Na 72. sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona, održanoj 1.9.2020. godine, članovima Vlade Zeničko-dobojskog kantona prezentirana je Analiza realizacije konsultativne nastave primjenom informaciono-komunikacijskih tehnologija u osnovnim i srednjim školama Zeničko-dobojskog kantona, dokument koji je pripremio Pedagoški zavod, upravna organizacija u sastavu Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.

Namjera Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Pedagoškog zavoda je bila da se izradom ove analize objedine stečena iskustva svih učesnika u procesu odgoja i obrazovanja tokom realizacije konsultativne nastave, da se sagleda složenost izazova poučavanja i učenja kada su nastavnici i učenici fizički odvojeni i unaprijedi saradnja i podrška koja bi doprinijela kvalitetnijem obrazovanju i u vanrednim okolnostima.

U ovoj analizi prikupljena su iskustva učenika, nastavnika, roditelja, direktora i pedagoga o procesu poučavanja i učenja koji se realizirao izvan školske učionice (tzv. „škola bez učionice“, „škola u kući“) od 12.3.2020. godine pa do kraja školske 2019/2020. godine.

Nastojeći da se sveobuhvatno istraži realizacija konsultativne nastave u svrhu podizanja nivoa spoznaje o istom, unapređenja konsultativne nastave i primjene u budućnosti, korištene su metoda teorijske analize i empirijsko-neeksperimentalna istraživačka metoda (Survey istraživačka metoda).

Za potrebe provođenja empirijsko-neeksperimentalnog istraživanja (Survey istraživačka metoda) izrađena su četiri upitnika: Upitnik za direktore i pedagoge, Upitnik za nastavnike, Upitnik za roditelje/staratelje učenika i Upitnik za učenike. Bilo je predviđeno anketiranje svih direktora/pedagoga, po deset ispitanika iz reda učenika, roditelja i nastavnika svih osnovnih i srednjih škola. Anketiranje je provedeno putem aplikacije Google Forms, koja nudi online popunjavanje ankete, automatsko prikupljanje podataka, mogućnost identifikacije svakog upitnika u odnosu na naziv škole, identifikaciju na osnovu uloge koju dati ispitanik ima u odgojno-obrazovnom procesu, brojčanu ograničenost uzorka, kao i vremensku ograničenost popunjavanja upitnika (72 sata). Konačan broj ispitanika koji je uzet u obradu bio je 2816. Prilikom izrade Analize korišteni su i Izmjene i dopune godišnjih programa rada koje su tokom realizacije konsultativne nastave sve osnovne i srednje škole dostavile Ministarstvu i Pedagoškom zavodu u maju 2020. godine, izvještaji škola o realizaciji konsultativne nastave i Izvještaj o brojnom stanju IKT opreme u školama i broju učenika koji ne prate konsultativnu nastavu sačinjen na bazi podataka iz GPR-a i izvještaja škola iz aprila 2020. godine.

U fokusu istraživanja su bila pitanja u vezi s materijalno-tehničkom uvjetovanošću konsultativne nastave, modelima i načinima organizacije i realizacije, didaktičko-metodičkim odrednicama, te poteškoćama, dobrim stranama i izazovima u organizaciji i realizaciji.

Prema rezultatima uporedne analize podataka može se kazati da je u Zeničko-dobojskom kantonu oko 95% učenika bilo uglavnom redovno uključeno u konsultativnu nastavu što je približno procentu pohađanja redovne nastave. Nastava je uglavnom realizirana korištenjem IKT-a u vlasništvu nastavnika i učenika, odnosno realizirana i praćena od kuće. Prilikom realizacije nastave, prema istraživanju, 90% nastavnika je revidiralo nastavne planove i prilagođavalo nastavne sadržaje, ali je i pored toga polovina učenika ukazala na obimnost i zahtjevnost nastavnih sadržaja. Djelomično zadovoljstvo konsultativnom nastavom je iskazalo više od polovine nastavnika i učenika, a većina učenika daje prednost redovnoj nastavi. Generalni zaključak, prema rezultatima analize, jeste da se konsultativna nastava/online nastava pokazala kao dobro rješenje u okolnostima pandemije ali ne može biti adekvatna zamjena redovnoj nastavi na duže vrijeme jer se odgojno-obrazovni sistem i odgojno-obrazovni rad ne može bazirati samo na konsultacijama, instrukcijama ili učenju na daljinu s obzirom da ovakav koncept učenja ne može zamijeniti širinu i bogatstvo koje nudi neposredan odgojno-obrazovni rad u školi.

