Opasna pratnja – stalna napetost oslabljuje imunitet i udara na srce, a nakon dužeg vremena potiče i razvoj ozbiljnih mentalnih bolesti. Također, krivac je i za debljanje…

Jedna od najspominjanijih pojava suvremenog doba, stres, katkad se čini gotovo poput nekog nevidljivog neprijatelja koji nikad ne spava i napada iz zasjede čim se malo opustite. Ne, upravo suprotno, napada jer ste previše napeti, a ne opušteni.

• Stres je prirodna reakcija organizma na neku, na primjer, opasnu ili životno ugrožavajuću situaciju. Tada se u tijelu počnu događati fiziološke promjene koje organizam potiču da se bori ili da bježi. U tijelu se luče hormoni kortizol i adrenalin, ubrzava se disanje i rad srca, stežu se mišići, povećava se krvni tlak i izoštravaju se osjetila. Sve ove reakcije potiču organizam na akciju kako bi preživio – opisuje stres psihologinja Anita Čavrag, mlađa konzultantica u timu Ramiro. 

Danas su životno ugrožavajuće situacije, nastavlja psihologinja, više iznimka nego pravilo, no unatoč tome, stres je i dalje sveprisutan, posebice u visokorazvijenim društvima. Naime, naše tijelo ne razlučuje u kojoj su mjeri različiti uzročnici stresa stvarno opasni za nas, pa radilo se o opasnoj situaciji u vožnji ili samo o svađi s bliskom osobom, naš će živčani sistem reagirati jednako kao i u pradavna vremena. 

– Organizmu je jako naporno stalno biti u takvom stanju pripravnosti pa svakodnevna izloženost stresu uzrokuje niz zdravstvenih tegoba, poput povišenog krvnog pritiska, oslabljenog imuniteta, većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, ubrzanog starenja i veće podložnosti mentalnim oboljenjima – kaže Čavrag. 

Jedna od tegoba koje ne povežemo odmah sa stresom, a jako je povezana s njim, različiti su osipi, često praćeni svrabom.

Stručnjaci opisuju da pri pojačanom stresu imunoški sistem oslabi i tijelo može početi izlučivati histamin kako bi se borio protiv bolesti. Ako stres ne prestane, može se razviti alergija na neko sredstvo iz okruženja, poput deterdženta, peludi ili prašine, primjerice. A isti taj pad imuniteta koji pokreće proizvodnju histamina krivac je i za česte prehlade.

Istraživanje provedeno na sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu pokazalo je da su ispitanici, namjerno zaraženi virusom prehlade, koji nisu bili izloženi stresu odoljeli bolesti, za razliku od skupine pod stresom u kojoj se većina razboljela.

Jedan od razloga za razornost stresa je, pojašnjavaju liječnici, u hormonu kortizolu koji izlučuje nadbubrežna žlijezda i koji mijenja način na koji naš organizam metabolizira masnoće, proteine i ugljikohidrate, što izaziva ili naglo nakupljanje kilograma ili njihov nagli gubitak.

Isti je taj hormon odgovoran za pojavu akni i u doba kad ih ne biste očekivali. Važno je na vrijeme prepoznati simptome duže izloženosti stresu kako bismo na vrijeme usporili tempo i uzeli vremena za opuštanje, savjetuju psiholozi. 

• Stres izaziva negativne misli 
  Tipične emotivne reakcije uključuju stalnu prisutnost straha, tuge, beznađa i bespomoćnosti. Sve to prate i negativne misli, i to najčešće usmjerene na samooptuživanje.
• Zbog stresa smo naduti te imamo plinove i grčeve 
  Istraživanje američke klinike Mayo pokazalo je da stres može navesti tijelo da proizvodi više želučane kiseline koja će izazivati žgaravicu, ali može i poremetiti ritam pražnjenja crijeva, pa se javljaju nadutost, plinovi i grčevi.
• Ozbiljan stres remeti proces obnavljanja kose 
  Gubitak nekoliko desetaka vlasi na dan je normalan jer se kosa stalno obnavlja, ali stres može poremetiti i taj ciklus tako što će stvoriti stanje mirovanja pa se kosa ne obnavlja, ustanovili su također na klinici Mayo.
• Opterećenost nas tjera da mislimo samo na loše 
  Kad smo u teškom emocionalnom stanju, kaže psihologinja Čavrag, imamo tendenciju prisjećati se samo loših stvari iz prošlosti. Kad smo pod stresom i ne znamo kako bismo riješili problem, lakše ćemo se prisjetiti prošlih neuspjeha, zaboravljajući na trenutke hrabrosti i sve uspjehe u suočavanju s brojnim teškoćama. 
• Uvježbajte vještine za tjeranje stresa 
  Možemo pokušati promijeniti situaciju, promijeniti sebe ili pak otići iz te situacije. Rješenje uvijek postoji. Za uspješno suočavanje sa stresnim situacijama pomažu vještine poput asertivnosti i otvorene komunikacije – koje treba naučiti i vježbati. 
• Nasmijte se, humor umanjuje probleme 
  Bitno je racionalno sagledavanje situacije. Važno je posvetiti se stvarima koje su važne. Smisao za humor je od neizmjerne koristi jer nam pomaže da malo manje ozbiljno shvaćamo sebe i probleme. 

