Posljednji statistički podaci iz bankarskog sektora u BiH govore kako su kamate na kredite stanovništvu porasle, a kako je cijena kapitala za privredu nešto manja. Takva kretanja u pandemiji tumače se kroz zahtjeve stranih vlasnika bankama da je poslovni rezultat jedini cilj u vrijeme krize.

Ekonomska kriza se neminovno morala preliti dijelom i u bankarski sektor, stoga ne čude podaci o padu dobiti banaka u našoj zemlji, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Damir Bećirović.

• Slične informacije su se mogle dobiti i iz polugodišnjih izvještaja o stanju bankarskog sektora u susjednim zemljama. Jednostavno, na djelu smo imali smanjenje potražnje za kreditima, moratorij na otplatu kredita i izraženu neizvjesnost nakon otvaranja u maju. Ono što je zanimljivo, došlo je do rasta kamata stanovništvu i pada kamata za privredne subjekte – kaže on.

Važno je reći da su to prosječne vrijednosti za cijeli sektor, nastavlja on, a pojedinačno od banke do banke se ti podaci mogu razlikovati.

• Kada je riječ o kreditiranju privrede, tu imamo dvije zanimljive pojave kojima bi se moglo objasniti zašto su kamate za sektor privrede u prosjeku nešto niže. Prvo, nakon ukidanja karantina, imali smo situaciju kada su pojedine banke agresivno preuzimale portfolio od konkurenata nudeći povoljnije uslove kreditiranja u smislu same kamatne stope. Drugo, čini se da su neki strani vlasnici banaka menadžmentu dali instrukcije da je za ovu godinu prioritet poslovni rezultat u odnosu na druge parametre, te su banke postrožile uslove kreditiranja, tako da su kroz proces selekcije ostajali samo kvalitetni klijenti, odnosno kompanije kojima se mogla ponuditi niža cijena kredita. Da jednostavnije kažem, imamo manji broj plasmana privredi, ali koji su kvalitetniji te stoga kamatna stopa nije rasla – navodi on.

Bećirović kaže kako su s druge strane kod sektora stanovništva banke mogle priuštiti višu cijenu kreditiranja, s obzirom na to da je potražnja stabilnija, a s druge strane i kreditni rizik je povećan, što je zahtijevalo kompenzaciju kroz više kamate.

U intervjuu za Klix.ba direktor Agencije za bankarstvo Jasmin Mahmuzić je kazao kako su banke suočene s ekonomskim posljedicama krize kao i ostali privredni subjekti.

• Ograničen kreditni rast i smanjen obim ostalih poslovnih aktivnosti svakako će imati za posljedicu smanjenje redovnih prihoda u ovoj i narednoj godini. Troškovi koji se odnose na očekivane kreditne gubitke će se povećati kroz promjene makroekonomskih pretpostavki i kroz neizbježan rast nekvalitetne aktive. Prvi efekti su vidljivi na poslovnom rezultatu za prvih šest mjeseci u odnosu na isti period prethodne godine koji je manji za 42 posto. Stopa regulatornog kapitala zaključno sa 30.6.2020. je 18,2 posto i veća je za 0,3 procentna poena u odnosu na kraj 2019. godine. Dakle, najvažniji pokazatelj koji se odnosi na regulatorni kapital je stabilan i znatno iznad regulatornog minimuma od 12 posto – izjavio je Mahmuzić.

Ukupna prosječna efektivna kamatna stopa (EKS) na sve kredite u FBiH u prvoj polovini godine iznosila je 3,59 posto i u odnosu na kraj 2019. godine, kada je bila 3,86 posto, smanjena je za 0,27 procentnih poena. EKS na ukupne kredite odobrene privredi smanjene su za 0,1 procentni poen, s 2,81 posto na 2,71 posto, a EKS na ukupne kredite odobrene stanovništvu povećane su za 0,11 procentnih poena, sa 6,89 posto na 7 posto.

