Otkazi, smanjene plate, otežan rad, drastičan pad prometa i tiha poskupljenja – tako se, ekonomskim rječnikom, može sumirati pola godine od proglašenja pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama svjetskih finansijskih institucija, pad BDP-a u BiH ove godine biće između tri i pet posto.

Trgovci, za koje se može reći da su dobro prošli jer nisu prekidali rad, na svojoj koži su, kažu, osjetili težinu pandemije. Najteže im je bilo na početku, jer su se kupci plašili da dolaze pa je promet dosta opao. Sada se situacija normalizuje. Cijene su dizali u skladu sa nabavnim i nadaju se – preživjeli najgore.

• Uglavnom, snalazimo se dobro. Robe ima uvijek, nikad nije nedostajalo. Kupci su birali onoliko koliko im je trebalo. Kad se nije moglo izlaziti, čak smo dostavu radili ljudima. Uglavnom smo se snalazili kako smo znali i umjeli – rekla je Suljović Džana, trgovac.

Prema podacima državne Agencije za statistiku, od mjeseca do mjeseca situacija sa cijenama je drugačija. Najveći gubici su u sektorima turizma i prevoza. Kada poskupljenja ima, ona u procentima nisu velika, a uglavnom se odnose na osnovne životne namirnice poput hljeba, mlijeka, ulja i brašna, i na uslužne djelatnosti. Fening po fening – na novčanicima se itekako osjeti.

Uticaj koronavirusa na kućni budžet možda je najvidljiviji u promjeni svakodnevnih životnih navika. Umjesto putovanja, i trošenja na sitna lična zadovoljstva, građani su se masovno okrenuli zaštiti zdravlja – maskama, rukavicama, vitaminima, sredstvima za dezinfekciju ili vitamina – to takođe košta.

Murisa Marić iz Udruženja građana “DON” Prijedor kaže daje  farmaceutska industrija koja nije ni u jednom momentu prekidala s radom, zasigurno je bila najveći profiter u ovom periodu.

• Zato što, počevši od ovih maski kojih je nestalo u jednom momentu na tržištu, svi pravdajući to da je samo Kina proizvođač, odjednom imamo šivanje, odjednom svi nešto proizvode – kazala je Marić.

A dok cijene tiho rastu, i dok rijetki profitiraju, plate ostaju iste ili se smanjuju. Radnici kojima su umanjena primanja čak se mogu smatrati srećnicima, jer ne spadaju u crnu statistiku – nisu među više desetina hiljada ljudi koji su od početka pandemije ostali bez posla.Taj trend će se, prema procjenama ekonomista, nastaviti.

Admir Čavalić, ekonomista, ističe za BHRT da će vjerovatno ova cifra biti oko 30 hiljada nezaposlenih za Bosnu i Hercegovinu, što je dosta uzimajući u obzir brojnost naše radne snage.

• Ono što je bitno kazati je da nas vjerovatno očekuje drugi val. U ekonomskom smislu zadnji kvartal ove i prvi naredne godine će biti posebno teški za narednu godinu – objasnio je Čavagić.

Procjene Svjetske banke je da bi potpuni svjetski oporavak krize u svijetu mogao potrajati pet godina, a što je u svijetu pet godina u BiH bi moglo biti i pet puta više.

Otkazi, smanjene plate, otežan rad, drastičan pad prometa i tiha poskupljenja – tako se, ekonomskim rječnikom, može sumirati pola godine od proglašenja pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama svjetskih finansijskih institucija, pad BDP-a u BiH ove godine biće između tri i pet posto.

Trgovci, za koje se može reći da su dobro prošli jer nisu prekidali rad, na svojoj koži su, kažu, osjetili težinu pandemije. Najteže im je bilo na početku, jer su se kupci plašili da dolaze pa je promet dosta opao. Sada se situacija normalizuje. Cijene su dizali u skladu sa nabavnim i nadaju se – preživjeli najgore.

• Uglavnom, snalazimo se dobro. Robe ima uvijek, nikad nije nedostajalo. Kupci su birali onoliko koliko im je trebalo. Kad se nije moglo izlaziti, čak smo dostavu radili ljudima. Uglavnom smo se snalazili kako smo znali i umjeli – rekla je Suljović Džana, trgovac.

Prema podacima državne Agencije za statistiku, od mjeseca do mjeseca situacija sa cijenama je drugačija. Najveći gubici su u sektorima turizma i prevoza. Kada poskupljenja ima, ona u procentima nisu velika, a uglavnom se odnose na osnovne životne namirnice poput hljeba, mlijeka, ulja i brašna, i na uslužne djelatnosti. Fening po fening – na novčanicima se itekako osjeti.

Uticaj koronavirusa na kućni budžet možda je najvidljiviji u promjeni svakodnevnih životnih navika. Umjesto putovanja, i trošenja na sitna lična zadovoljstva, građani su se masovno okrenuli zaštiti zdravlja – maskama, rukavicama, vitaminima, sredstvima za dezinfekciju ili vitamina – to takođe košta.

Murisa Marić iz Udruženja građana “DON” Prijedor kaže daje  farmaceutska industrija koja nije ni u jednom momentu prekidala s radom, zasigurno je bila najveći profiter u ovom periodu.

• Zato što, počevši od ovih maski kojih je nestalo u jednom momentu na tržištu, svi pravdajući to da je samo Kina proizvođač, odjednom imamo šivanje, odjednom svi nešto proizvode – kazala je Marić.

A dok cijene tiho rastu, i dok rijetki profitiraju, plate ostaju iste ili se smanjuju. Radnici kojima su umanjena primanja čak se mogu smatrati srećnicima, jer ne spadaju u crnu statistiku – nisu među više desetina hiljada ljudi koji su od početka pandemije ostali bez posla.Taj trend će se, prema procjenama ekonomista, nastaviti.

Admir Čavalić, ekonomista, ističe za BHRT da će vjerovatno ova cifra biti oko 30 hiljada nezaposlenih za Bosnu i Hercegovinu, što je dosta uzimajući u obzir brojnost naše radne snage.

• Ono što je bitno kazati je da nas vjerovatno očekuje drugi val. U ekonomskom smislu zadnji kvartal ove i prvi naredne godine će biti posebno teški za narednu godinu – objasnio je Čavagić.

Procjene Svjetske banke je da bi potpuni svjetski oporavak krize u svijetu mogao potrajati pet godina, a što je u svijetu pet godina u BiH bi moglo biti i pet puta više.