Preporuke proizašle iz uporedne analize prikupljenih podataka su:

• naredne korake za provođenje i unapređenje učenja na daljinu, online učenja/nastave planirati na osnovu prikupljenih i analiziranih iskustava svih učesnika konsultativne nastave,
• propisom definirati način organizacije i realizacije učenja na daljinu/online učenja/e-učenja za moguću primjenu u inoviranju redovne nastave te u vanrednim okolnostima,
• osigurati preduvjete koji mogu zadovoljiti potrebe tehničke podrške online nastave,
• u svrhu priprema za nastavu na daljinu/online nastavu organizirati osposobljavanje nastavnika za korištenje odabrane platforme i/ili aplikacija, o načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenja na daljinu/online učenja, primjeni IKT-a te odgovarajućih metoda i tehnika poučavanja i učenja u online nastavi i pedagoško-psihološkim odrednicama online nastave,
• iskoristiti stečena iskustva za inoviranje nastavnih planova i programa i digitaliziranje nastavnih sadržaja,
• unaprijediti postojeći model konsultativne nastave, prije svega kroz prilagođavanje sadržaja i odabir metoda poučavanja i učenja, povećavajući tako razumljivost i zanimljivost sadržaja koji se uče,
• povećanjem nivoa digitalnih kompetencija nastavnika i učenika pruža se prilika da se IKT na kreativan i istraživački način koristi u odgojno-obrazovne svrhe u svim predmetima u redovnoj nastavi,
• potrebno je da nastavnici i roditelji ovladaju osnovnim softverskim alatima kako bi zaštitili djecu od nasilja putem interneta jer koncept online učenja nosi povećanu izloženost učenika digitalnom nasilju (nasilju putem interneta – cyberbullying).

Ministar Kozlić i direktorica Salkić su u svom uvodnom obraćanju članovima Vlade ukazali na značaj ovog dokumenta za planiranje narednih koraka, te istakli da su doprinos u procesu izrade ovog dokumenta dali direktori škola, koji su koordinirali proces provođenja istraživanja na nivou škole, kao i svi učesnici u istraživanju (nastavnici, roditelji i učenici) koji su ozbiljno i savjesno pristupili popunjavanju upitnika i time doprinijeli relevantnosti uzorka i prikupljenih podataka. Vlada je Analizu realizacije konsultativne nastave primjenom informaciono-komunikacijskih tehnologija u osnovnim i srednjim školama Zeničko-dobojskog kantona primila k znanju i bit će upućena u skupštinsku proceduru.

Na 72. sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona, održanoj 1.9.2020. godine, članovima Vlade Zeničko-dobojskog kantona prezentirana je Analiza realizacije konsultativne nastave primjenom informaciono-komunikacijskih tehnologija u osnovnim i srednjim školama Zeničko-dobojskog kantona, dokument koji je pripremio Pedagoški zavod, upravna organizacija u sastavu Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.

Namjera Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Pedagoškog zavoda je bila da se izradom ove analize objedine stečena iskustva svih učesnika u procesu odgoja i obrazovanja tokom realizacije konsultativne nastave, da se sagleda složenost izazova poučavanja i učenja kada su nastavnici i učenici fizički odvojeni i unaprijedi saradnja i podrška koja bi doprinijela kvalitetnijem obrazovanju i u vanrednim okolnostima.

U ovoj analizi prikupljena su iskustva učenika, nastavnika, roditelja, direktora i pedagoga o procesu poučavanja i učenja koji se realizirao izvan školske učionice (tzv. „škola bez učionice“, „škola u kući“) od 12.3.2020. godine pa do kraja školske 2019/2020. godine.

Nastojeći da se sveobuhvatno istraži realizacija konsultativne nastave u svrhu podizanja nivoa spoznaje o istom, unapređenja konsultativne nastave i primjene u budućnosti, korištene su metoda teorijske analize i empirijsko-neeksperimentalna istraživačka metoda (Survey istraživačka metoda).

Za potrebe provođenja empirijsko-neeksperimentalnog istraživanja (Survey istraživačka metoda) izrađena su četiri upitnika: Upitnik za direktore i pedagoge, Upitnik za nastavnike, Upitnik za roditelje/staratelje učenika i Upitnik za učenike. Bilo je predviđeno anketiranje svih direktora/pedagoga, po deset ispitanika iz reda učenika, roditelja i nastavnika svih osnovnih i srednjih škola. Anketiranje je provedeno putem aplikacije Google Forms, koja nudi online popunjavanje ankete, automatsko prikupljanje podataka, mogućnost identifikacije svakog upitnika u odnosu na naziv škole, identifikaciju na osnovu uloge koju dati ispitanik ima u odgojno-obrazovnom procesu, brojčanu ograničenost uzorka, kao i vremensku ograničenost popunjavanja upitnika (72 sata). Konačan broj ispitanika koji je uzet u obradu bio je 2816. Prilikom izrade Analize korišteni su i Izmjene i dopune godišnjih programa rada koje su tokom realizacije konsultativne nastave sve osnovne i srednje škole dostavile Ministarstvu i Pedagoškom zavodu u maju 2020. godine, izvještaji škola o realizaciji konsultativne nastave i Izvještaj o brojnom stanju IKT opreme u školama i broju učenika koji ne prate konsultativnu nastavu sačinjen na bazi podataka iz GPR-a i izvještaja škola iz aprila 2020. godine.