Posljednji statistički podaci iz bankarskog sektora u BiH govore kako su kamate na kredite stanovništvu porasle, a kako je cijena kapitala za privredu nešto manja. Takva kretanja u pandemiji tumače se kroz zahtjeve stranih vlasnika bankama da je poslovni rezultat jedini cilj u vrijeme krize.

Ekonomska kriza se neminovno morala preliti dijelom i u bankarski sektor, stoga ne čude podaci o padu dobiti banaka u našoj zemlji, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Damir Bećirović.

• Slične informacije su se mogle dobiti i iz polugodišnjih izvještaja o stanju bankarskog sektora u susjednim zemljama. Jednostavno, na djelu smo imali smanjenje potražnje za kreditima, moratorij na otplatu kredita i izraženu neizvjesnost nakon otvaranja u maju. Ono što je zanimljivo, došlo je do rasta kamata stanovništvu i pada kamata za privredne subjekte – kaže on.

Važno je reći da su to prosječne vrijednosti za cijeli sektor, nastavlja on, a pojedinačno od banke do banke se ti podaci mogu razlikovati.

• Kada je riječ o kreditiranju privrede, tu imamo dvije zanimljive pojave kojima bi se moglo objasniti zašto su kamate za sektor privrede u prosjeku nešto niže. Prvo, nakon ukidanja karantina, imali smo situaciju kada su pojedine banke agresivno preuzimale portfolio od konkurenata nudeći povoljnije uslove kreditiranja u smislu same kamatne stope. Drugo, čini se da su neki strani vlasnici banaka menadžmentu dali instrukcije da je za ovu godinu prioritet poslovni rezultat u odnosu na druge parametre, te su banke postrožile uslove kreditiranja, tako da su kroz proces selekcije ostajali samo kvalitetni klijenti, odnosno kompanije kojima se mogla ponuditi niža cijena kredita. Da jednostavnije kažem, imamo manji broj plasmana privredi, ali koji su kvalitetniji te stoga kamatna stopa nije rasla – navodi on.

Bećirović kaže kako su s druge strane kod sektora stanovništva banke mogle priuštiti višu cijenu kreditiranja, s obzirom na to da je potražnja stabilnija, a s druge strane i kreditni rizik je povećan, što je zahtijevalo kompenzaciju kroz više kamate.

U intervjuu za Klix.ba direktor Agencije za bankarstvo Jasmin Mahmuzić je kazao kako su banke suočene s ekonomskim posljedicama krize kao i ostali privredni subjekti.

• Ograničen kreditni rast i smanjen obim ostalih poslovnih aktivnosti svakako će imati za posljedicu smanjenje redovnih prihoda u ovoj i narednoj godini. Troškovi koji se odnose na očekivane kreditne gubitke će se povećati kroz promjene makroekonomskih pretpostavki i kroz neizbježan rast nekvalitetne aktive. Prvi efekti su vidljivi na poslovnom rezultatu za prvih šest mjeseci u odnosu na isti period prethodne godine koji je manji za 42 posto. Stopa regulatornog kapitala zaključno sa 30.6.2020. je 18,2 posto i veća je za 0,3 procentna poena u odnosu na kraj 2019. godine. Dakle, najvažniji pokazatelj koji se odnosi na regulatorni kapital je stabilan i znatno iznad regulatornog minimuma od 12 posto – izjavio je Mahmuzić.

Ukupna prosječna efektivna kamatna stopa (EKS) na sve kredite u FBiH u prvoj polovini godine iznosila je 3,59 posto i u odnosu na kraj 2019. godine, kada je bila 3,86 posto, smanjena je za 0,27 procentnih poena. EKS na ukupne kredite odobrene privredi smanjene su za 0,1 procentni poen, s 2,81 posto na 2,71 posto, a EKS na ukupne kredite odobrene stanovništvu povećane su za 0,11 procentnih poena, sa 6,89 posto na 7 posto.