Opasna pratnja – stalna napetost oslabljuje imunitet i udara na srce, a nakon dužeg vremena potiče i razvoj ozbiljnih mentalnih bolesti. Također, krivac je i za debljanje…

Jedna od najspominjanijih pojava suvremenog doba, stres, katkad se čini gotovo poput nekog nevidljivog neprijatelja koji nikad ne spava i napada iz zasjede čim se malo opustite. Ne, upravo suprotno, napada jer ste previše napeti, a ne opušteni.

• Stres je prirodna reakcija organizma na neku, na primjer, opasnu ili životno ugrožavajuću situaciju. Tada se u tijelu počnu događati fiziološke promjene koje organizam potiču da se bori ili da bježi. U tijelu se luče hormoni kortizol i adrenalin, ubrzava se disanje i rad srca, stežu se mišići, povećava se krvni tlak i izoštravaju se osjetila. Sve ove reakcije potiču organizam na akciju kako bi preživio – opisuje stres psihologinja Anita Čavrag, mlađa konzultantica u timu Ramiro. 

Danas su životno ugrožavajuće situacije, nastavlja psihologinja, više iznimka nego pravilo, no unatoč tome, stres je i dalje sveprisutan, posebice u visokorazvijenim društvima. Naime, naše tijelo ne razlučuje u kojoj su mjeri različiti uzročnici stresa stvarno opasni za nas, pa radilo se o opasnoj situaciji u vožnji ili samo o svađi s bliskom osobom, naš će živčani sistem reagirati jednako kao i u pradavna vremena. 

– Organizmu je jako naporno stalno biti u takvom stanju pripravnosti pa svakodnevna izloženost stresu uzrokuje niz zdravstvenih tegoba, poput povišenog krvnog pritiska, oslabljenog imuniteta, većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, ubrzanog starenja i veće podložnosti mentalnim oboljenjima – kaže Čavrag. 

Jedna od tegoba koje ne povežemo odmah sa stresom, a jako je povezana s njim, različiti su osipi, često praćeni svrabom.

Stručnjaci opisuju da pri pojačanom stresu imunoški sistem oslabi i tijelo može početi izlučivati histamin kako bi se borio protiv bolesti. Ako stres ne prestane, može se razviti alergija na neko sredstvo iz okruženja, poput deterdženta, peludi ili prašine, primjerice. A isti taj pad imuniteta koji pokreće proizvodnju histamina krivac je i za česte prehlade.

Istraživanje provedeno na sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu pokazalo je da su ispitanici, namjerno zaraženi virusom prehlade, koji nisu bili izloženi stresu odoljeli bolesti, za razliku od skupine pod stresom u kojoj se većina razboljela.

Jedan od razloga za razornost stresa je, pojašnjavaju liječnici, u hormonu kortizolu koji izlučuje nadbubrežna žlijezda i koji mijenja način na koji naš organizam metabolizira masnoće, proteine i ugljikohidrate, što izaziva ili naglo nakupljanje kilograma ili njihov nagli gubitak.

Isti je taj hormon odgovoran za pojavu akni i u doba kad ih ne biste očekivali. Važno je na vrijeme prepoznati simptome duže izloženosti stresu kako bismo na vrijeme usporili tempo i uzeli vremena za opuštanje, savjetuju psiholozi. 

• Stres izaziva negativne misli 
  Tipične emotivne reakcije uključuju stalnu prisutnost straha, tuge, beznađa i bespomoćnosti. Sve to prate i negativne misli, i to najčešće usmjerene na samooptuživanje.
• Zbog stresa smo naduti te imamo plinove i grčeve 
  Istraživanje američke klinike Mayo pokazalo je da stres može navesti tijelo da proizvodi više želučane kiseline koja će izazivati žgaravicu, ali može i poremetiti ritam pražnjenja crijeva, pa se javljaju nadutost, plinovi i grčevi.
• Ozbiljan stres remeti proces obnavljanja kose 
  Gubitak nekoliko desetaka vlasi na dan je normalan jer se kosa stalno obnavlja, ali stres može poremetiti i taj ciklus tako što će stvoriti stanje mirovanja pa se kosa ne obnavlja, ustanovili su također na klinici Mayo.
• Opterećenost nas tjera da mislimo samo na loše 
  Kad smo u teškom emocionalnom stanju, kaže psihologinja Čavrag, imamo tendenciju prisjećati se samo loših stvari iz prošlosti. Kad smo pod stresom i ne znamo kako bismo riješili problem, lakše ćemo se prisjetiti prošlih neuspjeha, zaboravljajući na trenutke hrabrosti i sve uspjehe u suočavanju s brojnim teškoćama. 
• Uvježbajte vještine za tjeranje stresa 
  Možemo pokušati promijeniti situaciju, promijeniti sebe ili pak otići iz te situacije. Rješenje uvijek postoji. Za uspješno suočavanje sa stresnim situacijama pomažu vještine poput asertivnosti i otvorene komunikacije – koje treba naučiti i vježbati. 
• Nasmijte se, humor umanjuje probleme 
  Bitno je racionalno sagledavanje situacije. Važno je posvetiti se stvarima koje su važne. Smisao za humor je od neizmjerne koristi jer nam pomaže da malo manje ozbiljno shvaćamo sebe i probleme.