U fokusu istraživanja su bila pitanja u vezi s materijalno-tehničkom uvjetovanošću konsultativne nastave, modelima i načinima organizacije i realizacije, didaktičko-metodičkim odrednicama, te poteškoćama, dobrim stranama i izazovima u organizaciji i realizaciji.

Prema rezultatima uporedne analize podataka može se kazati da je u Zeničko-dobojskom kantonu oko 95% učenika bilo uglavnom redovno uključeno u konsultativnu nastavu što je približno procentu pohađanja redovne nastave. Nastava je uglavnom realizirana korištenjem IKT-a u vlasništvu nastavnika i učenika, odnosno realizirana i praćena od kuće. Prilikom realizacije nastave, prema istraživanju, 90% nastavnika je revidiralo nastavne planove i prilagođavalo nastavne sadržaje, ali je i pored toga polovina učenika ukazala na obimnost i zahtjevnost nastavnih sadržaja. Djelomično zadovoljstvo konsultativnom nastavom je iskazalo više od polovine nastavnika i učenika, a većina učenika daje prednost redovnoj nastavi. Generalni zaključak, prema rezultatima analize, jeste da se konsultativna nastava/online nastava pokazala kao dobro rješenje u okolnostima pandemije ali ne može biti adekvatna zamjena redovnoj nastavi na duže vrijeme jer se odgojno-obrazovni sistem i odgojno-obrazovni rad ne može bazirati samo na konsultacijama, instrukcijama ili učenju na daljinu s obzirom da ovakav koncept učenja ne može zamijeniti širinu i bogatstvo koje nudi neposredan odgojno-obrazovni rad u školi.

Preporuke proizašle iz uporedne analize prikupljenih podataka su:

• naredne korake za provođenje i unapređenje učenja na daljinu, online učenja/nastave planirati na osnovu prikupljenih i analiziranih iskustava svih učesnika konsultativne nastave,
• propisom definirati način organizacije i realizacije učenja na daljinu/online učenja/e-učenja za moguću primjenu u inoviranju redovne nastave te u vanrednim okolnostima,
• osigurati preduvjete koji mogu zadovoljiti potrebe tehničke podrške online nastave,
• u svrhu priprema za nastavu na daljinu/online nastavu organizirati osposobljavanje nastavnika za korištenje odabrane platforme i/ili aplikacija, o načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenja na daljinu/online učenja, primjeni IKT-a te odgovarajućih metoda i tehnika poučavanja i učenja u online nastavi i pedagoško-psihološkim odrednicama online nastave,
• iskoristiti stečena iskustva za inoviranje nastavnih planova i programa i digitaliziranje nastavnih sadržaja,
• unaprijediti postojeći model konsultativne nastave, prije svega kroz prilagođavanje sadržaja i odabir metoda poučavanja i učenja, povećavajući tako razumljivost i zanimljivost sadržaja koji se uče,
• povećanjem nivoa digitalnih kompetencija nastavnika i učenika pruža se prilika da se IKT na kreativan i istraživački način koristi u odgojno-obrazovne svrhe u svim predmetima u redovnoj nastavi,
• potrebno je da nastavnici i roditelji ovladaju osnovnim softverskim alatima kako bi zaštitili djecu od nasilja putem interneta jer koncept online učenja nosi povećanu izloženost učenika digitalnom nasilju (nasilju putem interneta – cyberbullying).

Ministar Kozlić i direktorica Salkić su u svom uvodnom obraćanju članovima Vlade ukazali na značaj ovog dokumenta za planiranje narednih koraka, te istakli da su doprinos u procesu izrade ovog dokumenta dali direktori škola, koji su koordinirali proces provođenja istraživanja na nivou škole, kao i svi učesnici u istraživanju (nastavnici, roditelji i učenici) koji su ozbiljno i savjesno pristupili popunjavanju upitnika i time doprinijeli relevantnosti uzorka i prikupljenih podataka. Vlada je Analizu realizacije konsultativne nastave primjenom informaciono-komunikacijskih tehnologija u osnovnim i srednjim školama Zeničko-dobojskog kantona primila k znanju i bit će upućena u skupštinsku proceduru.