko dvije stotine škola, svega je to 0,57 na hiljadu. Dakle, šesnaest (16) puta manje nego u općoj populaciji, takod a učenici u školama i nastavnici u školama nisu ugroženi, odnosno manje su ugroženi nego opća populacija. Dakle, kad su u pitanju škole na području Zeničko-dobojskog kantona, apsolutno nema razloga da se pređe u potpunosti na online nastavu. To ne znači da u nekim drugim sredinama nema opravdanja za to, ali u svim tim sredinama treba ozbiljno izanalizirati svee te podatke i donijeti odluke, završava Huseinagić.

Nakon najava i odluka da se u nekim kantonima Federacije, navodno zbog pogoršane epidemiološke struke, “vrati” pohađanje nastave isključivo online putem, reagovao je prim.dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Uokviru ovog Instituta djeluje (za područje Zeničko-dobojskog kantona) Zavod za javno zdravstvo i posebna Služba za školsku higijenu.

– U vezi priča o  “prelasku” svih škola na online nastavu, smatram da se odluke tog tipa ne trebaju donositi ishitreno, da treba dobro izanalizirati situaciju u svakom kantonu, pa možda i u svakom gradu, ako postoji razlika u nekim sredinama u odnosu na ostalo područje i na osnovu činjenica donijeti odluke. Vrlo je opasno jednu tako važnu djelatnost posmatrati površno i stavljati je u kontekst sa mogućim rizicima po pitanju zdravlja. Funkcija škole nije da štiti zdravlje nego da obrazuje učenike, a zdravstveni sistem je tu da da smjernice, preporuke, na koji će se način štititi zdravlje i u školama i svim drugim sredinama, ističe Huseinagić.

INZ je prvi u BiH obrazovnim institucijama, vrtićima, školama i fakultetima u području djelovanja, ali i besplatno ustupivši materijal drugima u državi putem objave na internet stranici, uputio niz dokumenata uz pomoć kojih je svaka škola, uvažavajući njene specifičnosti, prostor, broj učenika i osoblja, te druge elemente, napravila plan biosigurnosnih mjera. Ti planovi su dopunjavani i revidirani tokom dvije serije obilazaka stručnjaka INZ-a, te su odlična osnova za borbu protiv ulaska Covida 19 u ove ustanove.

Direktor INZ-a navodi da, kad se posmata područje Zeničko-dobojskog kantona, u općoj populaciji imamo, ukupno gledano, 9, 36 pozitivnih slučajeva na 1.000 stanovnika. Među nastavnicima i ostalim radnicima u školskom sistemu na području ZDK je 5, 09.

– Znači, skoro duplo je manji stepen zaraženosti osoblja u školama u odnosu na opću populaciju. Razlog tome su i mjere koje sve škole na području Zeničko-dobojskog kantona provode vrlo intenzivno. Po metodologiji koju je razvio Institut za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici sve škole u ZDK su napravile svoje vlastite programe, vlastite planove djelovanja, vrše procjenu rizika, evidentiraju sve nepovoljne događaje, imaju predviđene planove preventivnih i korektivnih akcija ukoliko se nešto desi i sve to dokumentuju, pa možemo reći da su škole na području Zeničko-dobojskog kantona sigurne, puno sigurnije od bilo koje druge sredine na području Kantona, kaže i dodaje – 

–  Iz tog razloga, a posebno ako uzmemo u obzir koliki je stepen raširenosti slučajeva među djecom, stopa u odnosu na nekih 40-ak hiljada učenika, na području ZDK imamo preko dvije stotine škola, svega je to 0,57 na hiljadu. Dakle, šesnaest (16) puta manje nego u općoj populaciji, takod a učenici u školama i nastavnici u školama nisu ugroženi, odnosno manje su ugroženi nego opća populacija. Dakle, kad su u pitanju škole na području Zeničko-dobojskog kantona, apsolutno nema razloga da se pređe u potpunosti na online nastavu. To ne znači da u nekim drugim sredinama nema opravdanja za to, ali u svim tim sredinama treba ozbiljno izanalizirati svee te podatke i donijeti odluke, završava Huseinagić.